Na ovaj sastanak su pozvani predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, članovi konzilija za hepatitise, te predstavnici UKC Republike Srpske.
Oko 400 miliona ljudi u Svijetu boluje od virusnih hepatitisa. Svake godine 1,4 miliona ljudi umre od posljedica ove infekcije. Svjetska zdravstvena organizacija na osnovu sprovedenih istraživanja širom Svijeta procjenjuje da svega 5% inficiranih osoba zna da je zaraženo.
Obzirom na tako veliki broj zaraženih smatra se da je svaka osoba pod rizikom. Svako treba da se upozna sa problemom hepatitisa, procijeni svoj rizik, testira se i ukoliko je inficiran liječi se.
Ove godine aktivnosti su u znaku nove Globalne zdravstvene strategije o virusnim hepatitisima 2016 - 2021 koju su usvojile zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije. Glavni cilj strategije je eliminacija virusnih hepatitisa do 2030. godine, a uključuje ciljeve za prevenciju i liječenje: smanjenje novih slučajeva hepatitisa B i C za 30%, smanjenje smrtnosti za 10%, povećanje broja osoba koje znaju da su zaražene za oko 30% i značajno povećanje liječenja oboljelih do 2020. godine.
Strategija za postizanje ovih ciljeva uključuje unapređenje provođenja programa vakcinacije protiv hepatitisa B, prevencije prijenosa infekcije s majke na dijete, programa smanjenja šteta za osobe koje injektiraju droge, poboljšanje sigurnosti i minimalizaciju rizika od infekcija koje se prenose krvlju u zdravstvenim ustanovama te poboljšanje dostupnosti dijagnostike i liječenja. Procjenjuje se da bi poboljšanjem dostupnosti terapije za oboljele od hroničnih hepatitisa u periodu od 2015. Do 2030. godine moglo biti spašeno sedam miliona ljudskih života.
Virusni hepatitisi su akutna ili hronična oboljenja jetre uzrokovana virusima hepatitisa A, B, C, D i E. Virusi hepatitisa A i E se prenose prljavim rukama, zagađenom hranom i vodom. Virusi hepatitisa B, C i D se prenose kontaktom sa krvlju inficirane osobe, njenim sekretima i ekskretima. Najčešći način prenošenja ovih infekcija je bila transfuzija krvi i krvnih derivata u periodu dok se krv dobrovoljnih davalaca nije testirala na prisustvo virusa hepatitisa. Danas su najčešći vidovi prenosa:
upotreba nesterilnog pribora od strane korisnika intravenskih droga
povrede oštrim predmetima na kojima se nalazi krv inficiranih osoba
sa majke na dijete tokom trudnoće, porođaja ili dojenja
nezaštićeni seksualni kontakti
Većina infekcija virusima hepatitisa A i E protiče kao akutno oboljenje jetre sa potpunim oporavkom. Izuzetak su trudnice kod kojih oboljenje može imati veoma ozbiljan tok.
Infekcije virusima hepatitisa B, C i D najčešće se ne prepoznaju u akutnoj fazi. Kod 5-90% inficiranih virusom hepatitisa B razvija se hronični hepatitis, koji kod 20-30% oboljelih prelazi u cirozu ili karcinom jetre. Infekcija virusom hepatitisa C dovodi do hroničnog hepatitisa kod 55-80% inficiranih, od kojih 15-30% dalje razvije cirozu ili karcinom jetre.
U prevenciji hepatitisa A i E značajna je upotreba higijenski ispravne vode za piće, pripremu hrane i održavanje higijene, izgradnja adekvatne kanalizacione mreže i održavanje higijene ruku nakon upotrebe toaleta i prije kontakta sa hranom.
Prevencija virusnih hepatitisa B, C i D podrazumijeva:
testiranje krvi dobrovoljnih davalaca na prisustvo virusa
vakcinaciju protiv hepatitisa B
upotrebu sterilnog pribora i instrumenata u zdravsvu i kozmetologiji
upotrebu zaštitne opreme ( maski, rukavica, mantila)
sigurne seksualne kontakte- upotreba prezervativa
izbjegavanje korištenja tuđih brijača, četkica za zube, makaza i sl.
