Dario

Hrana i piće

Tajna savršenih čvaraka

Sezona pravljenja čvaraka, kobasica, slanine i ostalih mesnih delicija bez kojih ne možemo zamisliti zimski period samo što nije počela. Mi vam danas otkrivamo tajnu savršenih čvaraka.

Čvarci su naše najbolje grickalice, savršeno pašu uz pivo i vino, a u kombinaciji sa crvenim ili bijelim lukom su prosto nezamenjivi.

Čvarci se i dan danas na našim prostorima masovno prave, a gotovo svako domaćinstvo ima neku svoju tajnu i baš svoje smatra najboljima. Mi smo za vas prikupili iskustva ljudi širom regiona i otkrili vam njihove tajne savršenih čvaraka.

Većina onih koji godinama prave čvarke se slažu da je najbitnije slaninu rezati na odgovarajuće komade koji ne smiju biti ni preveliki niti previše mali. Ako su komadići preveliki sva mast se neće uspjeti otopiti i kad mast bude spremna za skidanje u njima će ostati još masti. S druge strane ukoliko su čvarci previše mali time ćete smanjiti kvalitet masti.

Ipak, kažu domaćini širom regiona da je najgore što možete napraviti to, da nejednako izrežete salo, a savršena veličina komada trebalo bi da budu oko tri centimetra.

Tokom rezanja čvaraka treba da obratite pažnju i na temperaturu prostorije na kojoj ih režete, što niža temperatura to bolje i zato vam mi preporučujemo da nabavite rukavice bez prstiju i to obavite napolju. Jedna rakijica prije posla da vas zagrije sigurno neće škoditi.

Kad se slanina izreže i stavi u veliku posudu, u prvih pola sata je neophodno stalno miješanje. Za vrijeme topljenja čvaraka je dobro dodati mlijeko da bi čvarci dobili svoju boju. Količina mlijeka koja treba da se doda jeste 1 decilitar na količinu od 10 kilograma slanine, što više mlijeka to će čvarci biti tamniji. Savršeno vrijeme za dodavanje mlijeka jeste kada mast počne da se peni, a komadi slanine još uvijek nisu dobili boju. Dodavanjem mlijeka sprečićete i da se mast previše peni, a samim tim i opasnost od opekotina.

Onog trenutka kad je mast bistra, a čvarci imaju svoju prepoznatljivu boju vrijeme je da ih cijedite. Mnogi tvrde da čvarci ne treba da se sole, jer na taj način gube hrskavost, ali to je opet stvar ukusa.

Duvan čvarci

Jedan od najpoznatijih specijaliteta Valjevskog kraja su svakako duvan čvarci koji su ime dobili jer izgledom liče na isjeckan duvan.

Mnogi valjevski domaćini, recepturu za duvan čvarke kriju i ljubomorno čuvaju, ali je Snežana Đaković sa Agropress sajta odlučila svoju tajnu podijeliti sa svijetom.

Ona kaže da je za duvan čvarke potrebno svinjsko meso druge i treće kategorije (plećka, vrat, rebra) i svježa slanina, s tim da na kilogram mesa dolazi 1,5 kilogram slanine. Svo meso se isiječe na komade približno jednake veličine, prelije se vodom pa se kuva 6-7 sati dok se meso ne počene raspadati. Nakon toga, dobijena „mesna kaša“ se kuva dok ne ispari sva voda i ostane samo mast. Za ovu radnju je potrebno stalno miješanje i lagana vatra. Kad su čvarci gotovi, iste sekunde se cijede i stežu kroz platno, rastresaju i sole.

Kućni ljubimci

Ovo je najveći junac u Australiji

Knickers je najveća krava u Australiji, pored nje krave veličine koja je nama "normalna" izgledaju sićušno.

Knicker je jedna od najviših krava na cijelom svijetu.

Ovaj junac je visok 193.04 cm, a težak više od 1,4 tone.

Farmer kaže da je Knickers nježni div koji jede oko 30 kg trave i žita dnevno.

Visine je kao i NBA zvijezda Majkl Džordan, a teži od Mini Coopera.

Knickersa je na svjetskom takmičenju u veličini prestigao italijanski bik Bellino, a farmer vlasnik kaže da Knickersa prati ostala stoka, gdje god on ide i oni idu za njim.

(Radiosarajevo.ba)

Zanimljivosti

Francuska zabranila fizičko kažnjavanje djece

Francuski parlament izglasao je u petak zabranu fizičkog nasilja roditelja nad djecom, čime se svrstao uz bok većini zemalja članica Evropske unije, iako neće biti kazni za kršenje zakona.

Zabrana je potvrđena u gotovo praznoj dvorani Narodne skupštine rano ujutro u petak, s 51 glasom za, jednim protiv i tri suzdržana.

Time se poništavaju roditeljska prava da discipliniraju svoju djecu tjelesnim kažnjavanjem koje je uvedeno u doba Napoleonove vlasti.

Zakon će osavremeniti odredbom da se autoritet roditelja mora uspostavljati bez nasilja i da roditelji ne smiju pribjeći "fizičkom, verbalnom i psihičkom nasilju, tjelesnom kažnjavanju i ponižavanju".

"Obrazovanje kroz nasilje može samo stvoriti još više nasilja u društvu. Isto tako vodi neuspjehu u školi, bolesti, samoubistvu, antisocijalnom ponašanju i delikvenciji", rekla je Maud Petit iz centrističke stranke Demokratski pokret, koalicijski partner Macronove stranke Republika u pokretu.

Zabranu je predložila francuska ministrica za ravnopravnost polova Marlene Schiappa koja je za novine Le Parisien rekla da roditelji nisu u pravu ako vjeruju da je vikanje, šamaranje i povlačenje djece za uši ispravan način uspostavljanja autoriteta.

"Nijedan tip nasilja nije edukativan", rekla je Schiappa.

Prva dama Francuske Brigitte Macron također je podržala zabranu, dok je nekoliko konzervativnih i zastupnika krajnje desnice prigovorilo da se zabranom upliće u privatni život porodice.

Slijedeći primjer Švedske iz 1966., 54 države svijeta, uključujući 22 od 28 zemalja Evropske unije, među kojima je i Hrvatska, imaju zakone kojima se zabranjuje tjelesno kažnjavanje djece.

ZDRAVLJE

Banjalučanin besplatno čita nalaze onima koji nemaju novca za ljekara

Bojan Kozomara, očni ljekar i vlasnik Očne klinike "Svjetlost" u Banjaluci, uradio je nezamislivo u privatnoj doktorskoj praksi – ponudio je besplatnu ljekarsku pomoć svima koji nemaju dovoljno novca za odlazak kod oftalmologa.

Kozomara je na društvenim mrežama pozvao sve koje imaju oftalmološke nalaze i slike dijagnostičkih pretraga na oku, a žele drugo mišljenje, da mu se jave i da će im što prije odgovoriti.

"Iskreno, nisam imao nikakav plan. Ideja se, jednostavno, javila sama. Nakon 14 godina rada shvatio sam da naši pacijenti lutaju u traženju odgovora na pitanja koja su vezana uz stanja ili oboljenja oka koja imaju. Previše se oslanjaju na internet, koji nije uvijek najpouzdaniji, ali im i doktori nisu najdostupniji", priča Kozomara.

Nije prošao ni puni sat otkako je postavio ovaj svojevrsni "mali oglas" a pitanja i nalazi počeli su pljuštati. Mnogi su ga u komentarima pitali da li je siguran u to šta radi i da li je pravi ljekar.

"Prvog dana bilo je sigurno 40 pitanja. Svima sam odgovorio. Nekima odmah, a nekima u toku dana, jer su neka pitanja tražila duži odgovor", navodi Kozomara.

Bolesti očiju, ističe on, sve je više i teško je izdvojiti najzastupljenije. Od onih lakših, najčešća je bolest suhog oka, a od težih dijabetička retinopatija, odnosno oboljenja očnog dna kod šećerne bolesti.

"Ljudi danas mnogo gledaju u kompjuter i mobitele. To donosi izvjesne probleme. Treba na vrijeme otkriti oboljenje", pojašnjava Kozomara.

"Mislim da je humanitarni rad stvar karaktera pojedinca. Kao što neko uživa u skupljanju skupocjenih stvari, tako neko drugi uživa u humanitarnom radu. Ne znam kako neko može živjeti na ostrvu bogatstva okružen morem siromaštva i biti srećan. Za mene je ljepota života u dijeljenju i davanju, a ne u sabiranju i uzimanju", poručuje Bojan Kozomara.

(srpskacafe.com)

Filmovi i serije

Film sedmice: "Priča sa zapadne strane"

Priča posvećena najljepšem gradu na svijetu, Njujorku, "Priča sa zapadne strane" (West Side Story) je, pored "Plesa na kiši" (Singing in the rain), jedan od najboljih mjuzikla ikada snimljenih, zahvaljujući prevashodno koreografiji Džeroma Robinsa, njenog autora.

Iako se danas to možda ne čini tako, u vrijeme kada je nastala (prvo kao predstava na Brodveju, a kasnije kao film), "Priča sa zapadne strane" bila je revolucionarna.

Savremena interpretacija Šekspirove drame "Romeo i Julija", "Priča sa zapadne strane" predstavlja važno umjetničko dostignuće, koje se smatra direktno odgovornim za značajne promjene u načinu snimanja mjuzikla, koje su na snagu stupile odmah po njegovom prikazivanju. Do tada, mjuzikli su se obično bavili lakšim temama smještenim u prostore koji sa sobom nisu nosili težinu. Međutim, "Priča sa zapadne strane" je sve samo ne lagana. Originalni Šekspirov tekst koji je inspirisao ovu modernu interpretaciju je slojevita ljudska drama koja se sada, u duhu društvenih promjena šezdesetih godina 20. vijeka, vrlo odvažno postavlja u urbanu sredinu, tada mračnog Njujorka, kao svog novog scenografskog konteksta. Hrabro odstupajući od do tada uvriježenog tretmana scenografije mjuzikla kao jedne dekorativne kutije u kojoj se izlaže koreografija, ovaj film je smješten u gradski pejsaž sa svim njegovim elementima, od prljavih i mračnih uličica, nedovršenih građevina, pustih prostora do svih onih atraktivnih i lijepih elemenata grada, ulice, arhitekture i slično.

Iako je original odigrao jednu od ključnih uloga, predstavljajući u neku ruku i prekretnicu u kinematografiji tokom revolucionarnih šezdesetih, u planu je njegov rimejk u režiji Stivena Spilberga. Šta će i da li će imati išta novo da kaže, te hoće li uspjeti opravdati svoje postojanje, ostaje da se vidi.

Ocjena: 5/5

Vijesti iz Doboja i regije

OTVARANJE! JEDINSTVEN SALON RASVJETE U SARAJEVU

Vijesti iz Doboja i regije

IVA upisana u UNESCO - Čestitke našem sugrađaninu

“Branje trave ive na Ozrenu” upisan danas na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, odluka je Komiteta za nematerijalnu baštinu UNESKO-a.

Odluka je donesena na sjednici Komiteta održanoj u Port Luisu, na Mauricijusu, a “Branje trave ive na Ozrenu” treći je elemenat koji je upisan, nakon Zmijanjskog veza i Konjičkog drvorezbarstva, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Komisija BiH za saradnju sa Uneskom nominovala je “Branje trave ive na Ozrenu” za upis na Reprezentativnu listu svjetskog nematerijalnog kulturnog nasljeđa na inicijativu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Muzeja u Doboju.

U odnosu na susjede, stanovništvo Ozrena je mnogo duže zadržalo znatan broj tradicionalnih elemenata u izvornoj formi, a među njima i određene oblike narodne medicine.

Najpoznatiji oblik nematerijalnog kulturnog nasljeđa u tom smislu je običaj branja trave ive, koji se isključivo održava na dan kada pravoslavni hrišćani obilježavaju 11. septembar, Usjekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja. Vjekovna je praksa branja ive na ovaj dan, kao i kontinuitet vjerovanja o njenoj izuzetnoj ljekovitoj moći ukoliko je ubrana na dan Usjekovanja.

Ubrana iva koristi se tokom godine kao čaj, pomiješana s medom ili se potapa u rakiju, a stanovnici tog kraja tako je koriste kada su bolesni, ali i preventivno, te je rado poklanjaju kao najvredniji dar.

Stanovnici skoro u bukvalnom smislu vjeruju u davno skovanu izreku da “trava iva od mrtva pravi živa”, a običaj se na vrlo spontan način prenosi na mlađe generacije, koje su aktivni učesnici u branju, ali i konzumiranju ive tokom cijele godine.

U prošlosti običaj je bio isključivo vezan uz narodnu medicinu. Danas je pored svoje primarne uloge “Branje trave ive na Ozrenu” integracioni element lokalnog stanovništva i posredno čuvar ozrenske tradicionalne nošnje, pjesme i igre, navodi se u saopštenju.

Bitno je napomenuti da sve to ne bi ni bilo u potpunosti realizovano da se za projekat nije angažovao direktor dobojskog muzeja Nebojša Dragojlović

Izvor: srpskacafe.com

Vijesti iz Doboja i regije

Mirza Selimović - Hotel Park Doboj

Rezervišite i vi svoje mjestou HOTEL PARK, Doboj

Vijesti iz Doboja i regije

Kreativni Centar "Madagaskar", Doboj

Ako vam je potrebno sigurno mjesto za čuvanje djece, mjesto gdje ce vam dijete odrastati sretno i zadovoljno, KC Madagaskar je tu za vas. Javite nam se, dodjite sa djecom, uđjite i provedite vrijeme s vašom djecom u vrtiću. Posjetite našu Facebook stranicu i provjerite šta oni to sve rade.

Mi smo tu za vas!

Dječiji vrtić Kreativni centar "Madagaskar" Doboj - odlično mjesto za igru, druženje i čuvanje!!!

RADNO VRIJEME:
pon-petak
06:30 - 16:00

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Vijesti iz Doboja i regije

Naplata putarina u RS

Javno preduzeće „Autoputevi Republike Srpske“ d.o.o. Banja Luka od ponedjeljka, 26. novembra 2018. godine, primjenjivaće novu Uredbu o visini putarine na autoputevima u Republici Srpskoj, koja, pored ostalog, definiše način naplate putarine u zatvorenom sistemu na autoputu „9. januar“ Banja Luka –Doboj.

Zatvoreni sistem podrazumijeva naplatu putarine po pređenom kilometru, a naplata će se obavljati na već postojećim naplatnim stanicama „Prnjavor“ i „Kladari“, te na novoizgrađenim stanicama „Laktaši“, „Drugovići“ i privremenom naplatnom mjestu na petlji „Mahovljani“.

Primjera radi, cijena putarine na relaciji Banja Luka – Kladari (nadomak Doboja) za putnička vozila iznosiće 7 KM, dok će vožnja od Banje Luke do Prnjavora koštati 4 KM. Uredbom su precizno definisane cijene i za ostale kategorije vozila, a novi cjenovnik biće dostupan na internet stranici Javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“ d.o.o. Banja Luka www.autoputevirs.com, kao i na svim naplatnim stanicama duž autoputa „9. januar“ Banja Luka – Doboj, kao i na autoputu E 661 Gradiška –Banja Luka.

Važno je naglasiti da na autoputu E 661 Gradiška – Banja Luka u funkciji ostaje otvoreni sistem naplate putarine u Jakupovcima. Ovaj sistem biće u funkciji sve do završetka izgradnje i opremanja naplatnih stanica u Aleksandrovcu, Novoj Topoli i u Čatrnji, poslije čega će sistem naplate putarine na autoputu Gradiška – Banja Luka iz otvorenog preći u zatvoreni.

S obzirom da putnici iz Banje Luke ka Doboju moraju proći naplatno mjesto u Jakupovcima, prolazak plaćaju po utvrđenom cjenovniku, odnosno 2,5 KM za putnička vozila, ali na izlazu sa autoputa „9. januar“ u Kladarima ili u Prnjavoru, taj iznos im se odbija od utvrđene cijene putarine na tom autoputu, tako da će na izlazu doplatiti razliku. U povratku, ka Banjoj Luci, na privremenom naplatnom mjestu na petlji „Mahovljani“, vozači će, uz priznanicu o plaćanju putarine na autoputu „9.januar“, dobili i vaučer, koji im garantuje besplatan prolazak kroz Naplatnu stanicu „Jakupovci“.

Na privremenom naplatnu mjestu „Mahovljani“, koje će biti u funkciji do zatvaranja sistema naplate putarine na autoputu Gradiška-Banja Luka, predviđene su po dvije trake, za manuelnu i elektronsku naplatu putarine, u oba smjera, odnosno i prema Banjoj Luci i prema Gradišci. Što se tiče naplate putarine elektronskim putem, pomoću TAG uređaja, na privremenoj naplatnoj stanici u Mahovljanima, na naplatnim trakama za ENP, iz pravca Kladara prema Banjoj Luci, provjerava se ulazna stanica, na kojoj je vozilo ušlo na autoput „9. januar“, te se na osnovu toga naplaćuje putarina. Vozilo dalje nastavlja prema Banjoj Luci, a u Jakupovcima prolazi kao besplatan korisnik sa vaučerom. U suprotnom smjeru, odnosno kada iz Banje Luke ide ka Doboju, korisnicima kojim imaju zabilježenu transakciju na naplatnoj stanici u Jakupovcima, na izlaznoj stanici im se umanjuje cijena putarine za iznos naplaćen u Jakupovcima. Dakle, sistem je u potpunosti automatizovan, a vozač, ukoliko želi, može na displeju da pročita koliko mu je vožnja naplaćena.