Klasici evropske književnosti

Ako rado volite da nestanete u svijetu knjige, koristite svaki slobodni trenutak za čitanje, sigurno je da već posjedujete listu djela “za pročitati”. No u modernom društvu hiperprodukcije, kada smo sa svih strana zatrpani informacijama i novim djelima i autorima, ponekad je teško napraviti dobar izbor i opredijeliti se za pravu knjigu.

Kada niste sigurni šta da čitate, ne znate na koju preporuku da se oslonite, pravo rješenje je okrenuti se klasicima. Najbolja djela evropskih stvaralaca koja su dio kanona svjetske književnosti opčiniće vas svojim vrednostima, stilom i narativom. Izvanredan prevod književnih tekstova i romana posjeduje odlike suptilnog tumačenja i dobrog poznavanja stilskih i jezičkih finesa. I upravo zahvaljujući umjetnosti prevođenja danas možemo uživati u nekim izuzetnim romanima koji zaista zaslužuju epitet klasika.

Bilo da želite da se uronite u avanture Servantesovog “Don Kihota” ili da zavirite u košmarnu distopiju “Proces” Franza Kafke, sastavili smo listu klasičnih evropskih romana koje ne biste trebali propustiti.

Fantom iz opere – Gaston Leru

“Fantom iz opere” je remek-djelo gotičke napetosti i horora koji drži pažnju do završetka knjige. Tajanstveni fantom proganja Parišku operu, praveći pustoš na sceni i van nje. Tek kada prelepa i talentovana mlada solistica Kristina bude na meti Fantoma, postaje jasnije koja je njegova prava motivacija.

Roman je objavljen prije jednog vijeka, tačnije 1910. godine, a inspirisan je jednim djelomično istinitim događajem iz 19. vijeka kada su korišteni skeleti bivših učenika jednog baletskog studija u Parizu. Knjiga je doživjela brojne filmske i pozorišne adaptacije, koje su takođe stekle status klasika u kinematografiji i pozorištu.

Tri musketara – Aleksandar Dima

Još jedan roman iz pera francuskog književnika poslužio je kao inspiracija stvaraocima širom svijeta. Uzbudljivim avanturama tri duhovita i hrabra vojnika podjednako su očarani i muški i ženski čitaoci, a može se reći da su “Tri musketara” Aleksandra Dime jedan od prvih istinski popularnih romana u istoriji književnosti. Djelo je samo u prvoj godini objavljivanja prevedeno s francuskog bezbroj puta, a broj prijevoda se već značajno povećao u 20. i 21. vijeku.

Iako je djelo napisano u 19. vijeku, a radnja smještena u 17. vijek, tačnije od 1625. do 1628. godine, ima sve elemente modernog uzbudljivog romana. U središtu priče su avanture musketara D’Artanjana i njegova tri prijatelja – Atosa, Portosa i Aramisa. Intrige na francuskom dvoru, neobični događaji u tvrđavi La Rošel, zlokobni kardinal Rišelje i prelepe dame francuskog društva opisane Diminim izvanrednim stilom okupiraju čitaočevu pažnju. Kao što je to slučaj sa romanom “Fantom iz opere” i “Tri musketara” su imala sjajne adaptacije na filmskom platnu.

Ana Karenjina Lav Nikolajevič Tolstoj

Zarobljena u nesretnom i dosadnom braku, Ana Karenjina se zaljubljuje u mladog i zavodljivog grofa Vronskog. Odbačeni od strane društva, dvoje ljubavnika bježe u Italiju, gdje je Ana izolovana od svih, osim naizgled uživa. No mogu li živjeti samo od ljubavi, bez porodice, sina i prihvatanja okoline?

U ovom romanu zadivljujućeg obima i veličine, Lav Nikolajevič Tolstoj, veliki majstor ruske književnosti, ocrtava tok ljudskog srca, ali ujedno daje presjek jednog društva i sve problema koji su u njemu aktuelni. Pitanje aristokracije, kmetstva, života na selu, ali i opšti, univerzalni problemi vječitog sukoba dobra i zla, morala i nemorala, bogatstva i siromaštva – samo su neke od tema kojih se Tolstoj dotiče iza tragične ljubavne priče.

Madam Bovari – Gistav Flober

Na sličan način kao što je “Ana Karenjina” uzdrmala rusku javnost, Floberovo delo “Madam Bovari” pomjerilo je horizont očekivanja u francuskoj književnosti i čitalaštvu u 19. vijeku. Gistav Flober prikazuje jednu, za to vrijeme, nesvakidašnju ženu, koja traži romansu izvan svog nezadovoljavajućeg braka. Opisujući preljubu, i donekle nezrela ponašanja Eme Bovari, Flober je doveo u pitanje očekivanja koje društvo imalo od žene. Umjesto krotke i pokorne supruge i porodične osobe, vidimo ženu čija je potraga za srećom izazvala ne baš odobravajuće postupke. Društvo je smatralo prikaz ovakve ličnosti nemoralnim, pa čak i bogohulnim, a rezultat je bio nacionalni skandal i zabrana knjige.

Premda savremenom čitaocu životna priča Eme Bovari neće djelovati skandalozna, činjenica je da je pripovijest o ženi koja traži izlaz iz braka bez ljubavi i dalje nevjerovatno relevantna.

Proces – Franc Kafka

Jedan od najpoznatijih romana evropske književnosti svakako je i Kafkin “Proces”, priča o zločinu i autoritetu – teme koje su upadljivo relevantne skoro 100 godina kasnije. Ovaj duboki psihološki horor ima eksperimentalni stil, kolebajući se između fantazije i stvarnosti. Čitalac osjeća neizvjesnost do posljednje stranice čitajući neobično djelo o čovjeku kome se sudi, a koji ne zna prave razloge i motive onih koji ga osuđuju.

Proučavaoci književnosti i kritičari pronalaze u izvjesnoj mjeri dozu autobiografskog u ovom romanu. Naime, imajući u vidu Kafkino češko, njemačko i jevrejsko nasljeđe i otuđenost u Austro-Ugarskoj imperiji, roman se zaista može tumačiti kao slika univerzalne čovjekove zarobljenosti i osjećaja nepripadnosti u svijetu.

Don Kihot – Migel de Servantes

Iako je objavljen na početku 17. vijeka, roman Migela de Servantesa o neobičnom vitezu Don Kihotu ne prestaje da intrigira čitaoce širom svijeta. Britka i satirična zapažanja o čovjeku i njegovom mjestu u društvu, doprinela su da se “Don Kihot” smatra prvim “modernim” romanom evropske književnosti.

U romanu pratimo originalan i svojevrstan komičarski duo – Don Kihota i Sanča Pansu, junake koji putuju Španijom u potrazi za avanturom. Parodirajući dugu tradiciju viteškog romana, Servantes zapravo slika društvo jednog vremena, ali i zakone života.

Pod tuđim utjecajem – Džejn Ostin

Lista klasičnih romana evropske književnosti nije potpuna bez imena književnice Džejn Ostin. Prepoznatljiva po djelima “Gordost i predrasude”, “Ema” i “Mensfild park”, Ostinova je svoja oštroumna razmišljanja o engleskom društvu, njegovim standardima, ali i položaju žene iznela u još jednom izvanrednom djelu – “Pod tuđim utjecajem”.

U knjizi se opisuje život i romansa En Eliot, neudate dvadesetsedmogodišnjakinje i zbog toga gotovo usedelice. En je u ranoj mladosti bila zaljubljena i vjerena za Frederika Ventvorta, ali je pod utjecajem prijateljice lejdi Rasel vjeridbu raskinula. Međutim, osam godina kasnije, En i Frederik se ponovo sreću, u nešto drugačijim okolnostima. On je sada bogat, pobjednički ratni heroj, dok je En “starija” i ne više tako dobra prilika za udaju, zbog finansijskih problema njene porodice. Da li će ponovo pronaći ljubav?

Prema mišljenju kritike, “Pod tuđim utjecajem” je najkontemplativniji, najromantičniji i vjerovatno nazreliji roman Džejn Ostin, a mnogi knjigoljupci su saglasni s ovom ocjenom.

Da li ste već pročitali neki od navedenih klasika? Koji od stvaralaca evropske književnosti su dosad zavredili vašu pažnju? Dodajte u komentaru svoje prijedloge.

Izvor fotografija:

1. https://www.pexels.com/photo/mug-on-top-of-stacked-books-13650913/
2. https://www.pexels.com/photo/white-book-page-on-brown-wooden-table-4273468/
3. https://www.pexels.com/photo/books-on-brown-wooden-table-3599208/

Strip scena u Srpskoj otvorena je za izdavanje radova mladih neafirmisanih autora fokusiranih na ovu vrstu izraza kao umjetnost, u čemu se ističe banjalučko Udruženje strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske "Deveta dimenzija", navodi crtač Borislav Maljenović.

Crtač stripa Borislav Maljenović iz Doboja smatra da se strip u Republici Srpskoj otrgao od izumiranja i da mu se vraća nekadašnji, prijeratni status, zahvaljujući promocijama i kreativnim radionicama, koje organizuju zaljubljenici u devetu umjetnost.

"Strip je još u promotivnoj fazi - od crtanja se može ostvariti značajan honorar, ali, s obzirom na to da je nakon rata bio na granici izumiranja, sve je veće interesovanje da se prihvati i vrati mu se status kakav zaslužuje", ističe za Srnu Maljenović.

On ocjenjuje da strip dijeli sudbinu književnosti - "svi vole da pročitaju dobru knjigu, ali rijetko da se ko odluči da je i kupi, prije svega zbog ekonomske situacije".

Strip scena u Srpskoj je otvorena za izdavanje radova mladih neafirmisanih autora fokusiranih na ovu vrstu izraza kao umjetnost, u čemu se ističe banjalučko Udruženje strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske "Deveta dimenzija".

Maljenović navodi da je za crtače strip još honorarni posao na ovim prostorima, ali da se od devete umjetnosti može pristojno živjeti ako se radi za izdavača u zemljama u kojima strip kotira visoko u društvenom i kulturnom životu i ozbiljno promoviše, a autori poštuju kao umjetnici.

Prema njegovim riječima, strip, kao spoj likovne umjetnosti i književnosti, jeste savršen medij za prenošenje ozbiljnih poruka i pitanja, prilagođen svim uzrastima i temama.

"Domaći strip crtači angažovani su da rade i na ilustraciji beletristike, školskih udžbenika, radnih listova, dječijih i ozbiljnih časopisa, dnevnih listova. Rade se naslovnice, ilustruju reklame, dizajnira logo i plakati", kaže Maljenović.

On se bavi crtanjem već šest godina i objašnjava da tokom procesa nastajanja strip table ili cjeline učestvuje jedan ili grupa ljudi.

"Preko scenariste nastaje ideja radnje, onda nastupa crtač u nekoliko faza - olovke, tuš, kolorisanje, zatim upis teksta, nakon čega sve preuzima uredništvo", navodi Maljenović.

Strip se kod publike popularizuje zahvaljujući promocijama i kreativnim radionicama, koje organizuju zaljubljenici u devetu umjetnost.

Maljenović podsjeća da je prva izložba stripa u Srpskoj održana 2006. godine i da je uključivala pet domaćih autora.

Već na trećoj izložbi stripa Republike Srpske, koja je održana u Doboju prošle godine, učestvovalo je dvadeset autora sa sjajnim tablama i radovima, od kojih su neki objavljeni u inostranstvu i prevedeni na nekoliko svjetskih jezika.

U okviru manifestacije, promovisana su, između ostalih, strip izdanja "Stripovijetke", "Vundervafen integral tri", kao i prva manga /japanski strip izraz/ srpskog autora Srđana Vranješa "Izgubljena nada".

"Takve izložbe praćene su radionicama u kojima su zainteresovani mogli da razgovaraju sa autorima o tehnikama crtanja, priboru za rad, životu stripa i nastajanju strip priče", kaže Maljenović.

Izvor:Dobojski info

Ukoliko razmišljate o posjeti Berlinu, trebate imati na umu da dolazite u impresivan grad. Glavni grad Njemačke ima bogatu historiju i kulturu, a to znači da ćete bez obzira koliko puta posjetite Berlin naučiti nešto novo.
Berlin je fantastičan grad za posjetiti u bilo koje doba godine, a svidjet će se apsolutno svakoj osobi s obzirom na to da može ponuditi svakome ponešto - od ljubitelja historije sve do onih koji su došli u shopping. Vjerovali ili ne, Berlin je grad koji ima nevjerovatnih 67 trgovačkih centara.

Potsdamer Platz je jedan od centralnih trgova u Berlinu. Brojne ambasade i veleposlanstava te Memorijal holokaustu samo su neki od najnovijih dodataka gradskom pejzažu, piše Evoke.

Nasuprot tome, Nikolaiviertel, historijska jezgra Berlina koja je bogata mnoštvom kafića i restorana je živopisan "komad" starog Berlina u kojem se nalaze brojne fascinantne lokacije.

Ostale jedinstvene atrakcije su spomen-crkva Gedachtniskirche na samom uglu Kurfurstendamna, Nova sinagoga, živahni Alexanderplatz i Gendarmenmarkt.

S obzirom na to da Berlin više nije podijeljen, mnogi umjetnici iz cijelog svijeta naslikali su 1,3 km dug crtež duž nekadašnje trase kojom se prostirao Berlinski zid. Također, galerija East Side je trajni spomenik miru i pomirenju u Berlinu.

Izvor:Klix.ba

Pozivamo Vas da u utorak, 11. aprila 2017. godine, svojim prisustvom obogatite

AUKCIJSKU IZLOŽBU VASKRŠNjIH JAJA I MINIJATURA studenata Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sveti Vasilije Ostroški“ Foča – Odsjeka za crkvenu umjetnost i slikarstvo u Doboju.

Izložba će se održati u Umjetničkoj galeriji Centra za kulturu i obrazovanje u Doboju sa početkom u 19 časova.

Biće nam drago da u predvaskršnjim danima uživate u studentskim ostvarenjima i da nešto što Vam se dopada ponesete i u svoj dom.

Aukcijska prodaja je dijelom humanitarnog karaktera.

„Dani Vlade S. Miloševića“

Na konferenciji za štampu, koja je održana 6. aprila 2017. godine u Akademiji umjetnosti u Banjaluci, najavljeno je održavanje tradicionalne kulturne manifestacije „Dani Vlade S. Miloševića“. Manifestacija se ove godine održava 18. put, u aprilu mjesecu, povodom godišnjice rođenja jednog od najvećih kompozitora, etnomuzikologa i pedagoga Vlade S. Miloševića. 

Učesnici konferencije prof. dr Sanda Dodik, v.d. dekana Akademije umjetnosti, te profesori  Saša Pavlović, Jasna Grahovac, Branka Radošević-Mitrović, te Milica Stojaković, portparol kompanije m:tel, za ovu godinu su najavili bogat kulturno-umjetnički sadržaj, te pozvali sve poštovaoce muzičke, ali i drugih vrsta umjetnosti da posjete izabrane kulturne događaje.

 „Dani Vlade S. Miloševića“ su događaj kulturnog, umjetničkog i edukativnog karaktera, i kao takav je prepoznatljiv u Bosni i Hercegovini i regionu, još od njegovog prvog održavanja, 2000. godine. Program svečanosti će ove godine biti izveden u periodu od 10. do 28. aprila, u Kulturnom centru Banski dvor, Muzeju RS, Muzeju savremene umjetnosti RS, Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, te u Domu omladine i Dječijem pozorištu RS. Manifestacija će biti otvorena koncertom Kamernog orkestra Akademije umjetnosti, a tokom dana trajanja „Dana“ posjetioci će moći da uživaju u koncertima, reviji filmova studenata ove akademije, pozorišnim predstavama, izložbama, promocijama knjiga, te naučnim skupovima i predavanjima. 

Kompanija m:tel je već tradicionalni prijatelj kulturnih događaja širom BiH, pa tako i ove manifestacije, te je i ove godine dugogodišnje prijateljstvo potvrđeno partnerstvom m:tel-a sa organizatorom, Akademijom umjetnosti u Banjaluci.

Važno je napomenuti da je Akademija umjetnosti u Banjaluci odlučila da sredstva prikupljena od dobrovoljnih priloga posjetilaca ove manifestacije, za čije događaje će biti slobodan ulaz, donira u humanitarne svrhe, za mališane za čije je liječenje akcija prikupljanja sredstava u toku.    

m:tel – imate prijatelje!