Dijana

Držeći u zagrljaju prostrana područja po bezvremenskoj ljepoti na daleko znanih planina Čvrsnice, Čabulje i Vrana, Park prirode Blidinje jedan je od najznamenitijih prirodnih rezervata Bosne i Hercegovine čijim središtem dominira Dugo polje, poput nepregledne prerije, a jugoistočnim dijelom Parka Blidinjsko jezero, najveće glečersko jezero u BiH.
Nisu zabilježeni posjetioci Blidinju na koje smjenjivanje jedinstvenih prizora ravničarskog Dugog polja i okolnih planinskih vrhova, uz kristalno čistu vodu Blidinjskog jezera, nisu ostavili intenzivan utisak. Područje je to nedirnute prirode koje nudi sve - šumske krajolike, pašnjake, jezero, više od desetak izvora vode, kao i nebrojene planinske biljke po koje dolaze mnogi berači vjerujući u njihovu neprikosnovenu ljekovitost.

No, pored jedinstvenog prirodnog pečata, Blidinje karakterišu i bogata arheološka nalazišta. Najveću pažnju privlači nekoliko nekropola sa 171 srednjovjekovnim nadgrobnim spomenikom stećkom, a najveća i najočuvanija od njih je u Dugom polju koja broji oko 70 stećaka.

Upravo zbog tih brojnih specifičnosti Park prirode Blidinje uvršten je na Tentativnu listu UNESCO-a te se očekuje u narednom periodu ulazak u fazu izrade Nominacionog fajla i ostalih dokumenata u cilju njegovog uvrštavanja na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a.

Ravnatelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle u razgovoru za Fenu navodi da park Blidinje geološki odlikuju karbonatne naslage nastale u sedimentnom sastavu mezozoika prije 180 miliona godina. U geomorfološkom pogledu mogu se izdvojiti četiri regije - planinski masiv Čvrsnice (2.228 m) znan i kao krov Hercegovine, planinski masiv Vrana (2.074 m), gorski greben zapadne Čabulje (1.776 m) i udolina Dugog polja.

Područje Blidinja, ističe Kutle, smješteno je u središnjem dijelu BiH i omeđeno sa sjevera, istoka i juga s tri najdublja kanjona u Evropi, od kojih kanjon Drežanke predstavlja jedinstven mezozoiski profil. Krajolikom dominira glečersko jezero Blidinje pozicionirano na 1.184 metra nadmorske visine. U sjeveroistočnom dijelu polja je Brčanjska rječica, koja tu ima izvor i ponor.

- Park Blidinje prostire se na 350 km² kao zaštićeno područje Park prirode, u skladu s propisima IUCN Regionalne kancelarije za istočnu Evropu i centralnu Aziju koja radi na očuvanju vrsta i izgradnji funkcionalnog sistema zaštićenih područja. Da je Blidinje zanimljiv prostor za zaštitu govore podaci da je 1890. austrijski geodet Philip Balif kotirao Blidinje, a 1936. Hrvatsko planinarsko društvo "Bjelašnica" vrh "Vilinac" na Čvrsnici za skijaški izlazak - ustvrdio je Kutle.

Blidinjski biser znan je po još jednom fenomenu - najveći je to u Evropi kompleks munike, bora koji je endemski za središnji i zapadni Balkan te južni dio Apeninskog poluotoka. I ne samo to, na njegovom području rastu čak četiri vrste bora, što Blidinje svrstava među jedinstvene zone u Evropi. To su, pored Munike, još Crni bor, Obični ili Bijeli bor te Klekovina, Planinski bor.

Pored Blidinjskog, ovaj Park prirode ima i nekoliko drugih jezera - Čvrsničko (1.710 mnv), Ledeno (1.850 mnv), Jezerine (1.350 mnv) i Crepulja (1.560 mnv).

Kutle podvlači da blidinjsko područje daje čak 40 posto vode Neretvi, Radobolji, Drežanki, Lištici i Trebižatu. Poznato je kao "zračna banja" i antialergijski prostor te predstavlja istinski magnet za sve kojima zbog zdravstvenih problema posjeta Blidinju može donijeti oporavak.

Brojan je biljni i životinjski svijet koji obitava na ovom području, čineći ga time još bogatijim i raznovrsnijim. Od biljnih vrsta u Parku se posebno izdvaja Hendel-Macetijeva mišjakinjica, stenoendem. Posebno je to bogatstvo jer stenoendemi ili strogi endemi usko su lokalizovani na manja područja, kao što je jedan planinski vijenac, kanjon ili grupa ostrva.

Tu su i brojne endemske vrste, među kojima su i Frajnov karanfil, Prenjska oštrica, Hercegovački zvončić, Kitjabelov jaglac, Kovrčava sirištara, Dinarski encijan, Apeninski petoprst, Travnatolisna mišjakinjica, Fresnica, Alpska medvjetka, Crvenkasti žednjak, Alpski vidoc. Također, Runolist ovdje raste na 1.118 mnv, što je novitet.

Zdravko Kutle podvlači da se Park može pohvaliti i s tri segmenta koji su zaštićeni kao geomorfološki spomenici prirode - već spomenuto jezero Blidinje, Hajdučka vrata na Čvrsnici i Mijatova pećina na Vran planini.

"Hajdučka vrata na vrhu Čvrsnice prirodni su fenomen od krečnjačke tvorevine koju je priroda napravila u obliku kamenih vrata iza kojih je provalija i strmina te su dobila ime po hajducima. Svim planinarima je to meka za slikanje, pogotovo inozemnim posjetiocima. Postala su simbolom Čvrsnice. Također, tu je i Mijatova pećina na Vranu, prostor gdje je obitovao i sakrivao se hajduk Mijat Tomić, poznat po djelovanju na prostoru Blidinja", naglasio je Kutle.

Govoreći o turistima, Kutle ističe da Blidinje godišnje posjeti njih oko 100.000, a masovniji dolazak bilježi se od petka do nedelje. Najviše posjetitelja je iz BiH, a potom Hrvatske, Njemačke, Francuske, Italije, Turske i Dubaija.

"Na turiste najviše ostavljaju utisak masivi Čvrsnice i Vrana, Dugo polje i Blidinjsko jezero, kao i domaća hrana i klima. No, također i srdačnost stanovništva, ljekovito bilje te pitka voda sa 15-tak izvora u Parku", podvukao je on.

Posjetioci Blidinja pored uživanja u ljepoti nedirnute prirode, mogu se zabaviti i nekim od brojnih sadržaja koje Park nudi, kao što su biciklizam, skijanje, jahanje, trke, najam qadova te raznovrsna ekološka hrana.

No, uprkos bogatom biodiverzitetu i raznovrsnoj turističkoj ponudi, Park prirode Blidinje ima brojne probleme u djelovanju, a najznačajniji od njih je nepostojanje zakona o Parku. Kutle podvlači da je prijedlog tog zakona već napravljen i upućen osnivačima, kantonima.

Zaštitu Parka osigurava Uprava poduzeća i tri ministarstva osnivača - Hercegovačko-neretvanskog, Kantona 10 i Zapadno-hercegovačkog kantona te Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

"Park ima kronični problem financijske prirode. Iz tog razloga broj uposlenih u Parku Blidinje pao je s maksimalnih 32 radnika 2000. godine na šest uposlenih. Zbog nedostatka kadrova ne činimo dovoljno na zaštiti, upravljanju resursima, zaštiti divljači te povlačenju sredstava po raspisanim tenderima", upozorio je ravnatelj Parka prirode Blidinje.

Značajan problem predstavlja i što šumarije iz sva tri kantona nisu pod ingerencijom Uprave parka, te ona ni nema nadležnost za rješavanje problema sa sječom, zaštitom, požarima i njihovim gašenjem.

"Park je imao veliki problem sa divljom gradnjom, što je sada gotovo zaustavljeno. To i krivolov se nastoje zaustaviti uvođenjem policijske postaje. Ako bude usvojen Zakon o PP Blidinje u ovoj godini moći ćemo povećati broj uposlenih i rendžere te riješiti nelegalne deponije i prikupljanja smeća", zaključio je Kutle.

U planu je ove godine i otvaranje upravne zgrade sa smještajnim kapacitetom, restoranom i dvoranom za seminare te dovođenje tehničke vode u objekte na skijalištu i za omogućavanje zasnježivanja staza.

Uprkos brojnim problemima, Zdravko Kutle se nada da će uz planirane promjene Park prirode Blidinje u narednim godinama biti nosilac turizma u regiji.

Izvor:Klix.ba

​Očuvani Ferrari Dino 246GT Coupe iz 1971. naći će se 23. februara na tradicionalnoj Silverstone aukciji u Engleskoj.

Riječ je o izuzetno rijetkom automobilu, s obzirom da je jedan od svega 235 primjeraka izrađenih u verziji sa volanom na desnoj strani (ne zna se koliko ih je do danas sačuvano). Osim toga, pretpostavlja se da su samo 2 ili 3 automobila sa desnim volanom originalno proizvedena u Azzuro Dino nijansi plave.

Unutrašnjost vozila presvučena je Nero kožom, a auto je opremljen i radio-uređajem, kao i elektropodizačima prozora.

Isporučen je prvom kupcu u decembru 1971, a od tada je promijenio četiri vlasnika i prešao 83.341 km. Motor je detaljno servisiran 1991, a iste godine je i prefarban originalnom nijansom plave boje. Aktuelni vlasnik navodi da je 2018. zamijenio kočnice, kao i dijelove sistema oslanjanja.

Očekuje se da će ovaj rijedak primjerak klasičnog Ferrarija Dino od prije pola vijeka dostići na aukcji cijenu između 240.000 i 280.000 funti.

Izvor:Nezavisne

Sigurno ste nekad imali seks u hotelskoj sobi, a ako ste pomislili da je bio bolji nego kod kuće sigurno ste bili upravu. Tvrde to i naučnici, a jedan od glavnih razloga je novo okruženje koje stimuliše proizvodnju dopamina, hormona sreće.

Istraživanje koje je sprovedeno 2018. godine pokazalo je da gotovo polovina Amerikanaca smatra da je seks bolji u hotelu, nego kod kuće, a glavni razlog je faktor novog okruženja.

Udaljavanje od vlastite spavaće sobe u kojoj inače imate seks s partnerom i boravak u novom, nepoznatom okruženju uzbudljivo je samo po sebi, pojašanjavaju naučnici.

Huffington Post navodi da su druga istraživanja pokazala da novo okruženje u ljudskom mozgu stimuliše proizvodnju dopamina, hormona koji ima veliku ulogu u seksualnom uzbuđenju i koji povećava užitak.

Osim toga, hotelske sobe parovima su asocijacija na odmor i bijeg od svakodnevnog stresa koji umanjuje seksualni nagon. Naučnici tvrde da privatnost hotelske sobe seksualno iskustvo čini opuštenijim i ugodnijim.

Seksualna terapeutkinja Marissa Nelson kaže da parovima čiji su brakovi u krizi često predlaže boravak u hotelu.

Pojašnjava da uopšt ne moraju putovati ni ići daleko jer im sugeriše odmor koji traje nekoliko dana, a tokom kojeg imaju priliku ponovo se povezati i biti intimni.

Izvor:Nezavisne

​Sarajevo Film Festival će za svoj 25. rođendan ugostiti reditelja Pavela Pavlikovskog, kome će odati priznanje za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti i prijateljstvo koje ga povezuje sa Sarajevom i Bosnom i Hercegovinom.

Velikom filmskom autoru će biti uručeno Počasno Srce Sarajeva, a program Posvećeno će prikazati bogatu retrospektivu njegovih radova, od dokumentaraca koje je radio za BBC do najnovijih uspješnica "Ida" i "Hladni rat". Pavlikovski je već bio gost Sarajevo Film Festivala 2014. godine, kada je predstavio film "Ida" te prošle godine, kada je "Hladni rat" otvorio festival.

Rođen 1957. godine u Varšavi, Pavlikowski je kao 14-godišnjak iz Poljske prvo otišao u Veliku Britaniju, zatim u Njemačku i Italiju, prije nego što se 1977. skrasio u Velikoj Britaniji. Studirao je književnost u Londonu i na Oxfordu. Kasnih 1980-ih počeo je raditi dokumentarne filmove za BBC. Njegovi dokumentarci, među kojima su Od Moskve do Pietushkog: putovanje s Benedictom Yerofeyevim (1990), Dostojevski na putu (1991), Srpska epika (1992), Na odmoru s Zhirinovskim (1995), osvojili su brojne međunarodne nagrade, uključujući Emmy i Prix Italia.

Godine 1998. okrenuo se fikciji niskobudžetnim TV filmom "Kradljivci auta", nakon kojeg su uslijedili igrani filmovi "Posljednje utočište" (2000) i "Moje ljeto ljubavi" (2004), za koje je potpisao scenarij i režiju. Oba filma osvojila su nagrade Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA) i mnoge druga priznanja na festivalima širom svijeta.

Nakon filma "Žena iz petog okruga" (2011), uslijedio je izvanredan uspjeh s filmom "Ida", koji je pored Oscara za film izvan engleskog govornog područja osvojio i pet Evropskih filmskih nagrada, nagrade Bafta, Goya i brojna druga priznanja.

U Poljsku se vratio 2013., dok je završavao film "Ida". Živi u Varšavi i predaje filmsku režiju i scenarij na školi filmske režije Wajda School.

U svom najnovijem filmu "Hladni rat", Pavlikovski je kroz istorijsku ljubavnu priču (nadahnutu stvarnim životom njegovih roditelja), kreirao bezvremenu stvarnost. Film je osvojio brojna priznanja, počev od nagrade za najbolju režiju na Festivalu u Kanu 2018., a trijumfirao je i na 31. dodjeli Evropskih filmskih nagrada, osvojivši nagrade za najbolji film, režiju, scenarij i glumicu (Joanna Kulig). Hladni rat je upravo nominovan za Oskara 2019. godine u tri kategorije: za film izvan engleskog govornog područja, režiju i fotografiju (Lukasz Zal).

Hvaljen od kritike i omiljen kod publike, Pavlikovski je autor čiji rad odražava njegovo životno iskustvo, te etički i umjetnički stav. Kroz njegove filmove progovaraju snažan talent, svijest o istorijskim promjenama, i osjećaj za odnos između intimnog i društvenog. Prema vlastitim riječima, u filmskom stvaranju ga vodi potreba da pronađe nova značenja u već poznatom i viđenom: "Za mene, to je bit filma: fotografiranje stvarnosti i istovremeno prevazilaženje onog očitog. Ne prepustiti se realnosti onako kako se očekuje već upravo suprotno: ići protiv struje, otkrivajući nepoznato u svakodnevnom" (časopis Vertigo, novembar 2007).

Počasno Srce Sarajeva Pavlikovskom će biti uručeno na svečanoj ceremoniji otvaranja 25. Sarajevo Film Festivala, 16. augusta.

Izvor:Nezavisne

Webcam djevojka koja ima 210 kilograma otkrila je da zarađuje bogatstvo tako što jede 10 hiljada kalorija dnevno ispred fanova koji joj za to daju novac.

Amanda Fej (25) koristi svoj ogroman apetit kako bi fetišistima naplaćivala do 76 funti da je gledaju dok jede ogromne količine hrane i pije gazirana pića, piše "San" (The Sun).

Njen šou popularan je zahvaljujući fetišu poznatom kao "feederism" koji erotizuje jedenje i dobijanje na težini. Njeni snimci često uključuju “žongliranje salom”, a za fanove se skida i u toples i ispunjava sve druge fetiše povezane s debljinom.

Djevojka iz Kalifornije obično snimi tri takva videa dnevno, a gledaocima koji su spremni da plate više, ispunjava i posebne zahtjeve. Kaže kako na dnevnoj bazi dobija “tonu hejta”, ali dodaje da je našla način da to okrene u pozitivu.

Amanda kaže kako se zbog viška kilograma osjeća srećno – fizički i seksualno.

Nakon što je u jednom trenu izgubila 40 kilograma kaže da je shvatila da je to uradila samo kako bi se uklopila među ljude oko sebe i da se mnogo bolje osjeća sa viškom kilograma.

Iako je dobijala čudne zahtjeve od nekih mušterija, za većinu kaže da imaju poštovanja.

(Index.hr)

​Branko Tadic, džudista banjalučke Zvijezde osvojio je bronzanu medalju na Evropskom kupu za kadete u italijanskom gradu Folonika.

On je protekli vikend osvojio medalju kategoriji +90kg. Tadić je u duelu za treće mjesto pobijedio Španca Rikarda Munjoza Ibaneza, a prethodno je pobijedio Italijana Lorenca Rosija, Francuza Rojana Rezuka, Italijana Rafaelea Romana, te izgubio od Hrvata Dine Odobašića. Dobio je 40 bodova za svjetsku rang – listu na kojoj je skočio sa osmog na šesto mjesto. Jasenko Delić, trener i predsjednik kluba, rekao je da je Tadić na početku blistave karijere, te da poslije osvajanje medalja u Mađarskoj, Sloveniji i sada Italiji, polako ovjerava vizu za Olimpijske igre mladih koje će u julu biti održane u Azerbejdžanu.

Izvor:Nezavisne

Na arhipelagu Novaja Zemlja proglašeno je vanredno stanje zbog invazije polarnih medveda, saopšteno je iz regionalne vlade Arhangelska.

"Odluka da se proglasi vanredno stanje na teritoriji Novaje Zemlje donijeta je 9. februara na sastanku komisije. Vanredno stanje izazvano je masovnom invazijom polarnih medvjeda na stambena područja", saopšteno je iz regionalne vlade, prenosi agencija TASS.

Zamjenik guvernera u administraciji Novaje Zemlje Aleksandar Minajev izjavio je da se više desetina polarnih medvjeda okupilo u blizini tamošnjih naselja.

Najmanje 52 medvjeda primjećena su u prethodna tri mjeseca, a šest do deset medvjeda konstantno se nalazi na teritoriji.

U saopštenju se navodi da je više desetina prijava o medvedima stiglo od stanovnika, škola, vrtića i drugih, a da se ljudi plaše da napuštaju svoje domove.

"Roditelji se plaše da puste djecu u školu", navodi se u saopštenju, prenosi TASS.

Pored vrtića su ugrađene dodatne ograde kako bi djeca bila bezbjedna, a vojska i zaposleni se prevoze do radnih mjesta specijalnim vozilima. Na cijelom području arhipelaga uspostavljene su patrole.

Kako navodi agencija, medvjedi se ne plaše sirena, pasa i patrolnih automobila, koji se inače koriste da ih otjeraju.

Nadzorno tijelo za prirodnu okolinu Rusije zabranilo je pucanje na medvjede, a stručnjaci se nadaju da oružje neće biti neophodno kako bi se medvjedi rastjerali.

Guverner Novaje Zemlje Žiganša Musin izjavio je da nikada nije video ovakvu aktivnost polarnih medveda.

Stručnjaci ocjenjuju za TAS S da se radi o godišnjoj migraciji ovih životinja, a da je do invazije došlo zbog obilja hrane koje mogu da pronađu u okolini naselja na arhipelagu.

Izvor:Nezavisne

Osim što se koristi kao začin i djeluje kao efikasan lijek, bijeli luk sagorjeva masnoću i pomaže u detoksikaciji.

Istraživanja su pokazala da bijeli luk može biti efikasan u procesu mršavljenja, te da treba da bude neizbježan dio ishrane. Bijeli luk je bogat izvor vitamina B6 i C, vlakana mangana i kalcijuma, a uz to igra i ključnu ulogu u kontrolisanju tjelesne težine.

Istraživanje objavljeno u časopisu "Journal of Nutrition" navodi da je bijeli luk usko povezan sa sagorijevanjem masnoće. Dokazano je da alicin, prisutan u bijelom ruku, stimuliše proces sagorijevanja masti. Eksperti preporučuju da svakodnevno jedenje bijelog luka predstavlja odličan način za efikasno mršavljenje. Bijeli luk je prirodni diuretik, te povećava proizvodnju urina u organizmu, što na kraju dovodi do gubitka masti. Osim toga, bijeli luk efikasno pomaže pri sagorijevanju masnoće u pojasu trbuha povećanjem potrošnje energije.

Posebno je korisno konzumiranje sirovovog bijelog luka s vodom u jutarnjim časovima. Možete da dodate u toplu vodu sok od limuna i bijeli luk, a potom da to odmah popijete. Ova kombinacija rezultuje gubitkom tjelesne težine.

Poznato je da bijeli luk smanjuje apetit i da čovjeka duže čini sitim, a time sprečava prejedanje. Takođe daje energiju i sagorijeva višak kalorija, a uz to poboljšava metabolizam i imunitet.

Istraživanja su pokazala da bijeli luk održava nivo holesterola u krvi. Dokazano je da konzumacija bijelog luka direktno utiče na krvne sudove i holesterol. Bijeli luk povećava nivo testosterona, a to rezultuje snažnijom erekcijom i dodatnom energijom.

Bijeli luk je odličan za detoksikaciju jer uklanja sve toksine i poboljšava probavu, ali ga ne treba jesti u prevelikim količinama. Najbolje je potražiti savjet nutricioniste.

Negativna strana je svakako miris bijelog luka, ali se i taj problem može riješiti tako što ćete ga progutati, a ne žvakati. Na taj način ćete izbjeći zadah i podrigivanje.

Izvor:Nezavisne

Majke su opčinjene svojim bebama i uživaju u njihovom odrastanju, te im ljubav okazuju na različite načine. Međutim, bebe imaju svoj način pokazivanja ljubavi prema mami i izražavaju se kroz sitnice koje su jako vidljive.
Ukoliko vaša beba prestaje plakati čim je podignete, ona vam vjeruje i uživa u vašem prisustvu. Bebe na taj način pokazuju ljubav, a najsmirenije su onda kada su naslonjene obraz uz obraz sa majkom.

Čak iako odrasli ne vole da slušaju kako pjevate, te ste svjesni da niste baš talentovani - vaša beba voli čuti vaš glas i uživa u zvuku melodije koju stvarate njime. One također vole kada im pričate i tepate, te će uvijek imati posebne reakcije na takve stvari.

Bebe vole kada se igrate sa njima, te su im sve vaše igre i šale veoma zabavne. Čak i ako sa kašikicom glumite aviončić, ili samo pravite različite grimase, ukoliko se beba smije to znači da vas smatra zabavnim i da uživa u vašem prisustvu.

Ako vam beba često odgovara na određen način, pokušava pričati i pokazuje stvari, to znači da želi privući vašu pažnju i da joj je stalo da čujete ono što vam pokušava reći. Bebama je prisustvo majke najbitnija stvar na svijetu, te će, ukoliko niste prisutni, svu svoju energiju uložiti u traženje vas.

Najjednostavniji znak koji će vam pokazati koliko vas vaša beba voli jesu njene gestikulacije i izrazi lica kada vas ugleda. Ukoliko se smije i pruža ruke prema vama, sigurno je da vas izrazito voli.

Izvor:Klix.ba

BIJELJINA - Nešto manje od jedan odsto ukupne svjetske populacije pogođeno je najčešćom hroničnom neurološkom bolesti - epilepsijom, od koje, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/, boluje oko 50 miliona ljudi.

Povodom Međunarodnog dana epilepsije, koji se obilježava 11. februara, stručnjaci napominju da ta bolest predstavlja ogroman socio-ekonomski teret oboljelima, njihovim porodicama i cijelom društvu.

Razlog je što su oboljeli na neki način "označeni", pa kriju epilepsiju bojeći se otkaza na radnom mjestu, nemogućnosti zapošljavanja i daljeg školovanja, neravnopravnog učešća u društvenim aktivnostima, uticaja na sklapanje poznanstava, propasti prijateljstva i braka.

Isključivanje lica sa epilepsijom iz posla i društvenih aktivnosti dodatno pogoršava samu bolest jer utiče na psihički status osobe, uzrokujući osjećaj odbačenosti, manje vrijednosti, a u težim slučajevima i depresivni poremećaj.

Ljekari upozoravaju da se epilepsija manifestuje nizom simptoma koje oboljeli i okolina često ne prepoznaju, odnosno pogrešno dijagnostikuju, pa je onda i liječenje neuspješno.

U više od polovine epileptičnih napada bolesnik nema gubitak svijesti, a simptomi su razni kratkotrajni poremećaji motoričkih, čulnih ili funkcija unutrašnjih organa /srce, pluća, crijeva/, uz djelimično ili potpuno očuvanu svijest.

Od epilepsije su bolovale poznate istorijske ličnosti, poput filozofa Sokrata, Aristotela, Pitagore, te vojskovođa Aleksandra Velikog, Julija Cezara, Napoleona Bonaparte, kao i političara Martina Lutera Kinga, Teodora Ruzvelta.

Neki poznati umjetnici i naučnici imali su epilepsiju - Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Čarls Dikens, Agata Kristi, Mikelanđelo, Betoven, Alfred Nobel, Isak NJutn, Tomas Edison.

Izvor:Nezavisne