Svečano otvoren peti, jubilarni eko festival „Dani Vrbasa“

Stomatolozi kažu da postoji najbolje vrijeme za pranje zuba kako biste na pravilan način zaštitili zubnu caklinu, a jedna od najčešćih nedoumica je treba li zube oprati odmah nakon buđenju i prije kafe, ili nakon što ste je popili.

Jutarnja rutina ispijanja kafe mnogima je dragocjeni ritual. No možda ne shvatate da redoslijed ispijanja jutarnje šoljice može štetiti zdravlju vaših zuba.

Poznato je da kafa ostavlja mrlje na zubima, a njena kiselina može direktno nagrizati zubnu caklinu. Zbog toga je pranje zuba toliko važno za suzbijanje efekta kafe. Ali stomatolozi kažu da za to postoji pravilni redoslijed.

Zašto biste trebali prati zube prije ispijanja kafe

Pranje zuba prije nego što popijete kafu uklanja nakupljanje naslaga i otežava lijepljenje mrlja, rekla je Christina Meiners, zubarica iz neprofitne zdravstvene ustanove CommuniCare u San Antoniju.

"Ako su zubi lijepi i čisti, onda ćete imati manje naslaga na njima za koje će se kafa primiti", rekla je Christina za Hafifngton Post.

Možda ste pretpostavili da je pranje zuba odmah nakon ispijanja kafe proaktivni korak koji će im pomoći održati čistoću, ali zapravo može stvari pogoršati. Budući da je kafa kisela, pranje zuba neposredno nakon kafe oslabiće vašu caklinu, vanjski sloj zuba koji ih štiti od fizičkih i hemijskih oštećenja.

Njena jutarnja rutina je prvo oprati zube ujutro, zatim popiti kafu, a zatim isprati kafu sa malo vode koju ćete progrgljati kroz usta kako bi voda neutraliziovala nivo kiseline u ustima.

"Ne želite četkati kada je vaša okolina kisela, hemijski je abrazivna", kaže Sonya Krasilnikov, zubarka iz New Yorka.

Meiners objašnjava da kad to uradite četkate više kiseline na zube, a to zapravo može dovesti do njihove brže razgradnje i uzrokovanja veće osjetljivosti.

Ako perete poslije - pričekajte pola sata

"Ako tek povremeno četkate zube odmah nakon kafe, to će stvoriti mikroabrazije. No ako vam je to uobičajena praksa, brzo ćete istrošiti svoju caklinu", rekla je Siama Muhammad, zubarka iz Brooklyn Oak Dental Care.

Ako nakon šolje kafe želite onaj osjećaj čistoće kao nakon pranja zubi, stomatolozi preporučuju da pričekate barem pola sata prije pranja.

(24sata)

Ako vas muče vaša noćna buđenja, prvo osigurajte da vam je spavaća soba hladnija jer zbog tople sobe možete biti skloni nemiru i noćnim morama.

Nije neobično probuditi se usred noći, bilo da se radi o ružnom snu ili o tome da morate do toaleta. Ponekad se i ne sjećamo da smo se probudili tokom noći. Koliko su buđenja usred noći uobičajena objasnio je psiholog Džošua Tal.

Dobra vijest je da je sasvim normalno probuditi se usred noći, čak i više puta. Kao što Džošua objašnjava za Mind Body Green, to je zapravo nekada bila norma. Prije industrijske revolucije, kaže, lijegalo se malo ranije nego danas, i obično se budilo usred noći, išlo u toalet, možda popila šolja čaja, a zatim se nastavljalo spavati.

Buđenje usred noći ne znači nužno da gubite duboki san

"Obično se budite između faza spavanja, pa zapravo ništa ne prekidate. Lakše se probuditi tokom laganog sna (faze 1 ili 2), na primjer zbog buke ili potrebe za mokrenjem, i to je sasvim normalno", kaže Džošua.

Ako se budite četiri do pet puta noću, to je već pretjerano i mogao bi biti znak nekakvog stanja. Uz to, ne bi trebalo proći puno duže od 15 do 30 minuta da biste ponovno zaspali. Dakle, ako se puno budite ili ne možete zaspati, tada ćete možda trebati sarađivati ​​sa stručnjakom, poput psihologa ili ljekara.

Ako vas muče vaša noćna buđenja, prvo osigurajte da vam je spavaća soba hladnija. Ako spavate u toploj sobi bićete skloniji nemiru i noćnim morama, tvrde istraživanja.

(24sata)

edan od najsnažnijih antioksidanasa u organizmu.

U vrijeme SARS-CoV-2 virusne infekcije, alfa-lipoinska kiselina je, kao moćan antioksidans, našla svoje mjesto, kako u prevenciji, tako i u protokolima za liječenje pacijenata oboljelih od SARS-CoV-2. Alfa-lipoinska kiselina može se koristiti preventivno kod zdravih osoba koje su izložene opasnosti od zaraze ovim virusom, kao i za tretman oboljelih

Posljednjih godina, a pogotovo u vrijeme pandemije SARS-CoV-2, mnogo se govori o alfa-lipoinskoj kiselini i njenom antioksidativnom dejstvu. Međutim, mnogima ova kiselina i njeni benefiti, još uvijek, predstavljaju nepoznanicu. 

Alfa-lipoinska kiselina jedan je od najsnažnijih antioksidanasa u našem organizmu i u malim količinama, organizam je može prirodno stvarati. Putem hrane se obično uzima nedovoljno, te ju je potrebno unijeti u obliku dodataka ishrani, ukoliko se organizam nađe u stanju bolesti ili pojačanim potrebama za istom. Sinteza alfa-lipoinske kiseline u starijoj životnoj dobi se znatno smanjuje, pa starije osobe imaju posebno povećane potrebe.

Prirodni izvori antioksidanasa u hrani su: suha šljiva, grožđice, borovnice, kupine, jagode, maline, šljive, narandže, grejp, trešnje, kelj, špinat, prokulica, brokuli, cvekla i druge slične namirnice.

Glavna uloga antioksidanasa u našem organizmu je da neutrališu tzv. slobodne radikale. Naime, u procesu stvaranja energije, ćelije koriste kiseonik, koji u reakciji oksidacije može da stvara "nusproizvode", odnosno slobodne radikale.

Znajući da se ove reakcije odvijaju u cjelokupnom organizmu, možemo zaključiti da smo kontinuirano izloženi oksidativnom stresu. Ako slobodni radikali nisu neutralisani antioksidansima, mogu da oštete zid ćelije, zidove krvnih sudova, proteine, masti, pa čak i DNK u jedru ćelije.

Savremena medicinska literatura opisuje oko 70 hroničnih degenerativnih bolesti koje nastaju kao rezultat ovog procesa.

Primjena alfa-lipoinske kiseline u pandemiji izazvanoj sa SARS-CoV-2: U vrijeme SARS-CoV-2 virusne infekcije, alfa-lipoinska kiselina je kao moćan antioksidans, našla svoje mjesto, kako u prevenciji, tako i u protokolima za liječenje pacijenata oboljelih od SARS-CoV-2. Alfa-lipoinska kiselina može se koristiti preventivno kod zdravih osoba koje su izložene opasnosti od zaraze ovim  virusom, kao i za tretman oboljelih.

Za primjenu ove kiseline u tretmanu, uporište pronalazimo u samom mehanizmu njenog djelovanja. Zaštitni efekat alfa-lipoinske kiseline kod kritično bolesnih od SARS-CoV-2  infekcije je objašnjen putem više principa djelovanja: poboljšava virusom indukovanu  disfunkciju organa direktnim uklanjanjem slobodnih radikala jakim antiupalnim odgovorom, jer smanjuje upalne citokine kod teško oboljelih, poboljšava intracelularni nivo glutationa i normalizuje oksidativni stres.

Oporavak mirisa kod ove infekcije je mnogo sporiji, jer olfaktornim neuronima treba vremena da se regenerišu snabdijevanjem matičnih ćelija unutar sluznice nosa. Za oporavak neurona svakako povoljno dejstvo ima jak oksidans kakav je alfa-lipoinska kiselina.

Alfa-lipoinska kiselina kod pacijenata sa dijabetesom: Zbog brojnih pozitivnih efekata, godinama unazad pacijenti sa dijabetesom uz svoju redovnu terapiju koriste upravo alfa-lipoinsku kiselinu. Kod ovih pacijenata, alfa-lipoinska kiselina pozitivno utiče na  kardiovaskularni i nervni sistem, poboljšava osjetljivost na temperaturu i dodir, ublažava simptome dijabetesne polineuropatije, smanjujući bol i neprijatne senzacije (trnjenje, mravinjanje, pečenje), popravlja mikrocirkulaciju  omogućujući bolju ishranu nervne ćelije, a time popravlja  i pokretljivost ekstremiteta, prevenira povrede stopala, a time infekciju i komplikacije u dijabetesu, neizlječivoj doživotnoj bolesti.

Uz individualizirani pristup svakom bolesniku, potrebno je, u sklopu liječenja i olakšavanja simptoma, te preveniranja komplikacija ili preveniranju bolesti, pacijentima ponuditi i preporučiti alfa-lipoinsku kiselinu.

Kod nas se može pronaći u obliku kapsula ili ampula, u dozama od 200 mg, 300 mg ili 600 mg. Farmaceutska kompanija Hemofarm u svom portfoliju ima proizvod Alphalipoin forte, koji sadrži 300 mg alfa-lipoinske kiseline.

Prednost preparata Alphalipoin forte je da su kapsule gastrorezistentne, dobro se podnose i smanjuje se osjećaj mučnine i nelagode u stomaku koji se inače može javiti nakon uzimanja običnih kapsula. Poželjno je da se uzima na prazan stomak, pola sata prije doručka, jedna kapsula na dan ili dvije kada vaš ljekar tako preporuči, u prevenciji ili liječenju.

Piše: Prof. dr sc. Senada Selmanović, spec. porodične/obiteljske medicine

Kelj je zeleno lisnato povrće koje je prepuno korisnih jedinjenja i ima nekoliko zdravstvenih dobrobiti, koje su ključne u vrijeme širenja virusa.

Što se tiče zdrave ishrane, nema ništa bolje od zelenog lisnatog povrća. Bio to špinat, kupus ili kelj. Kelj je jedno od najzdravijih i najhranljivijih zelenih lisnatih povrća. Ovo je superhrana puna korisnih jedinjenja.

Neka od ovih jedinjenja prisutna u kelju imaju moćna ljekovita svojstva.

Postoji mnogo načina da se ova namirnica konzumira u sirovom ili kuvanom obliku. Većina više voli da kuva kelj, više nego da je jede kao sirovu namirnicu, kako bi uklonili gorčinu ovog povrća. Pročitajte pet zdravstvenih prednosti kelja i zašto je neophodno da ga uvrstite u svoju redovnu ishranu u različitim oblicima.

Reguliše holesterol

Konzumacija kelja pospješuje sintezu želučanih kiselina u tijelu, pomažući tako i regulisanju nivoa holesterola. Pomaže u prvenciji raznih kardiovaskularnih bolesti i dobra je za zdravlje srca.

Održava zdravlje kostiju

Kelj je bogat izvor kalcijuma, fosfora i vitamina K. Pomaže u poboljšanju gustine kostiju i smanjuje rizik od osteoporoze i preloma.

Pomaže u suzbijanju oksidativne štete koju nanose slobodni radikali u tijelu, što može dovesti do bolesti poput raka i ubrzati proces starenja

Bogatstvo mineralima

Kelj je bogat esencijalnim mineralima poput kalijuma i magnezijuma. Dok kalijum pomaže u smanjenju rizika od srčanih bolesti i upravlja krvnim pritiskom, magnezijum pomaže u zaštiti tijela od dijabetesa tipa 2.

Čuva zdravlje očiju

Kelj pomaže u poboljšanju zdravlja očiju i u zaštiti očiju od štetnih UV zraka. Bogat je karotenoidima, uključujući zeaksantin i lutein koji pomažu u poboljšanju vida.

Bogat antioksidansima

Kelj je bogat antioksidansima poput vitamina C i beta karotena. Oni pomažu u suzbijanju oksidativne štete koju nanose slobodni radikali u tijelu, što može dovesti do bolesti poput raka i ubrzati proces starenja.

(Magazin.novosti.rs)

Ljubitelji kafe tvrde da će ona razbuditi brže od bilo kog drugog napitka, a prema istraživanjima, nudi i određene dobrobiti za zdravlje.

O čemu se tačno radi za "Health" je otkrila svjetski poznata nutricionistkinja Sintija Sas, presnosi ddl.rs.

1. Kafa podstiče dobro raspoloženje

Jedna nedavna studija potvrdila je ono u šta je veća nas vjerovala: Kafa je napitak sreće! Naučnici su povezali čin ispijanja kafe sa pozitivnim emocijama poput zadovoljstva, prijateljstva, mira i sreće. Istraživanja su takođe potvrdila da ispijanje ovog napitka nema negativnih posljedica na naše emocije.

2. Sadrži antioksidante

Kafa je i bogat izvor antioksidanata koji mogu da spriječe ili uspore razvoj bolesti čiji su uzrok slobodni radikalni, odnosno nusproizvodi ćelija naših organizama koji se hrane kiseonikom.

Zbog toga, neki naučnici vjeruju da antioksidanti smanjuju rizik od raka. Naučnici takođe smatraju da unošenjem kafe u organizam, unosimo i dovoljne količine antioksidanata.

Antioksidanti iz kafe su povezani sa zaštitom zdravlja srca zbog sastojaka koji smanjuju mogućnost za upalne procese.

3. Može da umanji šanse da se razvije dijabetes tip 2

Analizom proteklih istraživanja, naučnici su prije dvije godine zaključili da kafa smanjuje rizik od nastanka spomenute bolesti za 6 odsto, a na svaku novu šolju koju popijete ovaj postotak se povećava za istu brojku. Stručnjaci vjeruju da su za to zaslužni antioksidanti i protivupalna svojstva iz kafe.

4. Štiti i od drugih bolesti

Istraživanja pokazuju da ispijanje kafe može da znači i zaštitu od razvoja raka, Parkinsonove i bolesti srca. Takođe, štiti od kognitivnog propadanja i spriječava nastanak moždanog udara.

5. Uz nju je svaki napor lakši

Nekoliko studija pokazalo je da, ako se pije u umjerenim količinama, kafa poboljšava cirkulaciju, rad mišića, smanjuje bol i pruža energiju. To bi vam moglo biti od pomoći ako je vaš trening naporan i zahtjeva izdržljivost.

6. Kafa ne dehidrira kao što se misli

Kofein je dugo na lošem glasu jer se vjerovalo da doprinosi dehidraciji jer djeluje kao diuretik. Ipak, nova istraživanja pokazala su da je potrebno četiri dana unositi kafu u organizam kako bi se on priviknuo i tako poništio negativne efekte.

Na primjer, ako pijete kafu ujutru, a u toku dana ste popili još jednu, moguće je da ćete osetiti šta znači diuretski efekat…

7. Kafa bez kofeina isto nudi dobrobiti

Mnogi će se složiti da kad se jednom odreknu kofeina u poslijepodnevnim satima bolje spavaju i imaju više energije. Za sve koji misle isto, dobra je vijest da kafa bez kofeina takođe mnogo toga nudi zdravlju - sadrži antioksidante i povećava budnost.

8. Ponekad je potreban oprez

Kako kofein utiče na vaše tijelo povezano je s vašim genima. Osobe koje imaju spor metabolizam mogu imati problema sa srcem, krvnim pritiskom... Kod takvih osoba kofein neće poboljšati fizičke sposobnosti, naprotiv, umanjiće ih.

Kod nekih osoba kofein može da podstakne probleme s probavom, ubrzan rad srca, anksioznost, prenosi Ordinacija.hr.

izvor: Nezavisne novine

S obzirom na to da živimo u vremenu kada smo skoro svakodnevno izloženi stresu, dio nakupljene nervoze sigurno se odražava i na stanju naše kože. Na to vrlo često ne možemo utjecati, ali ono što možemo jeste obratiti pažnju na to šta jedemo, jer dokazano je da neke namirnice imaju pozitivan učinak na stanje i zdravlje kože.

 U nastavku vam donosimo nekoliko namirnica koje već danas trebate uvrstiti u ishranu:

Krastavac

Krastavac je odličan za hidrataciju što je ujedno i ključni faktor zdrave i lijepe kože, a takođe sadrži i vitamine B i C, folnu kiselinu kao i željezo, cink, magnezij i kalij, što ga čini savršenim dodatkom ishrani. Njegovo antiupalno dejstvo nam je takođe dobro poznato u formi isječenih kolutića koje stavljamo preko očiju prilikom uradi-sam tretmana lica.

Kelj

Ovo zeleno povrće je izvor vitamina A, C i E koji sprječavaju starenje kože i podstiču obnavljanje ćelija u organizmu. Kelj je takođe pun minerala kao što su magnezij i kalcij koji su neophodni za očuvanje zdravlja kože. U svoj meni ga možete uvrstiti na razne načine, napravite svježe cijeđeni zeleni sok, dodajte ga u salatu ili probajte neki od mnogobrojnih interesantnih recepata za pripremu kelja za zdrav i ukusan ručak.

Kupus

Kupus je saveznik lijepe kože, bilo da je u svojoj prirodnoj formi ili fermentisan kao kiseli kupus. Listovi kupusa su bogati vlaknima, imaju antioksidantno svojstvo i sadrže veliku dozu C vitamina, dok u je u kiseloj varijanti odličan probiotik koji podstiče rad crijevne flore, čime se proizvodi B vitamin. Uz kupus – salata je vaše oružje za ljepotu.

Limun

Kad vam život da limune, napravite limunadu ili ih koristite kao dodatak jelima. Naš žuti prijatelj koji ima toliko široku i raznovrsnu primjenu u kuhinji istovremeno predstavlja i odličan izvor vitamina C, a sadrži i enzime koji pomažu pri obnovi ćelija jetre i kolagena u koži.

Bundevine sjemenke

Ova popularna, a zdrava grickalica je bolja od bilo kakvih preparata za jačanje kose, kože i noktiju jer ujedno sadrži i vitamin B i bioten, sastojak koji je zaslužan za to dejstvo. Bundevine sjemenke su takođe bogate mineralima poput cinka, čiji deficit u organizmu može da dovede do pojave akni i sličnih problema sa kožom. Kada ih ne konzumirate uz film ili seriju, možete ih koristiti kao dodatak u salati, žitaricama za doručak, pa čak i prilikom pravljenja kolača.

Ljepota & Zdravlje

Samo jedan nar dnevno učiniće čuda za zdravlje - ali treba ga konzumirati na prazan stomak.

Muke oko čišćenja ovog aromatičnog voća isplatiće se i tijelo će vam biti zahvalno, a kosa, koža i zubi ljepši.

Crvena, sočna zrnca mogu da pomognu onima koji pate od bola u zglobovima. Razlog za to su antioksidanti flavonoli, podklasa daleko poznatijih flavonoida.

Flavonoli kojima obiluje nar bogati su antiinflamatornim agensima koji smanjuju otoke koji izazivaju bolove u zglobovima. Posljedica unosa flavonola iz nara koji će spriječiti upalne procese biće i čistija koža i zdraviji zubi.

Naravno, oni koji imaju problema sa bolnim zglobovima, a pogotovo oni koji uzimaju terapiju treba da se konsultuju sa ljekarima kako bi bili sigurni da je bezbjedno da u svakodnevnoj ishrani imaju nar.

Organsko jedinjenje punicinska kiselina zove se po naru, preciznije njegovom latinskom nazivu Punica granatum. Nalazi se u sjemenu ovog vođa a među “specijalnim moćima” ove kiseline je podsticanje cirkulacije.

To kao posljedicu ima bolju prokrvljenost kože glave, kao i ishranu folikula dlake zbog čega kosa raste brže, više se sija i jača je.

Redovan unos nara može pomoći i u borbi sa povišenim krvnim pritiskom. Više studija potvrdilo je da dnevni unos oko 140 grama soka od ovog voća može da snizi povišen krvni pritisak.

Osim što ćete uživati, poručuju nutricionisti, jedući nar možete se boriti i protiv stresa. Istraživački tim britanskog Univerziteta kraljice Margarete utvrdio je da sok od nara može da smanji nivo hormona kortizola. Na taj način štiti se i srce jer je veliki broj bolesti srca i krvnih sudova posljedica dejstva tog hormona.

(Ljepota&Zdravlje)

Usamljenost nije nova pojava - predstavljala je problem i prije pandemije virusa korona. Izvještaj Evropske komisije iz 2018. godine pokazuje da se u periodu 2010-2014. godina oko 30 miliona osoba u Evropi često osjećalo usamljeno, sa većim brojem usamljenih osoba u južnoj i istočnoj Evropi u poređenju s ostalim dijelovima Evrope.

Bitno je naglasiti da, bez obzira na porijeklo, sredinu, ili godine, usamljenost može pogoditi svakoga, kaže Olivia Field, istraživač iz britanskog Crvenog krsta.

Usamljenost je subjektivni osjećaj emocionalne praznine u interakcijama sa drugim osobama.  Da li je moguće biti usamljen čak i kad smo okruženi drugim ljudima?

Da, kažu osobe koje su iskusile osjećaj usamljenosti.

Da, kažu naučnici koji istražuju ovaj fenomen.

Usamljenost se razlikuje od samoće upravo zbog toga što se možemo osjećati usamljeno i kad imamo mnogo prijatelja i osoba oko nas. Dok samoća može biti poželjna i izabrana, usamljenost je uvijek nepoželjna i uznemirujuća emocija. Ovo je emocija koju veliki broj ljudi doživi u nekom periodu života. Kod većine ovaj osjećaj je prolazan, trenutačan. Kad ovaj neprijatan osjećaj nezadovoljstva kvalitetom ili kvantitetom veza sa drugima pređe u hronično stanje, osobe postanu izložene riziku rane smrti, kardiovaskularnim problemima, depresiji, smanjenju kognitivnih sposobnosti i mnogim drugim zdravstvenim problemima.

Pored veoma negativnog uticaja na zdravlje pojedinca, usamljenost utiče na šire društvene i ekonomske strukture.

Istraživanja u Velikoj Britaniji su pokazala da poslodavci snose ogromne troškove vezane za usamljenost i uticaj koji ima na zdravlje pojedinaca i njihovu radnu produktivnost, sa procjenama od 2,5 milijardi funti godišnjih troškova. Istraživanja su pokazala i da usamljenost utiče i na povećanje korištenja zdravstvenih sredstava zbog toga što usamljene osobe imaju tendenciju da posjećuju doktora češće od osoba koje nisu usamljene, što stvara pritisak na budžet ovih institucija. Ova i slična istraživanja su privukla pažnju mnogobrojnih društvenih i vladinih organizacija.

Kao jedan od primjera je Vlada Velike Britanije, koja je 2018. godine imenovala prvog ministra za usamljenost i uložila ogromna finansijska i organizaciona sredstva u borbi protiv usamljenosti. Ostale zemlje, kao što su Australija, Kanada, Novi Zeland, Norveška i Danska, pokazale su interesovanje da slijede primjer Velike Britanije i njihovih metoda.

Prisilna izolacija tokom pandemije virusa korona je donekle pogoršala već postojeću krizu usamljenosti, ali nije jedini niti glavni razlog za postojanje ove pojave. Gubitak voljene osobe, stres, loše fizičko i mentalno zdravlje, gubitak posla, te velike društvene promjene kao što je pojava virusa korona samo su neki od razloga koji utiču na pojavu usamljenosti.

Ova kompleksna emocija zahtijeva pažljivo razmatranje i praćenje od strane zdravstvenih i naučnih organizacija. Prvi korak koji sami možemo preduzeti u naporima za smanjenje usamljenosti jeste da imamo više razumijevanja za osobe koje se osjećaju usamljeno i poteškoće koje ova emocija može donijeti u komunikaciji sa drugima.

Usamljene osobe se često povuku u sebe i izbjegavaju kontakte s ostalima zbog predrasuda vezanih za usamljenost. Usamljene osobe mogu da imaju dobro razvijene socijalne vještine i dosta prijatelja, ali da se, i pored toga, i dalje osjećaju usamljeno, što dovodi do većeg nezadovoljstva, straha i tuge u interakcijama sa drugima. Kao posljedica toga, usamljene osobe mogu s vremenom da postanu više izolovane i nesigurne u sebe i druge oko sebe. Osjećaj nedostatka bliskosti sa drugima može da ima ogromne posljedice za fizičko i mentalno zdravlje osoba, te za socijalne i ekonomske resurse i strukture, i kao takav zahtijeva pažnju društvenih i političkih institucija. 

Piše: Dragana Vidović

University of Essex, Velika Britanija

Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije​

izvor: Nezavisne novine

Zašto svakodnevno trebamo konzumirati mandarine? Donosimo vam bar sedam razloga.

Za vitku liniju

Kao idealna namirnica za jačanje imuniteta i vitku liniju preporučuje se i mandarina koja je sastavom slična narandži: obiluje vitaminima C i A, folnom kiselinom i kalijumom, a tu su i vitamini B grupe te kalcijum, magnezijum, cink, bakar i željezo.

Snižava loš holesterol

Istraživanja su pokazala da koža mandarina sadrži hranjive spojeve koje efikasno snižavaju loš holesterol, objavljeno je u časopisu Diabetes.

Sprečava pretilost

Naučnici Univerziteta Western Ontario otkrili su kako hranjiva tvar skrivena u mandarinama sprečava pretilost, nudi zaštitu od dijabetesa tipa 2 i ateroskleroze. Riječ je o bolestima koje su odgovorne za pojavu srčanog, ali i moždanog udara.

Idealne za pripremu obroka

Mandarina je namirnica koju možete koristiti i u raznim jelima, pogotovo svježim voćnim salatama. Sok mandarine možete koristiti i u pripremi jela od tjestenine kao i u pripremi kolača. Isto tako, sok mandarine možete koristiti u pripremi jela s piletinom ili ribom.

Može i na kožu

Od mandarina možete napraviti i masku za lice za zdraviji i blistaviji izgled kože. Uzmite 4 kriške mandarine, odstranite sjemenke i izmiksajte u blenderu sa kašikom jogurta i kašikom meda. Nanesite na lice i vrat i ostavite neka djeluje 10 do 20 minuta. Dobro operite lice, a masku možete koristiti dva puta sedmično ako imate masnu kožu te jednom sedmično ako imate suhu i normalnu kožu.

Popravlja raspoloženje

Vjerovali ili ne, mandarine mogu popraviti vaše raspoloženje, tvrde iz Klinike Mayo. Miris mandarine pomaže kod stresa, depresije i tjeskobe. Ako imate loš dan i želite se osjećati opuštenije, pokušajte s mandarinama!

Teže mandarine su bolje

Kod kupnje mandarina birajte one teže jer sadrže više vode i soka. Kako ne bi izgubile vrijedne nutrijente, mandarine držite dalje od direktnog svjetla. Konzumirajte ih svakako unutar sedam dana od dana kupovine.

(ordinacija.vecernji.hr)

Nekada davno cimet se smatrao jednom od najluksuznijih namirnica na svijetu. Najraniji spomen cimeta datira iz Egipta 2.000 godina prije nove ere, a korišten je kao lijek, mirisno sredstvo pri balzamovanju, konzervans i začin.

Evropljani su znali da cimet dolazi iz egipatskih trgovinskih luka, no njegovo im porijeklo nije bilo poznato jer su Arapi čuvali svoj monopol nad trgovinom cimetom i ispredali priče o njemu kako bi zavarali trag svojoj trgovini. Tako se vjerovalo da se cimet mrežama vadi na izvoru Nila, da štapiće cimeta sakupljaju mitske ptice cinamologusi, da se cimet bere u dubokim kanjonima koje čuvaju čudovišne zmije itd.

Početak prekookeanskih istraživanja velikim dijelom je bio motivisan željom za širenjem trgovine začinima.

U vrijeme Kolumbovih ekspedicija cimet je bio na vrhuncu potražnje. Nakon brojnih bezuspješnih potraga cimet su konačno pronašli Portugalci 1518. godine, a do 1800. godine više nije imao status rijetkog luksuza.

Slatkasta mirođija opojnog mirisa dobija se guljenjem kore s tankih grančica zimzelenog drveta. Pri tome se vanjska kora odbacuje, a unutrašnja uvija u štapiće. Postoje stotine vrsta cimeta, ali najpopularniji su cejlonski, koji se smatra pravim cimetom, te kineski. I cejlonski (Cinnamonum zeylanicum) i kineski cimet, koji još nazivamo kasija (Cinnamonum cassia) pripadaju istoj porodici lovorovki, zajedno s lovorovim listom i avokadom.

Cimetu su se od davnina pripisivala magična svojstva, koristio se za pripremu ljubavnog napitka, a primjenjivao se i u ljekovite svrhe. Doktori u starom Rimu propisivali su ga za liječenje prehlade, u obliku vrućih žestokih alkoholnih pića u koja su umakali štapiće cimeta.

Ljekovita svojstva

Korišten vijekovima, cimet se tradicionalno pokazao korisnim u liječenju mnogih tegoba, kao što su artritis, grip i prehlada te probavne smetnje i menstrualne tegobe. Danas moderna nauka otkriva sve više njegovih nevjerovatnih, za zdravlje korisnih svojstava, uključujući blokiranje upala i rasta bakterija kao i pomoć pri regulaciji šećera u krvi. 

Cimet obiluje prehrambenim vlaknima, manganom, kalcijumom i željezom, a u nešto manjoj mjeri sadrži magnezijum, selen, cink te vitamin C i K. Tako cimet djeluje blagotvorno na probavni sistem stimulišući peristaltiku crijeva te samim tim smanjuje nadutost i bolne grčeve. Takođe se odlikuje antibakterijskim i antimikotičkim djelovanjem, a pokazalo se i da povoljno djeluje na nivo masti i holesterola, ali i šećera u krvi, zbog čega se posebno preporučuje dijabetičarima.

Iako je dostupan tokom cijele godine, mirisan i slatkast, cimet je savršen začin upravo u zimskim mjesecima. Naime, tradicionalna kineska medicina posebno cijeni cimet zbog njegovog učinka na zagrijavanje tijela.

Cimet se najčešće dodaje napicima, desertima, voćnim jelima i kolačima, posebno onima od jabuke. Odlično nadopunjuje ukus zobene kaše, slatkog krompira, mrkve i zimske bundeve, ali i mesnim jelima od jagnjetine, piletine i mljevenog mesa. Na primjer, u marokanskoj i grčkoj kuhinji cimet se od davnina koristi kao osnovni začin za piletinu i govedinu, a kuhinja Bliskog istoka obično sljubljuje jagnjetinu i cimet. Često se dodaje kafi, a za instant zagrijavanje najbolje je malo cimeta dodati kuvanom vinu ili drugim jačim alkoholnim pićima koja se piju topla ili vruća.

Cimet je dostupan u obliku praha i u štapićima. Štapiće možete čuvati duže, ali u prahu ima intenzivniju aromu.

nezavisne.com