Najtraženija zanimanja u BiH

Analiza tržišta rada za 2017. godinu i prva tri mjeseca 2018, pokazuje trend povećanja broja oglasa i otvorenih radnih mjesta. U 2017. za 14 posto, u 2018. za 20 posto kada su u pitanju oglasi, a 1 posto u 2017.godini i 35 posto u prvom kvartalu 2018. kada su u pitanju otvorena radna mjesta.
Više od 1/3 oglasa na portalu Posao.ba nudi zaposlenje u Sarajevu, a slijede ga Banja Luka, Tuzla, Mostar i Zenica. U 2016. godini su poslovi u inostranstvu oglašeni čak u 5 posto oglasa, dok je u 2017. godini taj udio nešto veći i iznosi 5.5 posto, a u 1. kvartalu 2018. godine iznosi čak 10 posto.

U 2017. godini ovo su bila najtraženija zanimanja:

1. Prodavač/ica – Trgovac/Trgovkinja
2. Call-agent/ica (agent u pozivnom centru)
3. Komercijalista/ica i unapređivač/ica prodaje
4. Vozač/ica
5. Konobar/ica – Šanker/ica
6. Programer/ka – Software developer
7. Kuhar/ica
8. Medicinski tehničar/medicinska sestra
9. Računovođa i finansijski/a službenik/ca
10. Bravar/Bravarka

Prema potražnji, kao i u prethodnim godinama, prva mjesta su rezervisana za prodajna zanimanja, potom slijedi sektor ugostiteljstva a na šestom mjestu je zanimanje programer/software developer. U 2016. je vladao trend u potražnji za online saradnicima kao i stjuardima/stjuardesama, što u 2017. u top 10 najtraženijih zanimanja nije slučaj.

A u prvom kvartalu 2018.godine, TOP 10 najtraženijih zanimanja su sljedeća:

Call-agent/ica
2. Radnik/ca u proizvodnji
3. Vozač/ca
4. Konobar/ica – Šanker/ica
5. Komercijalista/ca-unapređivač/ca prodaje
6. Prodavač/ca-trgovac/trgovkinja
7. Kuhar/ca
8. Programer/ka – Software developer
9. Monter/ka u građevini
10. Sobar/ica

(capital.ba)

Znate li u kojem dobu žene najviše uživaju u seksu?

Iako su neka ranija istraživanja tvrdila da su žene seksualno najaktivnije u 28. godini života, rezultati najnovije obimne studije pokazuju da doba seksualnog vrhunca počinje kad žena napuni 35, a zatim traje čitavu narednu deceniju.

melanie sykesViše od trećine dama uzrasta od 35 do 44 godine upušta se u seksualne odnose dva do tri puta nedjeljno, a 21 odsto u krevetu uživa četiri do šest puta sedmično. Čak 17 odsto ovih žena sebi je dalo najveću ocenu u spavaćoj sobi (10 od 10), a više od trideset odsto tvrde da su apsolutno zadovoljne svojim seksualnim životom, odnosno izabranim partnerom.

- Mnoge žene primjećuju kako im libido raste s godinama, a sredinom tridesetih i početkom četrdesetih osećaju da su na seksualnom vrhuncu. Popularnost knjige "Pedeset nijansi sive" pojačala je seksualni apetit, posebno kod žena srednjeg doba, obrazujući ih kako da se što bolje povežu sa svojom seksualnošću - tvrdi seksolog Džuli Pizgud i otkriva da je čak 47 odsto ispitanica priznalo da ih je čitanje navedene knjige podstaklo na više aktivnosti u spavaćoj sobi.

Rosie- Žene u tridesetima i četrdesetim godinama razvile su svijest o svom tijelu i dobro znaju šta ih uzbuđuje, ali i kako da zadovolje svog partnera - zaključuje seksolog.

Evo koliko procentualno često žene stare između 35 i 44 godine uživaju u seksu:

Manje od jednom mesečno – 7 odsto

Jednom mesečno – 4 odsto

Jednom u dve nedelje – 4 odsto

Jednom nedeljno – 11 odsto

Dva do tri puta u dve nedelje - 11 odsto

Dva do tri puta nedeljno - 35 odsto

Četiri do šest puta nedeljno - 21 odsto

Sedam ili više puta nedeljno - 7 odsto.

 

(telegraf.rs)

Predstava "Sve o ženama" na dobojskom "Teatar festu"

Glumci pozorišta Prijedor odigrali su predstavu "Sve o ženama", drugog takmičarskog dana "Teatar festa Doboj", koji traje do 31. maja.

Predstavu, koja je odigrana sinoć, režirao je Darko Cvijetić prema tekstu Mire Gavrana.

teatar fest 2018 dobojVečeras, trećeg takmičarskog dana, predstavu "Naši dani" odigraće glumci Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke.

Sutra će nastupiti Narodno pozorište Tuzla sa predstavom "Siroti mali hrčki", a dan poslije glumci zagrebačkog "Rugantina" izvešće predstavu "Za umrijet od smijeha".

Posljednjeg dana Festivala, 31. maja, glumci beogradskog "Jugoarta" izvešće predstavu "Hor bečkih dječaka".

"Teatar fest Doboj 2018" održava se u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje, a otvoren je predstavom "Šampioni", u izvođenju "PR parti plana" iz Beograda, koja je, prema glasovima publike, osvojila 4.57 bodova.

Predstave prati stručni žiri u sastavu Luka Kecman, Jovanka Stojčinović Nikolić i Gordana Vasić, a cijena pojedinačne karte za predstave je sedam KM.

U okviru pratećeg programa ovogodišnjeg 19. "Teatra" otvorena je izložba "Svjetlo i tama", Mihajla Sredojevića iz Gradiške.

Generalni sponzor Festivala je Adiko banka, a pokrovitelj grad Doboj.

(srna)

Pet znakova koji vam pokazuju da ste fit

Sljedeći put kad stanete na vagu i ne ugledate očekivanu brojku, iako ste strogo pazili na ishranu i vježbali, nemojte biti razočarani. Manje kilograma na vagi nije jedina potvrda da ste smršali niti da ste fit i u dobroj formi.

Samopouzdanje će vam podići i ovih pet znakova koje vam vaga neće pokazati:

1. Kako vam stoji odjeća

Vaga vam neće pokazati da li ste izgubili centimetar ili ste smršali za jedan konfekcijski broj. Mišići su puno kompaktniji od masnog tkiva, što znači da će vam odjeća vrlo vjerovatno bolje stajati ako ste dobili mišiće i izgubili salo.

2. Stanje vaše mišićne mase

Mišići su teži od masnog tkiva pa ako vaga pokazuje istu kilažu ili čak veću, a vježbali ste i vodili računa o ishrani, to može da znači da ste istopili salo i izgradili mišiće. Na ovaj način tijelo će sagorijevati više kalorija kako bi mišići dobili dovoljno energije.

3. Koliko voća i povrća svakodnevno jedete

Vaga vam ne govori šta se događa u vašem organizmu, naročito kad je riječ o tome koliko unosite hranjivih materija. Ono čime svakodnevno hranite organizam puno je važnije za vaše cjelokupno zdravlje i formu od brojke koju pokazuje vaga.

4. Koliko ste naučili o zdravom načinu života

Želite li da smršate, važno je da se edukujete o zdravom načinu života. Vaga vam neće pokazati šta ste sve naučili o zdravijem načinu života kao ni to koje ste sve navike stekli, a koje će blagotvorno uticati na vaše tijelo i zdravlje.

5. Koliko možete da prepješačite

Vaga vam neće reći u kakvoj ste tjelesnoj formi. Ljudi s kojim kilogramom viška mogu biti superfit i prepješačiti impresivne maršute.

(Lepotaizdravlje.rs)

Zbog čega se ne ukida roaming za zemlje regije?

Proces ukidanja roaminga među članicama EU trajao je sedam godina i EK je zbog te odluke trpela pritiske, jer mobilnim operatorima nije u interesu da gube profit od roaminga, pa ne treba očekivati da se to brzo desi na Zapadnom Balkanu.

Na samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije u Sofiji prošle nedelje dogovoreno je da se u narednom periodu cena prenosa podataka u romingu između zemalja Zapadnog Balkana i EU izjednači, ali nije postignut dogovor o ceni razgovora i slanja SMS poruka niti je dogovoren iznos koji bi u narednom periodu operatori za roming usluge naplaćivali prilikom boravka građana balkanskih zemalja u Uniji.

roaming eu edited"Ako govorimo o romingu ekonomija Zapadnog Balkana, dogovor nije postignut onako kako bismo mi želeli da bude, već postoji dogovor o smanjenju cena rominga za prenos podataka. To znači da će se roming za prenos podataka izjednačiti na dve destinacije - Zapadni Balkan i EU. On će za nas biti značajno manji za prenos podataka u odnosu na ono što je do sada naplaćivano", kaže pomoćnik srpskog ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Irini Reljin.

Reljin u razgovoru za Tanjug, međutim, kaže da dogovor nije postignut u vezi s razgovorima građana mobilnim telefonom u romingu, a da Evropska komisija predlaže da operatori samoinicijativno snize cene rominga, što, objašnjava, oni sada ne mogu da urade zbog zakonske regulativa EU.

Niže cene roaminga na Zapadnom Balkanu

"Operatori su imali sastanke u Evropskoj komisiji, a dogovor vezan za prenos podatka biće obaveza za njih, ali to nema veze sa našom administracijom ili bilo kojom ekonomijom na Zapadnom Balkanu", napominje Reljin, te dodaje da se za sada govori samo o smanjenju troškova rominga na teritoriji Zapadnog Balkana, a to podrazumeva da se smanje cene u nekoliko etapa kroz dogovore ekonomija tih zemalja.

Reljin kaže i da će se cene rominga na teritoriji država Zapadnog Balkana svakako smanjivati, ali pojašnjava da je važno razlikovati dve teme koje se tiču rominga, a to su onaj unutar šest ekonomija ZB i drugo - usluge rominga kada građani Srbije borave u EU.

Tema vezana za roming u EU je objašnjena u tački 3, dokumenta potpisanog u Sofiji i tu se kaže da će "potpisnici prihvatiti da olakšaju podršku putu koji se izabere".

"U ovom trenutku ne postoji nikakav dogovor i koliko smo mi informisani, naši operatori su odlazili na više sastanaka u Brisel. Postoji samo mogućnost da se snizi cena prenosa podataka što je najveći deo troškova cene rominga. Što se tiče razgovora i SMS poruka, mislim da se ništa od toga neće menjati u odnosu na sadašnje stanje", kaže Reljin.

Na pitanje Tanjuga šta je po njenom mišljenju "najveća kočnica" za ukidanje rominga, Reljin kaže da je to pitanje pre svega stvar tržišta i poslovanja kompanija koje te usluge pružaju, odnosno, da operatorima nije u ineteresu da ostanu bez novca od naplate usluge rominga.

Podseća da ni u EU nisu sve zemlje ukinule roming i da postoje operatori koji su našli način kako da tu činjenicu opravdaju pred evropskim telima.

"Dakle, ni kod njih to nije urađeno i potpuno je nerealno da ćemo mi to preko noći uraditi".

Opadaju prihodi od roaminga zbog Vibera

Najpre, kaže, treba naplatu troškova jednog ka drugom operatoru smanjiti, a onda će se stvoriti uslovi za potpuno ukidanje.

To znači da će ovim snižavanjem operatori biti pripremani za ukidanje rominga na maloprodajnom tržištu, odnosno za ukidanje naplate rominga od pretplatnika.

Naime, kada se ovaj proceš završavao u EU (a trajao je sedam godina), operatori su prvo morali da snize veleprodajne cene rominga.

Koliko god iz pozicije građana ukidanje rominga delovalo lako i opravdano, kompanije ne mogu da se odreknu profita pa je i sama EK trpela značajne pritiske kada je donela odluku da to učini na svojoj teritoriji, a sada EU opet, od istih tih kompanija traži da roming ukinu na Zapadnom Balkanu.

U trenutku kada je EU ipak donela odluku da se među većinom članica ne naplaćuje roming, neke kompanije su odlučile da tada povećaju cene prema operatorima u Srbiji zbog čega su oni imali ogromne gubitke.

Prema poslednjim raspoloživim podacima, prihodi od rominga, koji obuhvataju prihode koje donose pretplatnici (outbound roaming) i prihode koje donose inostrani pretplatnici (inbound roaming) opadaju iz godine u godinu u Srbiji.

Podaci Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) Srbije pokazuju da je 2012. godine ukupan prihod od rominga srpskih operatora državama van regiona iznosio 62,63 miliona evra, 2014. godine 47,56 a poslednji podaci iz 2016, godine pokazuju da je prihod od rominga među tri domaća operatora pao na 38,09 miliona evra.

Ovaj pad se često pravda pojavom drugih servisa, odnosno načina komunikacije, kao što je povećan broj korisnika aplikacija poput Vibera, WhatsAppa...

Najpre sniženje cena na veliko

Evropska komisija predlaže da srpski operatori samoinicijativno snize cene rominga, ali evropski nisu u mogućnosti da to urade jer zakonska regulativa EU ne predviđa uticaj administracija na ove cene.

Kako bi se izbegli nagli gubici telekomunikacionih kompanija koje planiraju dugoročno svoje investicije, a neke od njih su vezane za razvoj 5G mreže u Srbiji, neophodno je u etapama snižavati cene.

Srpski operatori plaćaju cene na veleprodajnom tržištu za roming i za sada nema zvaničnog dogovora da operatori iz EU sa ZB zajedno snize cena ovih usluga.

Tek kada budu snižene cene na veliko otvoriće se mogućnost za niže cene u maloprodaji, odnosno, ono što će građani moći da osete.

Iz RATEL-a kažu da se u javnosti kroz netačne interpretacije stvara utisak da će do dogovora o romingu doći veoma brzo, te podsećaju da je 2014. godine potpisan regionalni sporazum o snižavanju cene rominga između Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije i da se među ovim zemljama već četiri godine postepeno snižava cena usluga rominga.

"Definisane su još tada maksimalne cene na nivou maloprodaje, odnosno veleprodaje, za govorni saobraćaj, sms i prenos podataka i one se smanjuju. To u praksi znači da svaki operator pojedinačno sa svakim operatorom iz druge zemlje potpisuje roming ugovore u kojima se definišu cene koje ne mogu biti veće od onih koje su propisane", objašnjava direktor RATEL-a Vladica Tintor.

Pre svega, kaže, u pitanju su političke odluke na nivou EU, a da bi uopšte došlo do ukidanja rominga za građane Zapadnog Balkana, potrebno je da se napiše dokument koji bi bio obavezujući za sve učesnike u ovom procesu i u njemu bi bila definisana dinamika tog procesa za svaku godinu.

Evropska komisija mora, pre svega, da ubedi sve operatore na svojoj teritoriji da krenu sa postepenim ukidanjem, a kada je reč o regionu, ni tu stvari nisu do kraja dogovorene.

Albanija je pre nekoliko godina u poslednjem trenutku odustala da potpiše dokument za snižavanje cena među ekonomijama šest zemalja, a tržište Kosova i Metohije i dalje je opterećeno političkim pitanjima.

Ukupni prihodi od usluga rominga na maloprodajnom nivou u državama potpisnicama Sporazuma iz 2014. godine na kraju 2016. iznosio je 5,24 miliona evra.

Cene iz 2017. godine za usluge rominga (poziv, sms, internet prenos podataka) i dalje su važeće pa je tako maksimalna maloprodajna cena (bez PDV) odlaznog poziva u romingu po minutu 0,19 evra, a dolaznog 0,05 evra.

SMS poruka u maloprodaji maksimum košta 0,06 evra a najviša maloprodajna cena za usluge prenosa podataka po jednom kilobajtu je 0,20 evra.

Izvor: Agencije

Mercedes mora sa tržišta povuči više od 600.000 dizelaša?

Prema pisanju magazina "Der Spiegel", Njemačko ministarstvo saobraćaja izdalo je direktivu prema kojoj Mercedes-Benz s tržišta mora da povuče više od 600.000 dizelskih automobila zbog manipulacija oko emisije izduvnih gasova.

Među modelima koji bi trebalo da budu povučeni su Vito, C-Klasa i G-Klasa.

U Ministarstvu saobraćaja posebnu sumnju izrazili su prema dizelskim motorima koje je Mercedes razvijao u saradnji s Renaultom koji je prošle godine optužen za korištenje instaliranog programa za prikazivanje lažnih podataka o emisiji izduvnih gasova.

U Renaultu su kategorično odbacili sve optužbe, a istrage do danas nisu potvrdile ranije sumnje.

Daimler je, bez davanja zvaničnih informacija, već izdao direktivu o povlačenju dizelskog modela Vito zbog unaprijeđenja softvera koji reguliše emisiju izduvnih gasova, a zvaničnog saopštenja o povlačenju dizelskih modela C i G-Klase još uvijek nema.

S posljednjim evropskim normama o emisiji izduvnih gasova, automobilski proizvođači su pred novim izazovima. Nekolicina od njih obustavila je proizvodnju svojih pojedinih modela do pronalaženja načina s kojim će moći da ispoštuju sve strožije regulative.

(Klix.ba)

Mala i srednja preduzeća povećala prihod preko dvije milijarde KM

Mala i srednja preduzeća stub su ekonomije u razvijenim zemljama, te čine 99 odsto svih biznisa u Evropskoj uniji, podaci su portala ''European Small Business''.

To dovoljno govori o tome kolika je važnost ovog sektora, a kakva je situacija u Bosni i Hercegovini pokazale su analize finansijskih izvještaja za 2017, a koje svake godine provode ''LRC'' i ''Poslovne novine''.

Prema tek pristiglim pokazateljima na osnovu kojih je urađena analiza, od 32.292 firme u BiH, njih 14 odsto (4.511), ispunilo je kriterijume bonitetno pouzdanih kompanija, što čini jedan odsto više nego prethodne godine.

Koliku važnost ove firme predstavljaju za BH privredu govori podatak da ukupan prihod bonitetno pouzdanih kompanija u BiH u 2017. godini iznosi 17,5 milijardi KM, što je povećanje od nevjerovatne dvije milijarde KM u odnosu na prethodnu godinu. Zanimljivo je istaćti kako preko 85 posto bonitetno pouzdanih kompanija čine upravo mala i srednja preduzeća.

Informacije o finansijskom poslovanju, poslovnim analizama i rizicima, ključni su podaci za donošenje kvalitetnih odluka kompanija, ali i jasan pokazatelj ekonomske stabilnosti jedne zemlje.

Upravo zbog toga, najveća bonitetna kompanija u BiH - LRC d.o.o. Sarajevo, već četvrtu godinu zaredom realizuje projekt ''POUZDANOST'', s ciljem da se na domaćem tržištu identifikuju firme koje bilježe natprosječne poslovne rezultate.

Sertifikacija poslovne natprosječnosti uobičajena je praksa u međunarodnom okruženju kojom preduzeća jačaju svoj ugled i povjerenje.

Sertifikat bonitetne pouzdanosti, kao dokaz uspješnosti u poslovanju, rezultat je složene analize, jedinstvene za sva međunarodna tržišta, a temelji se na analizi godišnjih finansijskih izvještaja i predstavlja službenu potvrdu uspješnosti u poslovanju i sa velikom vjerovatnoćom signalizira stabilno poslovanje za sljedećih 12 mjeseci. Certificirano preduzeće jača svoj ugled, dokazuje da je pouzdan i poželjan partner, te jača svoju poziciju na domaćim i međunarodnim tržištima.

Pouzdanost 2018, projekt sertikacije poslovnih subjekata, ima za cilj da se u društvenoj i poslovnoj zajednici posebno istaknu pouzdani, vjerodostojni i niskorizični partneri, odnosno oni s kojima vrijedi poslovati. Korištenjem Sertifikata bonitetne pouzdanosti kompanija dokazuje da je uspješna, kvalitetna i spremna za dugogodišnju uspješnu saradnju.

Tako će najuspješnije kompanije u BiH na konferenciji u novembru dobiti laskavo priznanje bonitetno pouzdanih kompanija ''Zvijezda bonitetne pouzdanosti'', te kroz medijsku kampanju osigurati promociju svog transparentnog i natprosječnog poslovanja.

(nezavisne.com)

10 rečenica koje muškarci vole čuti tokom seksa

Seksolozi se slažu da ništa ne uzbuđuje tako učinkovito i brzo kao "dirty talk", odnosno izmjena izravnih rečenica o senzualnoj želji u spavaćoj sobi.

Da bi uzbudili partnera ne morate izgovarati rečenice koje su obojene vulgarnošću i detaljnim opisom radnji koje graniče s pornografijom.

Naprotiv, "prljavi govor" najučinkovitiji je kada komunicira iskrenu želju partnera, te je izgovoren sa samopouzdanjem. 

Prema istraživanjima, uz uvijek rado viđene uzdahe zadovoljstva, "dirty talk" rečenice koje će uvećati mušku seksualnu želju:  

1. Tako je dobro osjećati te na meni.

2.  Drhtim od tvog daha u mojem uhu.

3. Obožavam dirati tvoje tijelo.

4. Imaš nevjerojatne ruke, prsa, ramena (ili neki drugi dio tijela). 

5. Želim ostati zauvijek s tobom u krevetu.

6. Volim sisati tvoj jezik. 

7. Tako me uzbuđuješ.

8. Radi mi to brže.

9. Želim te okusiti.

10. Volim kad me držiš na rubu. Iskrenost je tako seksi.

Maštovita djeca maštovitije i lažu

Nakon navršene treće godine djeca počinju sve izraženije maštati, a posljedica razigrane mašte postaju laži. U početku su to sitne neistine koje najčešće ne brinu roditelje. Ali, neka djeca počinju sve izraženije lagati pa mame i tate ne znaju kako da se postave.

Djeca najčešće lažu zbog krivice ili straha te kako bi izbjegla posljedice za određeno ponašanje. Stručnjaci kažu da češće lažu djeca roditelja koji su strogi i koji kažnjavaju svaku dječiju grešku. Također, maštovita djeca maštovitije i lažu, a kada roditelj primijeti da dijete "previše mašta", treba razgovarati s njim.

Ukoliko to ne bude dalo rezultate, a dijete nastavi izmišljati, porazgovarajte s dječijim psihologom.

(avaz.ba)

Počeo "Teatar fest" u Doboju

U Doboju je počeo "Teatar fest" na kojem će do 31. maja nastupiti šest pozorišnih grupa iz regije.

Dobojska publika je sinoć, prve večeri festivala, imala priliku da pogleda predstavu "Šampioni", u izvođenju "PR parti plana" iz Beograda.

Danas, drugog takmičarskog dana, publici će se predstaviti Pozorište Prijedor sa predstavom "Sve o ženama", a za sutra je predviđeno da glumci Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke izvedu predstavu "Naši dani".

U utorak, 29. maja, nastupiće Narodno pozorište Tuzla sa predstavom "Siroti mali hrčki", a dan kasnije glumci zagrebačkog "Rugantina" izvešće predstavu "Za umrijet od smijeha".

Posljednjeg dana festivala, 31. maja, glumci beogradskog "Jugoarta" odigraće predstavu "Hor bečkih dječaka".

Beogradski glumac "PR parti plana" Milan Mihailović rekao je sinoć na otvaranju festivala da je više puta nastupao na dobojskom festivalu odakle je odlazio sa sjajnim utiscima.

On je u obraćanju publici rekao kako je pozorište blago čovječanstva, a glumački poziv je surov, te da, kada se neko odluči da bude glumac, prvo isproba svoju istrajnost, strpljenje, pluća, glasovne mogućnosti.

"Teatar fest Doboj 2018" odžava se u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje. Cijena pojedinačne karte za predstave je sedam KM.

Predstave prati stručni žiri koji će činiti Luka Kecman, Jovanka Stojčinović Nikolić i Gordana Vasić.

U okviru pratećeg programa ovogodišnjeg "Teatra" sinoć je otvorena izložba "Svjetlo i tama", Mihajla Sredojevića iz Gradiške.

Generalni sponzor festivala je Adiko banka, a pokrovitelj grad Doboj.

(Srna)

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top