PREKVALIFIKACIJA I NOVI POSAO
BANJALUKA - Interes građana u BiH za dodatno obrazovanje ili prekvalifikaciju je sve veći, a najzainteresovaniji su da se prekvalifikuju u medicinske radnike, zavarivače, bravare i vozače, što im otvara vrata tržišta rada na području Evropske unije, kažu u centrima za obrazovanje odraslih.
U Zavodu za obrazovanje odraslih RS kažu da je broj polaznika veći u ovoj godini za 19,75 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
"Najviše je upisano medicinskih tehničara, vozača, ekonomskih tehničara, tehničara drumskog saobraćaja, poslovno-pravnih tehničara, ugostiteljsko-kulinarskih tehničara, tehničara elektroenergetike, trgovačkih tehničara, fizioterapeutskih tehničara i farmaceutskih tehničara", kažu u Zavodu.
Dodaju da su u ponudi sva zanimanja za koja se mogu steći zvanja i u redovnim stručnim školama.
"Cijene variraju u zavisnosti od zanimanja, broja potrebnih časova za prekvalifikaciju, broja kandidata po grupama itd., a organizatori obrazovanja odraslih ih sami određuju u skladu sa svojim mogućnostima", ističu u Zavodu.
Samir Gazibegović, direktor Centra za obrazovanje odraslih u Gračanici, rekao je da su dominantna ona zanimanja koja su deficitarna na području EU.
"Razlog je odlazak s ovih prostora, te se u posljednje dvije godine osjeti veliki porast broja prekvalifikacija. Radi se uglavnom o mladim ljudima koji nemaju zaposlenje ili su nezadovoljni trenutnim, pa se kroz programe prekvalifikacija i učenje stranog jezika pripremaju za odlazak s ovih prostora", rekao je Gazibegović.
Ističe da najviše školuju medicinski kadar, jer njemačko tržište najviše to traži.
"U jednom menadžmentu u Njemačkoj su nam rekli: 'Sve ono što vi možete odškolovati, nama je to zaista potrebno'", istakao je Gazibegović za "Nezavisne".
Da godine ne predstavljaju granicu među kandidatima, kaže Gazibegović, pokazuje podatak da su imali polaznika koji su u četrdesetim i pedesetim godinama.
"Dolaze nam i oni sa završenim fakultetima, bili su muž i žena koji su imali ovdje stalno zaposlenje, te su uradili prekvalifikaciju za medicinare, jer im je to najlakši način da dobiju vizu i u skladu s mogućnostima preostali radni vijek rade u svojoj struci, ili ostaju da rade kao medicinari", rekao je Gazibegović.
On je pojasnio da je cijena prekvalifikacije za medicinsku struku, za one koji imaju završenu četvorogodišnju školu, poput gimnazije i ekonomske, 2.000 KM, te da Njemačka zahtijeva da to školovanje traje najmanje dvije školske godine, pa oni tako i organizuju nastavu.
"Imamo ugovore s njemačkom klinikom te imamo pakete sigurnog školovanja i zaposlenja u jednoj od 120 klinika u Njemačkoj, gdje paralelno pripremamo i školovanje i kurs jezika", kaže Gazibegović.
Jedan Prijedorčanin kaže da se zbog nezadovoljstva trenutnim poslom raspitivao o načinu prekvalifikacije za zvanje medicinskog tehničara.
"Iako su cijene za prekvalifikaciju poprilično visoke, odlučio sam se na takav korak jer sadašnji posao koji radim je nedovoljno plaćen. Mnogo se radi, a plata mala, za ovoliki rad vani bio bih daleko više plaćen. Kao medicinski radnik imam mogućnost otići u inostranstvo te sebi tamo obezbijediti daleko kvalitetniji život", kaže ovaj Prijedorčanin.
Provjerite na sledećoj stranici šta je aktuelno https://agencija-sensa.com/
Šta bi bilo, kad bi bilo?
Često se zapitamo o tome da li će biti bolje? Zar ne? Da bi bilo bolje ne treba nam puno?! Pitamo vas! Šta bi bilo, kad bi bilo?
Šta mislite o jednoj lokaciji koja bi omogućila npr. klincima ili odraslima da se usmjere u sferi osnova programiranja(Java, PHP..), da se obezbijedi oprema(drawing tabs) za klince koji imaju talenta u crtanju, da ih obučimo da Društvene mreže nisu samo za čitanje "postova" i pregledanje Youtube kanala gdje klinci gledaju kako se neko drugi igra(uz to još i psuje).
Očito je da je vrlo teško pronaći zaposlenje u gradu/državi u kojoj se nalazimo, ali nova tehnologija dozvoljava svima nama da kao "freelanceri" pokušate! Mnoge svjetske kompanije zapošljavaju "freelencere" i plaćaju ih po satu.
Zašto ne bismo za početak kroz besplatne edukacije iz poznavanja osnova nekog stranog jezika istražili talenat naše djece? Ruski, Njemački, Engleski, Kineski, Turski...svaki jezik za sebe je "bukvalno" nova dimenzija koja otvara mogućnost novog zaposlenja! Opet se vraćamo na početak, to možete da učite a i da implementirate "on-line" putem konferencijskih veza uz besplatne alate(Skype, Viber...), a tako i da radite!
Slažemo se, ne može svako biti programer, poznavalac jezika(nekom baš ne ide), ali da li smo uopšte probali!? Ma šta probali, gdje da probamo kad nemamo mjesto za to! Koliko bismo doprinijeli da istražimo dobru volju lokalne zajednice, privrednika, samozaposlenih lica itd.
Koliko nas zna šta je "projektni menadžment", koliko puta ste vidjeli neki konkurs za određeni projekat, pročitali ste ga na našem jeziku i odustali ste(niste znali kako napisati projekat), a možda imate neku ideju koja bi vam možda omogućila zaposlenje. Koliko puta ste možda i imali neko elementarno znanje ili talenat, ali zbog jezičke barijere niste dovoljno razumjeli šta se traži u projektu?! Opet se vraćamo na to! Gdje da naučimo, kada uglavnom veliki broj edukacije je daleko, a mi nemamo sredstava da dođemo do nekog drugog grada ili države!
Tražite posao! Super! Imate li CV? Mnogi pitaju šta je to? Pa naravno jedan od razloga što nemate posao je baš to!? Vaš odgovor je, ma radili bismo bilo šta! Zar je to ono što mlad čovjek treba da kaže!? Nije! Morate prvo da shvatite šta "ne znate", i da krenete ispočetka!
Završili ste fakultet, privatni ili državni! Halo, ljudi! Da li vi želite da radite ili da budete "pozicija"!? Čast izuzecina! Većina studenata prilikom završetka fakulteta ili zna samo teoriju ili "pojma nema" šta se u suštini radi nakon dobijanja diplome i zvanja! Savremene države već na III godini fakulteta osposobljavaju kadar i već daje mogućnost zaposlenja. Šta je kod nas? Kod nas se studenti "ONESPOSOBLJAVAJU" , a odmah možemo konstatovati da nije do mladih ljudi!
Cijelo vrijeme je ista priča! Na mladima svijet ostaje! Koji i kakav svijet?
Opet isto pitanje! Šta bi bilo, kad bi bilo?
Koje prijedloge imate!?
Mnogi gradovi imaju Poslovne inkubatore, Inovacione Centre, Coworking Space(zajednički(dieljeni) prostor uz plaćanje određene minimalne naknade) itd. Možda nas ima koji bi podržali ovakve projekte finansijski?
Mnogo puta ste učestvovali u pozivanju humanitarnih brojeva koji su imali za cilj obezbijediti sredstva za liječenje naših sugrađana, prijatelja, rodbine i mnogima su se na taj način obezbijedio "život" i izlječenje! Svaka čast, svakom ko je učestvovao jer to je veliko djelo!
Da li bi imalo smisla obezbijediti jedan takav broj koji bi obezbijedio sredstva za mjesto koje bi doprinijelo razvoju mladim sugrađanima, željnim znanja a nemaju mogućnost da se edukuju!
Zamislite! I to je "dobro djelo"!
Šta rekoste! Koje prijedloge imate!? Mnogi će opet reći! Ma daj! O čemu pričate, i nastaviti misliti negativno, ali znamo da ima vas i pozitivnih!
Srećno u pozitivnom razmišljanju!
