Broj saobraćajnih udesa u Republici Srpskoj od početka ove godine do 25. maja je povećan, a veći je i broj nastradalih lica u saobraćajnim nesrećama, pa se postavlja pitanje zašto pooštrene kazne koje je u februaru prošle godine donio novi Zakon o bezbjednosti saobraćaja BiH ne daju one efekte koji su najavljivani - manje saobraćajki.
S druge strane, iako je u prva četiri mjeseca ove godine u pojedinim kantonima FBiH došlo do povećanja broja saobraćajnih nezgoda, ukupan bilans kad se zbroje podaci iz svih kantona pokazuje da je došlo do smanjenja broja saobraćajnih udesa u ovom entitetu.
"Od početka godine do 25. maja evidentirane su 3.562 saobraćajne nezgode, što je za 320 nezgoda, ili za devet odsto, više nego u istom periodu prošle godine", navodi se u saopštenju MUP-a RS i ističe da je neprilagođena brzina jedan od najčešćih uzroka povećanja broja saobraćajnih nezgoda.
Naglasili su da će MUP RS tokom juna sprovoditi akciju pojačane kontrole saobraćaja, s akcentom na kontrolu brzine kretanja vozila.
"S obzirom na to da je neprilagođena brzina bila uzrok saobraćajnih nezgoda u 21,9 odsto slučajeva, MUP RS apeluje na vozače da vožnju i brzinu kretanja vozila prilagode uslovima i stanju na putevima", savjetuju u MUP-u.
Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, kazao je za "Nezavisne" da nije dobro to što za više od godinu dana, od kako je donesen novi zakon, nisu izmijenjeni podzakonski akti koji ga prate.
"Nije dobro što nije izmijenjen Zakon o saobraćajnoj signalizaciji. One žute table za obavještenja za naselje više nisu mjerodavne za ograničenje brzine jer je potrebno postaviti znak za naselje, a taj znak se ne može postaviti dok se ne donese pravilnik", pojašnjava Radović.
Istakao je da će na osnovu uzroka saobraćajnih nezgoda, koje će biti detaljno razmatrane u narednom periodu, biti utvrđivano koje je još mjere neophodno preduzimati kako bi se njihov broj smanjio.
Prema njegovim riječima, najvažnije je stabilizovati stanje i zaustaviti trend rasta broja saobraćajnih nezgoda.
"Izmjena zakona i povećanje kazni su svakako uticali na vozače da manje čine prekršaje, ali s obzirom na to da je prošlo mnogo vremena od njegovog donošenja i kod vozača je popustio taj strah od zakona", smatra Radović.
Postoje podaci, pojašnjava Radović, da pojedine policijske uprave imaju znatno veći broj saobraćajnih nezgoda, dok druge, kako tvrdi, bilježe smanjenje.
U FBiH je, s druge strane, prema podacima Federalne uprave policije u prva četiri mjeseca došlo do smanjenja broja saobraćajnih nezgoda.
Prema izvodu iz informacije o stanju sigurnosti, u prva četiri mjeseca 2018. godine bile su ukupno 7.364 saobraćajne nezgode, što je za 573 nezgode manje nego lani.
Iako je u ukupnom bilansu o saobraćajnim nezgodama u FBiH zabilježeno smanjenje, u pojedinim kantonima je došlo do povećanja broja udesa.
U MUP-u ZDK su kazali da je broj saobraćajnih nezgoda u ovom kantonu u prva četiri mjeseca 2018. godine povećan, ali da je manji broj smrtno stradalih lica.
Ševal Kovačević, vještak saobraćajne struke, kazao je da su učesnici u saobraćaju i jednog i drugog entiteta, kada je u pitanju saobraćajna kultura, gotovo jednaki.
"Najveći strah koji učesnici u saobraćaju imaju je strah od kazne i oduzimanja vozačke dozvole, ali u principu nije dovoljno kontrolisati samo brzinu", smatra Kovačević.
On dodaje da je potrebna prisutnost pripadnika policije na putevima, kako bi ih učesnici u saobraćaja vidjeli i imali bojazan od kontrola.
"S druge strane, učesnici u saobraćaju imaju veću sigurnost kada vide pripadnike policije", istakao je Kovačević za "Nezavisne".
Kazao je da su, kada su u pitanju uzroci saobraćajnih nezgoda, to uglavnom neprilagođena brzina, nepropisno preticanje, nesposobnost za vožnju, uživanje opojnih sredstava i drugo.
(nezavisne.com)
