SAOPŠTENJE - Banjalučki Demofest na listi najboljih festivala u Evropi!

Jedna kukavica prešla je put od preko 12.000 kilometara od južne Afrike do Mongolije, što je najduža seoba neke kopnene ptice, koja je zapanjila naučnike.

Koristeći oznaku koja omogućava satelitsko praćenje naučnici su utvrdili da je kukavica prešla put dug preko 12.000 kilometara da bi se iz svog zimskog staništa vratila u Mongoliju, prenio je BBC.

Takve oznake prikačene su za pet ptica u Mongoliji prošlog ljeta u okviru zajedničkog projekta između lokalnih naučnika i Britanskog fonda za ornitologiju kako bi se pratile migracije dugih razdaljina.

Jedna oznaka bila je prikačena za pticu nazvanu Onon, koja je svoje zimsko stanište u Zambiji napustila 20. marta. Ptica je prešla hiljade kilometara iznad Indijskog okeana bez zaustavljanja, leteći prosječnom brzinom od 60 kilometara na čas, i preletjela iznad 16 zemalja da bi na kraju došla do Mongolije.

Druga ptica po imenu Bajan, koja je zimu provela u blizini Kilimandžara u istočnoj Africi, stigla je do Junana u Kini, kada je najvjerovatnije umrla od iscrpljenosti, ili su je ubili predatori. Ta ptica je za dvije nedjelje preletjela 10.000 kilometara, zbog čega naučnici smatraju da nije imala dovoljno snage da preživi.

Iz Britanskog fonda za ornitologiju tvrde da je satelitsko praćenje otkrilo dosta toga o dugim seobama ptica. Ptice najprije moraju da pronađu mjesto sa dobrim uslovima za ishranu prije nego što krenu na put i moraju da znaju kuda tačno da lete, gdje im uslovi vjetra pogoduju.

Ovi naučnici tvrde da cijena migracija nije toliko velika kao što se smatralo u prošlosti, ali napominju da je ovaj put uvijek pun brojnih opasnosti, od predatora, oluja, izgladnjivanja.

Iz grada u selo, jer tamo je ljepše. Marta i Branislav Dmitrović odlučili su da žive u Deliblatskoj peščari, jer smatraju da njihova djeca treba da odrastaju u prirodi.

Imaju sve što im je potrebno za bezbrižan život, a o povratku u grad ne razmišljaju.

Stan na Karaburmi u Beogradu, Marta je zamijenila širokim livadama i borovom šumom u Deliblatskoj peščari.

Prije 10 godina ovdje je došla kod bake, upoznala je Branislava koji se bavio ovčarstvom i zaljubila se u sve što je vidjela.

Uzgajaju 350 ovaca i 70 koza i to je sad njihovo najveće bogatstvo.

"Čak bih mogla da kažem da smo mnogo bogatiji od ljudi koji nemaju priliku da žive na ovakvom jednom mjestu. Ova sloboda i beskrajno nebo koje vidimo i netaknuta priroda su nešto što je svakome dragoceno, ne samo nama zaljubljenicima", kaže Marta.

Od prodaje jagnjadi, jarećeg mesa i kozjeg mlijeka može lijepo da se živi, kažu Dmitrovići, ali da mora mnogo i da se radi. Njihove ovce su čitave godine na pašnjacima Deliblatske peščare i zahtjevaju mnogo pažnje, ali Marta i Branislav kažu da su svoj posao pretvorili u zadovoljstvo.

"Mislim da je najlepše kad čovek živi tamo gde voli i gde mu odgovara. Te davne godine mogao sam ići gde god, ali kad sam video samo 10 odsto Peščare odmah sam se odlučio da tu ostanem i živim", ističe Branislav.

Dmitrovići kažu da su veoma srećni što zajedno sa djecom svakog dana imaju neposredan kontakt sa prirodom koja je ovdje veoma izdašna, ali da nisu uskraćeni ni za dešavanja u gradu.

"Mi smo na devet kilometara od sela i mesta koja više nisu ruralna sredina, jedan auto i malo benzina i vi ste na korak od pozorišne predstave i od svakog kulturnog sadržaja, ali opet ovo mesto mi vraća energiju koju dajem u svom poslu i svojoj porodici", napominje Marta.

Marta i Branislav često uzjašu i svoje konje i tek onda je obilazak peščare pravo uživanje, a veliki hobi im je i skupljanje klepetuša i bronzi. Imaju ih više od 400 i svaka drugačija zvuči.

(RTS)

BANJALUKA - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić istakao je da je proizvodnja i prerada ljekovitog bilja oblast koju Vlada želi da promoviše i unaprijedi u narednom periodu, jer potražnja za ovim kulturama raste i na domaćem i na inostranom tržištu.

"Svjesni smo da se proizvodnja ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja može organizovati u Republici Srpskoj i to ne samo proizvodnja i uzgoj nego i sakupljanje samoniklog bilja širom Srpske", rekao je Pašalić novinarima u banjalučkom naselju Česma, prilikom posjete proizvođaču ljekovitog bilja Nedeljku Kusturiću.

Pašalić podsjeća da je resorno ministarstvo ove godine definisalo nove mjere, prije svega kada je riječ o organskoj proizvodnji ljekovitog bilja.

"Naši proivođači mogu da računaju na 600 KM podsticaja po hektaru za svaku od kultura koje gaje na način koji podrazumijeva organsku proizvodnju", naglašava Pašalić.

On je dodao da proizvođači ljekovitog bilja mogu da ostvare i sve one podsticaje ili subvencije koju imaju svi drugi proizvođači, kao što je podrška za nabavku mehanizacije, za regresirani dizel, za osiguranje usjeva i slično.

"Cilj današnje posjete jeste da promovišemo jednog uglednog proizvođača, da vidimo šta Vlada Srpske može da uradi kako bi njihova proizvodnja bila što profitabilnija i kako bi za sebe vezali što veći broj kooperanata, koji se bave sakupljanjem samoniklog bilja", napominje Pašalić.

Prema njegovim riječima, ukoliko se dobro organizuje proizvodnja i obezbijedi kvalitet, proizvodi se lako mogu plasirati kako na domaće tako i na inostrano tržište u vidu čajeva i ekstrakata ulja.

Vlasnik preduzeća "Prirodno bilje" Nedeljko Kusturić ističe da se bavi plantažnom proizvodnjom, otkupom samoniklog bilja, a djelimično destilacijom eteričnih ulja, te preradom i finalnim pakovanjem.

Kusturić je naveo da se samo 23 odsto potreba farmaceutske industrije BiH zadovoljava od domaće proizvodnje, a da se sve ostalo uvozi, što je sasvim dovoljan razlog da se krene u ovaj posao.

"Mogućnosti izvoza su ogromne, potrebno je samo imati kvalitetan proizvod. Mi izvozimo deset odsto proizvodnje, prvenstveno kamilicu. Izvozili su u SAD, Mađarsku, NJemačku, Englesku, Italiju, Srbiju, Hrvatsku i druge zemlje", rekao je Kusturić.

On je dodao da je "Prirodno bilje" porodična firma sa šest stalno zaposlenih radnika.

"Na plantažama proizvodimo desetak kultura i svake godine nastojimo da uvodimo nove. Proizvodimo kamilicu na 20 do 30 hektara, mentu, matičnjak, bosiljak, artičoku i druge", kaže Kusturić.

Kusturić je napomenuo da ima i oko 300 kooperanata, koji sakupljaju ljekovito bilje na teritoriji čitave BiH, te da godišnje proizvede oko 150 tona sušenog bilja.

TREBINJE - Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je danas u Trebinju da se treba argumentovano suočiti sa izazovom da se zaštiti domaća proizvodnja i da se domaćim vinarima omogući izlazak na nova tržišta.

On je naveo da se u BiH na 3.600 hektara proizvodi grožđe i da od toga 3.000 pripada Federaciji BiH, a negdje oko 600 hektara Republici Srpskoj, te da je od ukupno 29 proizvođača vina u Srpskoj, 26 iz Trebinja i okoline.

"S tim u vezi pozdravljam stav Grupacije vinara pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH da na adekvatan način razmotre međunarodni ugovore koje je BiH potpisala. Pristalica sam da se poštuju međunarodni ugovori, ali isto tako i da se nađe adekvatan odgovor kako zaštititi domaću proizvodnju", rekao je Košarac novinarima nakon sastanka sa Grupacijom vinara u BiH.

On je istakao da je tržište BiH slobodno za uvoz kako iz EU, tako i zemalja Cefte, te da treba ozbiljno pristupiti analizi primjene zaštitnih mjera iz oblasti poljoprivrede tačnije člana 23 (Cefta sporazuma).

On je naveo da je danas razgovarano i o tome na koji način izvršiti adekvatan fitosanitarni nadzor na uvoz različitih vrsta grožđa koje se uvoze u BiH, a koji se dalje eksploatišu u proizvodnji vina.

"To dovoljno govori o tome da je to sveobuhvatan posao i s tim u vezi zadužio sam predstavnike našeg ministarstva, dva pomoćnika za poljoprivredu i pomoćnika za spoljnotrgovinsku politiku i strane investicije da zajedno sa predstavnicima proizvođača, Spoljnotrgovinske komore, entitetskih predstavnika ministarstava i inspekcijskih organa definišemo naše kretanje kako bi kroz mjere koje bi bile vrlo javne i odgovorne za domaće proizvođače upoznali i spoljnotrgovinske partnere u vezi s tim", rekao je Košarac.

On je istakao da najveći izvoz vina iz BiH ide u Njemačku, Srbiju i Hrvatsku.

"Drugo pitanje o kome smo govorili jeste povećanje kvote za izvoz vina u zemlje EU, i u tome su nadležni pomoćnici dobili zadatak da naprave sveobuhvatnu analizu i da pokrenemo te postupke", rekao je Košarac.

On je dodao da treba pomoći vinarima s obzirom da u prethodnih tri ili četiri mjeseca nisu imali promet u BiH, niti van zemlje, da se ova perspektivna proizvodnja održi kroz određene mjere o kojima je danas razgovarano na sastanku.

Košarac je najavio da će u narednim danima biti održan još jedan radni sastanak na kome će biti definisano to kretanje.

On je rekao da je razgovarano i o činjenici da je neophodno povući sredstva koja nudi EU za razvoj ove djelatnosti i dodao da to znači da se, prije svega, donese zakon o vinu u BiH koji je veoma neophodan i koji je izražen kao stajalište i stav evropske komisije u BiH.

Košarac je rekao da su u tom kontekstu informisali predstavnike Grupacije vinara pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH da će u narednim danima biti formirana radna grupa za taj zakon i da će se u tom pravcu zajedno raditi sa njima.

Predstavnik vinara Radovan Vukoje rekao je novinarima da je Grupacija vinara tražila privremene mjere za zaštitu domaće proizvodnje, te da bi to mnogo značilo domaćim proizvođačima.

"Posjeta minisitra prošla je veoma uspješno i očekujemo da ćemo rezultate toga vidjeti u narednim mjesecima, prvenstveno kroz kontrolu uvoza grožđa, jer imamo berbu već za dva mjeseca, ali i kroz kontrolu uvoza vina", rekao je Vukoje.

Vinar Miro Ćorić (Podrumi Andrija Čitluk) rekao je da bi najvažnije bilo da se kontrola granica pojača kako ne bi "smeće" ulazilo u BiH.

Muzički festival "Nektar OK fest" biće održan od 14. do 16. avgusta u jedinstvenom ambijentu Nacionalnog parka "Sutjeska" na Tjentištu. Ova potvrda stigla je nakon što je prije nekoliko dana odlučeno da će festival umjesto u julu biti održan u avgustu, a domaća i regionalna publika će imati priliku da uživa u nastupima najvećih domaćih i regionalnih izvođača.

"Nakon dvomjesečne neizvjesnosti, brojnih razgovora, pregovora, praćenja zdravstvenog stanja u našoj zemlji, regiji i šire, ali vođeni pozitivnom mišlju i nadom da ćemo i ovu krizu zajedno prebroditi, u prilici smo da donesemo konačnu odluku o realizaciji ovogodišnjeg 'Nektar OK festa' na Tjentištu. Svjedoci smo otkazivanja velikog broja festivala u našem regionu, ali i Evropi i svijetu, i stoga nas izuzetno raduje što smo u vrijeme globalne svjetske krize izazvane pandemijom virusa korona i brojnim ograničenjima koja su se u posljednje vrijeme pred svima nama postavila kao veliki izazov u prilici da ove godine organizujemo sedmo izdanje 'Nektar OK festa'", poručili su organizatori festivala.

Ističući na prvom mjestu zdravlje svih nas, publike i izvođača, poštujući dodatne preporuke sigurnosti, procjene stručnjaka da će u mjesecima koji su pred nama virus sve više da slabi, te da je avgust izvjesniji i sigurniji u kontekstu opšteg zdravstvenog stanja u zemlji, određen je novi datum održavanja festivala.

"I ovoga puta nudimo neponovljivo iskustvo avanture i adrenalinskog doživljaja za sve one koji žele da okuse i čari prirode, kampovanje pod vedrim nebom, uživanje u raftingu, planinarskim šetnjama, prašumi Perućici i nesvakidašnjem pogledu sa najljepših vidikovaca Nacionalnog parka 'Sutjeska'", istakli su organizatori.

U odnosu na ranije najavljeni program na festivalskim binama, organizatori dodaju da je došlo do otkazivanja nastupa inostranih izvođača, koji su usljed novonastale situacije otkazali svoje svjetske turneje i nisu u mogućnosti da ove godine nastupe na Tjentištu.

U svakom slučaju, odlične zabave na Tjentištu neće nedostajati. U večernjem programu na "Jagermeister" glavnoj bini očekuju nas vrhunske svirke uz "Van Gogh", "Bajagu & Instruktore", "Gorana Bareta & Majke", "Urban & 4", "Zoster", "Hladno pivo", "Ritam nereda", "Buč Kesidi", TBF, "Kanda, Kodža i Nebojša", M.O.R.T. i "Repetitor".

Ranije najavljeni program u OK kampu na "Sensation OK" pozornici ostao je nepromijenjen i tu publiku očekuju "Love Hunters", "Mortal Kombat", "Who See", "Atheist Rap", "Marčelo i Napeti quintet" i Mile Kekin.

Svi ranije kupljeni paketi i aranžmani za boravak na festivalu važiće i za nove datume, a svi koji budu željeli povrat novca mogu se o tome informisati na zvaničnoj festivalskoj stranici www.okfest.net. Iako u nešto drugačijem obliku, nema sumnje da će Tjentište da gori od dobre muzike od 14. do 16. avgusta.

SIDNEJ - Australijanci ne pamte ovakav ekonomski šok u posljednjih 30 godina. Prema zvaničnim podacima, ekonomija je potonula za 0,3 odsto u prva tri meseca 2020, zbog požara i pandemije.

Ekonomisti očekuju da će aktuelni podaci vezani za trenutni kvartal pokazati da je karantin "gurnuo" Australiju u recesiju. To je njihov zaključak nakon što su vlada i centralna banka odlučile da uvedu mjere koje će da podrže ekonomiju.

Kada je riječ o BDP-u, njegov pad je rezultat razarajuće sezone, slabe potražnje, oslabljenog turističkog potencijala. Australija je, inače, sada doživjela najsporiji godišnji rast od 2008/9, kada je nastupila Svjetska ekonomska kriza.

"Reserve Bank of Australia" je u martu smanjila glavnu kamatnu stopu na rekordno nizak nivo, od 0,25 odsto. Centralna banka je takođe pokrenula program neograničenog otkupa obveznica.

Guverner Filip Lou je stava da se Australija trenutno suočava s uslovima gorim nego za vrijeme Velike depresije. Ipak, ne gubi optimizam, kaže da je sasvim realno da se oporavi ranije nego što je očekivano.

Vlada Australije je takođe obećala stotine milijardi dolara za pomoć preduzećima i pojedincima, i najavila da će uskoro biti predstavljene nove stimulativne mere.

Veliki broj Srba se odselio u Australiju poslije Drugog svjetskog rata, i danas ih je najviše u Pertu, Melburnu, Sidneju. Prema nekim podacima, tamo boravi oko 100.000 ljudi srpskog porijekla. Otišli su davno "trbuhom za kruhom", a sada mlađe generacije ubiraju plodove napornog rada roditelja, baka, deka.

Prosječna plata u Australiji je u maju 2019. godine iznosila 1.482 evra, i ova zemlja je 12. na listu najjačih ekonomija na svijetu, međutim, vrijeme će pokazati kako će se taj status mijenjati.

Prema nekim podacima, najveći broj Srba koji žive u Australiji - radi u struci, i uglavnom imaju visoko obrazovanje. Zatim slijede trgovci i zaposleni u uslužnom sektoru. Upravo ta grupa Srba bi mogla da se suoči s egzistencijalnim problemima sada.

Oni koji su u dobroj poziciji, jesu zaposleni u IT sektoru, finansijama, arhitektonskim firmama, rudarstvu. Nezaposlenost je generalno veoma niska, ali se i to usljed krize promijenilo.

Prošlog mjeseca, Japan je potonuo u recesiju, prvi put od 2015. godine, pošto im je godišnji tempo smanjen za 3,4 odsto. Recesija je, inače, definiše kao dvije četvrtine u nizu ekonomskih kontrakcija ili smanjenju BDP-a.

(Telegraf.rs)

"Zahvaljujući SAP Integrisanom informacionom sistemu, poreski obveznici ni zbog jedne prijave više ne moraju da stoje u redovima".

Ta vijest je prije nešto više od mjesec dana obradovala poreske obveznike u Republici Srpskoj, jer ona u praksi znači da su sa nekoliko klikova na računaru ili mobilnom telefonu sve prijave koje ste bili u obavezi da predate u Poresku upravu Republike Srpske već stigle na njihovu adresu. No, uprkos očiglednoj koristi, vjerovatno se malo ko zapitao šta je, zapravo, taj SAP i zašto bi, baš njemu, trebalo da se "zahvalimo".

Ključ priče kod nas zapravo su SAP konsultanti - ljudi koji su u školi učili neke sasvim druge stvari, a kroz posao savladali i usavršili sad već globalni softver koji služi za kompletno praćenje procesa rada. Oni su, ujedno, i sve traženiji kadar u kompanijama, a kako sami kažu, glavni razlog da se prihvatite tog posla je "želja za novim znanjima i vještinama i spremnost na izazove". Među njima su profesionalci različitih struka, pa i onih koje na prvi pogled ne biste svrstali u IT industriju.

Da je tako, svjedoči i Slobodan Rajčević, SAP konsultant u kompaniji Prointer ITSS. On je po struci tehnolog, tačnije, inženjer naftno-petrohemijskih tehnologija, ali i četvrta generacija pčelara u svojoj porodici. Rajčevići se u dubičkom kraju više od sto godina bave proizvodnjom meda, pa izazovi svih vrsta Slobodanu nisu nepoznanica. Zato i ne čudi što je bio spreman da naftu "zamijeni" informacionim tehnologijama.

"Zaista sam imao želju da radim u IT industriji, a promjenu posla posmatram kao ličnu nadogradnju. Prije ovoga radio sam u upravi naftne industrije, u odjeljenju za nabavku. S obzirom na to da je to bila međunarodna, globalna korporacija, ovladao sam znanjima, vještinama i iskustvom koji se tiču planiranja i realizacije najsloženijih vidova nabavke robe i usluga", kaže Slobodan.

Iskustva sa domaćeg tržišta rada ipak govore da „slobodana“ i nema mnogo. Iako je, recimo, pozicija konsultanta u SAP sistemu vrhunski izazov svakom ko vjeruje u svoja znanja i vještine i spreman je na cjeloživotno učenje i nadogradnju svojih kompetencija, činjenica je da je naše tržište rada tradicionalno pasivno i ne baš spremno za izazove, kažu u agenciji za zapošljavanje Spektar.

"Ovdašnje tržište rada opterećeno je nasljedstvom i tromo. Učesnici na tom tržištu uglavnom nisu spremni i ne žele nove izazove. Možda bi drugačija promocija rada, novih poslovnih mogućnosti, u konačnici dovela ljude u stanje da preispitaju stavove u vezi spremnosti na dalja usavršavanja i prihvatanje drugačijih poslovnih izazova", ističe direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

"Poslovni izazov" i jeste naš moto, kažu u Prointeru. Godinama unazad vode se upravo tom logikom – spoj različitih znanja, vještina i sposobnosti, plus pružena prilika, dobitna su kombinacija u kadrovskoj politici.

"Naš cilj je da prilikom zapošljavanja damo šansu stručnim i sposobnim kadrovima koji žele da uče, usavršavaju se i oprobaju u nečemu novom. Kada govorimo o SAP konsultantima, najčešće se radi o drugačijoj vrsti pozicije, načinu rada i poslovnom okruženju, u odnosu na prethodna zaposlenja naših kandidata, ali su povratne informacije uvijek pozitivne", kaže Ivana Živković, rukovodilac sektora za ljudske resurse u Prointeru.

Želja za konstantnim učenjem i napredovanjem i prilagodljivost radu i dinamičnom okruženju, ključni su faktori za uspjeh, potvrđuje i Nataša Marjanović, ekonomista na poziciji SAP konsultanta u ovoj kompaniji.

"Ranije sam radila u finansijskoj reviziji, a ova pozicija u IT industriji zaista mi je bila izazov. Kroz nju se mogu unaprijediti znanja ne samo u oblasti koju direktno pokrivate, već i informatičko znanje, prezentacijske vještine, opšte znanje o poslovnim procesima", kaže Nataša.

Prilagođavanje bi moglo biti ključ i za promjene na tržištu rada čija je dinamika u razvijenijim zemljama drastično drugačija u odnosu na prije pet ili deset godina, a što se neminovno mora dogoditi i kod nas.

"Pojavljuju se nova radna mjesta, do sada nepoznata javnosti, a istovremeno nestaju ili se smanjuju potrebe za drugim tradicionalnim poslovima i zanimanjima. Nažalost, naš, kao ni mnogo razvijeniji obrazovni sistemi, nisu u stanju da sve to pravovremeno isprate. Kad tome dodate tradicionalni pristup tržištu rada i čekanje na posao u struci, jasno je da nam treba više promocije, više jasnih i konkretnih poruka koja će nas prodrmati", poručuju iz agencije Spektar.

Republička veterinarska inspekcija je prošle godine u oblasti proizvodnje i prometa sirovina i hrane životinjskog porijekla imala 456 kontrola, a u 113 slučajeva utvrđene su različite vrste propusta, koji su se najčešće, uz ostalo, odnosili na nepotpune deklaracije.

Te kontrole vršene su u objektima kao što su mesnice, veleprodajni objekti, maloprodajni objekti, klaonice, farme, skladišta, proizvodni pogoni i ostalo.

Osim na nepotpune deklaracije, propusti su se odnosili i na higijenske uslove objekta i osoblja, redovno sprovođenje samokontrole od strane subjekata, vođenje propisanih evidencija i slično.

"U slučajevima manjih propusta inspektori su u cilju otklanjanja nepravilnosti izrekli 96 rješenja o otklanjanju nepravilnosti, dok su u slučajevima počinjenih prekršaja izdali 26 prekršajnih naloga u ukupnoj vrijednosti od 25.100 KM", potvrđeno je za "Nezavisne novine" iz Inspektorata RS.

Potrošači u Srpskoj pri kupovini mesa imaju pravo da znaju gdje je životinja uzgojena, gdje je zaklana, gdje rasječena itd.

Svi objekti za klanje, preradu i promet mesa su pod nadzorom veterinarske inspekcije, a kontrole svakodnevno vrši lokalna i republička veterinarska inspekcija.

Meso, odnosno proizvodi od mesa se nakon pregleda obilježavaju žigom veterinarske inspekcije koji sadrži veterinarski kontrolni broj klaonice ili objekta za preradu mesa i datum pregleda koji je ujedno i datum klanja životinje.

Veterinarske oznake se stavljaju i na ambalažu u koju se pakuje meso, odnosno proizvodi od mesa.

"Kada je riječ o deklarisanju svježeg mesa, Pravilnikom o pružanju informacija potrošačima o hrani, propisano je da svježe neupakovano meso životinja rođenih i/ili tovljenih i/ili zaklanih u različitim državama koje se na prodajnom mjestu stavlja na tržište treba se jasno odvojiti jedno od drugog i biti deklarisano tako da krajnji potrošač može lako razlikovati meso različitog porijekla", pojašnjavaju iz Inspektorata.

Deklaracija svježeg mesa mora biti označena na vidljivom mjestu tako da bude lako uočljiva, jasno čitljiva i prema potrebi neizbrisiva i to velikim štampanim slovima čija je visina jednaka ili veća od tri milimetra.

I iz Ministarstva trgovine i turizma Srpske potvrdili su za "Nezavisne novine" da svaki proizvod namijenjen potrošačima mora da ima deklaraciju, a što je propisano Zakonom o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

"Kada je riječ o sadržaju deklaracije mesa u maloprodaji, pored podataka propisanih Zakonom o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj, on je uređen i Pravilnikom o pružanju informacija potrošačima o hrani, donesenim od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede", kazali su iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

O potrebi da meso bude deklarisano, nedavno je poručeno i sa sastanka primarnih proizvođača iz oblasti stočarske proizvodnje, prerađivača, te predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, održanog u Privrednoj komori Republike Srpske.

"Zajednički smo zaključili da je neophodno da se u svim maloprodajnim objektima deklariše meso, da se zna porijeklo mesa, kad je zaklano, sa koje je farme, da li je domaće ili uvozno. Na taj način sami potrošači mogu da donesu odluku da li će kupovati meso koje je iz uvoza, ili koje je iz domaće farme", rekao je za "Nezavisne novine" Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka.

Deklaracija mesa treba da sadrži podatke:

• o državi rođenja životinje
• o nazivima država u kojoj je uzgajana
• o državi u kojoj je zaklana
• o državi rasijecanja
• o vrsti mesa i kategoriji
• datum klanja životinje
• o svim posebnim uslovima skladištenja i/ili uslovima upotrebe
• o datumu upotrebe

Ministarstvo trgovine i turizma objavilo je danas Javni poziv ugostiteljima i turističkim agencijama za dostavu prijave radi učešća u realizaciji šeme dodjele turističkih vaučera u ugostiteljskim objektima na teritoriji Republike Srpske.

Javni poziv je objavljen u dnevnom listu "Glas Srpske" i na internet stranici Ministarstva.

"Pravo učešća na Javnom pozivu ima ugostitelj koji pruža usluge u ugostiteljskim objektima za smještaj, u skladu sa propisima kojim se uređuje oblast ugostiteljstva, koji je uredno izmirio poreske obaveze zaključno sa danom 29.02.2020. godine i ima najmanje četiri zaposlena radnika, te turistička agencija koja je nosilac Licence Ministarstva i koja je uredno izmirila poreske obaveze. Ugostitelji i turističke agencije koje ispune uslove za učešće u projektu dodjele turističkih vaučera biće upisani u Evidenciju koja će biti dostupna na internet stranici Ministarstva", navedeno je u Javno pozivu.

Sve dodatne informacije u vezi sa Javnim pozivom, kao i obrasci prijave, dostupni su na internet stranici Ministarstva (www.vladars.net).

Rok za podnošenje prijave počeo je danas godine i trajaće do 1. novembra ove godine.

Javni poziv je raspisan na osnovu Uredbe o uslovima i načinu korišćenja turističkih vaučera u ugostiteljskim objektima, kojom je predviđeno subvencionisanje korišćenja usluge smještaja u ugostiteljskim objektima na teritoriji Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske donijela je Uredbu s ciljem podsticanja razvoja domaćeg turizma i podrške privrednim subjektima u oblasti turizma i ugostiteljstva koji su pretrpjeli znatne štete usljed pandemije virusa korona u Republici Srpskoj.

BANJALUKA - Nacionalni park "Sutjeska" ponudiće posjetiocima ovog ljeta nove smještajne kapacitete, od kampa na "Tjentištu" do luksuznih vila, uz raznovrstan sadržaj za sve generacije, rekla je Srni rukovodilac sektora za promociju u ovom parku Mirjana Radović.

"Imamo raznovrsne smještajne kapacitete različitih kategorija, pristupačne svima, od smještaja u planinskim kućama, bungalovima, kampu na Tjentištu, paviljonima, hotelu, do luksuznog smještaja u vilama", rekla je Radovićeva.

Tokom promocija ljetne ponude Nacionalnog parka u Banjaluci, Radovićeva je istakla da će sredinom jula biti potpuno opremljen naučno-istraživački centar za istraživanje i ekologiju.

"Imamo škole u prirodi, posjetu prašumi Perućica, kao jednoj od dvije posljednje zaštićene prašume u Evropi, uspon na Maglić - najviši vrh u BiH, druge planine više od 2.000 metara visine, više od 100 kilometara markiranih pješačkih staza, edukativnih staza, biciklističkih staza", navela je Radovićeva.

Ona je dodala da su prethodnih godina najbrojniji gosti bili iz Republike Srspke i BiH, zatim iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, ali da dolaze i gosti iz cijelog svijeta.

Nacionalni park "Sutjeska" nosi epitet bisera Republike Srpske, a osnovni razlog za proglašenje područja nacionalnim parkom su vrijednosti i ljepote prirode, te kulturno-istorijski značaj.

Ovaj nacionalni park je 2000. godine dospio u drugu kategoriju Odjeljenja UN za zaštitu prirode i prirodnih dobara.

Promotivni štand na Trgu Krajine biće otvoren do 20.00 časova večeras, a građani će moći da pogledaju kakav sadržaj nudi ovaj nacionalni park, ali i da učestvuju u nagradnim igrama i ostvare popuste.