rs

Svako mjesto ima neka svoja pisana ili nepisana pravila, od načina na koji ostavljamo bakšiš konobarima, do načina na koji nosimo odjeću.

Putnici već dobro znaju neke osnove putovanja. Prilikom putovanja avionom treba paziti na tečnost, zapaljive stvari i sl. Dronom ne možete baš svuda gdje biste hteli. U sveta mjesta ne možete golih nogu ili oskudno odjeveni. Čak i na hrvatskoj obali u nekim gradovima možete dobiti kaznu ukoliko se centrom grada šetate u kupaćem kostimu, piše "Punkufer.hr".

Neke stvari otkrijemo na teži način. Na kraju krajeva, ko će to sve pohvatati? Svako mjesto ima neka svoja pisana ili nepisana pravila, od načina na koji ostavljamo bakšiš konobarima, do načina na koji nosimo odjeću.

U malom gradu Mejvud u američkoj saveznoj državi Ilinoi svojevremeno su zabranili široke (reperske) pantalone pod geslom "Navuci ih gore!". Kome bude virio donji veš izvan pantalona, pri prvom susretu sa policijom moraće da se oprosti od 25 dolara, a drugi susret biće još skuplji.

Bolje spriječiti nego lečiti, pa zbog toga obratimo pažnju na našu dragu ljetnu destinaciju i činjenicu da se svi volimo srediti prije fotkanja na putovanju. Bolje da pati Instagram nego novčanik.

Zaputite li se u Grčku s namjerom da obiđete stare hramove i antički dio grada, jedan odjevni predmet biće vam višak. Naime, zakonom je zabranjeno hodati Partenonom i Akropoljem u - štiklama! Zabrana se odnosi na svaki stari, očuvani dio gdje su staze popločene starim kamenjem.

Koliko god oduševljeni bili što će hodati putevima Sokrata, Platona, Aristotela i drugih - pokušajte biti i mudri kao oni. Grci upozoravaju turiste da se i kamen može trošiti a oštre potpetice mogu da ga oštete. Zvuči čudno, ali i kamen je nježan.

Prije nego što iskritikujemo putnike koji su prošetali mimo pravila, zapitajmo se: jesmo li možda hodali istim ulicama sa žvakaćom gumom u ustima? Ako je odgovor potvrdan, još jedno pravilo je prekršeno.

Grci su prije dvije godine sastrugali nekoliko kilograma žvakaćih guma zalijepljenih za kamenje - bilo da je riječ o bačenim žvakama ili namjerno zalijepljenim ispod mjesta za sjedenje u starom teatru.

Znamo da se žvaka dugo razgrađuje, ali ne baš toliko dugo da biste krivicu svalili na Homera koji nije video koš.

Zbog toga, svoje obroke i žvakaće gume iskoristite prije ulaska u posebne starogrčke zone, a umjesto štikli predlažemo lijepe ljetne sandale koje bi i grčki senat odobrio.

izvor:Nezavisne novine

Francuska od 1. januara 2020. plastične štapiće za uši, izuzetno opasne za okolinu, ali i zdravlje potrošača, konačno izbacuje sa polica.

Ovi lastični proizvodi koriste se u nezamislivo velikim količinama te se često ubrajaju među proizvode koji su najveći i najopasniji izvor zagađenja okoline. Stoga su mnogi ekološki osviješteni francuski potrošači  s odobravanjem dočekali vijest o njihovoj zabrani.

Naime, procjenjuje se kako u kanalizacijskim odvodima, ali i na obalama i u svjetskim morima, godišnje završi nevjerovatna količina od oko 1,2 miliona tona ovog opasnog otpada.

Zahvaljujući primjeni zakona koji je francuska Narodna skupština usvojila još 20. jula 2016, francuski kupci više neće imati mogućnost kupovine ovog proizvoda jer će se od 1. januara 2020. na policama francuskih trgovina moći prodavati isključivo štapići koji su u potpunosti izrađeni od pamuka.

I sami ljekari već duže vremena upozoravaju kako su štapići za uši zapravo vrlo štetni za zdravlje ljudi, a njihova uporaba preporučuje se isključivo za čišćenje spoljašnjeg dijela uha. Ali, neprimjerenim korištenjem ljudi ugrožavaju svoje zdravlje i rizikuju povredu bubnjića. Takođe, štapićem se odstranjuje samo dio voska iz uha, dok se ostatak gura još dublje u uho, gdje se nakuplja te postaje sve gušći.

Sa gledišta zaštite okoline, plastični štapići za uši su uzrok velikog problema za okolinu jer ih mnogi potrošači nakon upotrebe neodgovorno bacaju u WC školjke. Štapići na taj način dospijevaju u kanalizaciju, ali i dalje u mora i rijeke.

Zbog toga su ovi proizvodi prava noćna mora za komunalne firme koje se bave pročišćavanjem otpadnih voda, jer ih se vrlo teško uklanja kada dospiju na rešetke pročišćivača.

Francuski proizvođači su na raspolaganju imali čak četiri godine kako bi se pripremili za primjenu novog zakona te na tržištu ponudili štapiće koji su u potpunosti izrađeni od pamuka, ali i alternativne proizvode koji su sigurni za ljudsko zdravlje.

Francuski dnevnik Le Parisien u svom videu daje pregled alternativnih proizvoda pomoću kojih se uši i dalje mogu čistiti, ali na način kojim se ne ugrožava okolina. Podsjetimo, na izbacivanje plastičnih štapića za uši sa polica svojih trgovina još su se ranije odlučili neki veliki britanski trgovački lanci, ali Škotska je ipak prva u Ujedinjenom Kraljevstvu koja je uvela zabranu njihove proizvodnje i prodaje.

Takođe, u skladu s naporima za smanjenje korištenja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, s plastičnim štapićima za uši su se od 1. januara 2019. oprostili i Italijani.

(Ekovjesnik.hr)

Nadležne inspekcije Inspektorata Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine su, nakon izvršenih analiza, za šest pošiljki hrane zabranile uvoz i naložile uništavanje ili povrat dobavljaču, jer je utvrđeno da proizvodi nisu ispunjavali propisane parametre zdravstvene ispravnosti i kvaliteta.

Portparol Inspektorata Dušanka Makivić rekla je Srni da su u sklopu spoljnotrgovinskog prometa izvršene 16.442 kontrole pošiljki hrane, od kojih je uzeto 1.130 uzoraka za laboratorijsku analizu zdravstvene ispravnosti i kvaliteta.

"Propusti su utvrđeni kod različitih proizvoda, kao što su pekarski proizvodi, orašasti plodovi, začini i prerađevine od povrća, porijeklom iz različitih zemalja - Hrvatske, Srbije, Mađarske i Portugala. Utvrđene nepravilnosti odnosile su se na istekao rok trajanja, nepostojanje deklaracije, promjenu boje", precizirala je Makivićeva.

Ona je podsjetila da se uzorkovanje proizvoda za laboratorijske analize, vrši na principu procjene rizika, što podrazumijeva da se uzorkuju proizvodi za koje je u prethodnim kontrolama utvrđena neka nepravilnost, proizvodi koji su specifični za pojedina godišnja doba, za koje u zemljama regiona postoje izvjesni rizici ili su utvrđene nepravilnosti i slično.

"Važno je napomenuti da se pošiljke koje se uzorkuju ne puštaju u promet prije dobijanja rezultata laboratorijskih analiza", naglasila je Makivićeva.

Ona je napomenula da su nadležne inspekcije Inspektorata Republike Srpske angažovane u punom kapacitetu i svakodnevno vrše nadzor, te da se na osnovu svega navedenog može reći da se na tržištu Srpske prometuje kontrolisana hrana.

"U unutrašnjem prometu republička inspekcija za hranu je u posmatranom izvještajnom periodu izvršila 350 kontrola u objektima kao što su pekare, trgovački centri, roštiljnice, pekoteke, picerije, restorani, prodavnice i drugi. U 140 slučajeva utvrđeni su propusti, kao što su neredovni sanitarni pregledi zaposlenih", navela je Makivićeva.

Radi otklanjanja propusta, izrečeno je 135 upravnih mjera i izdato 27 prekršajnih naloga u vrijednosti od 34.600 KM.

U prometu je zatečeno i uništeno oko 40 kilograma hrane koja je neprikladna za ljudsku upotrebu zbog neodgovarajuće deklaracije i proteklog roka upotrebe.

"S obzirom na predstojeći period više dnevne temperature, praksa inspekcije za hranu je da se intenziviraju kontrole proizvodnje i prometa hrane, a poseban akcenat je na objektima u kojima se prometuje hrana kod koje postoji veći rizik, kao što su restorani brze hrane, roštiljnice, poslastičarnice", rekla je Makivićeva.

(SRNA)