Hatha joga: Iskustvo za balansiranje nervnog sistema
Hatha joga primjerena je onima koji žele iskusiti joga praksu na jednostavniji i pasivniji način. U joga položajima se zadržava preko 20 dahova, nekada i nekoliko minuta, što je čini drugačijom.
Praksa hatha joge je vrlo pogodna za meditativno iskustvo i za one koji žele dubinu, mir i manje ručnih ispravljanja od strane učitelja (osim kada je potrebno).
Hatha joga je, kako je opisano u joga spisima, izvorno proces koji uključuje vježbe tijela (asana), vježbe daha i prane (pranayama), vježbe zaključavanja (bandha), vježbe jogijskih pečata (mudra) i povlačenja pažnje, vježbe pročišćenja tijela i nadija (shat-karma kriya), te rad s energetskim tijelom (čakre i nadiji), tako da u ovu jogu zapravo spadaju sve vrste izvođenja ovih praksi i stilova - i tradicionalnih i modernih.
Hatha joga služi u svrhu uravnoteženja fizičkog i suptilnog tijela za put Raja Yoge (Ashtanga Joga) tj. za put prema višim praksama joge i meditacije. Riječ "hatha" označava snagu ili silu i vrlo intenzivno radi s nekim od najvažnijih energetskih tokova. Od njih su tu Ida i Pingala nadi, koji se uspoređuju s energijama Sunca i Mjeseca tj. sa suprotnostima, a simbolički su prikaz za autonomni nervni sistem (simpatički i parasimpatički). Kroz praksu hatha joge oni se nastoje uravnotežiti kako bi se uravnotežio nervni sistem te oslobodile životne sile u nama.
Drugi način razumijevanja pojma hatha joga odnosi se na redoslijed prakse joga položaja (asana), koji se drži tačno određenog načina i redoslijeda izvođenja joga položaja. To je tradicionalni drevni sistem koji uključuje pozdrave suncu - Surya Namaskara i manji broj asana u kojima se zadržava duže vrijeme.
Postoji veliki broj asana, preko 1.000, koje su poznavali veliki majstori joge, međutim oni daju preporuku da pažnju najviše posvetite glavnim položajima i njihovim varijacijama, u kojima se potrebno duže zadržati.
Prema učenju Svami Sivanande, ovo je 12 osnovnih asana:
Sirshasana - položaj stoja na glavi
Sarvangasana - položaj stoja na ramenima
Halasana - položaj pluga
Matsyasana - položaj ribe
Pachimottanasana - položaj štipaljke
Bhujangasana - položaj kobre
Shalabasana - položaj skakavca
Dhanurasana - položaj luka
Ardha matsyendrasana - položaj tvista
Kakasana ili Mayurasana - položaj vrane ili pauna
Padahastasana - položaj stojećeg pretklona prema naprijed
Trikonasana - položaj visokog trokuta
Koje su zdravstvene koristi hathe?
*Manje tjeskobe. Bolja ravnoteža:
Malo istraživanje iz 2014. u kojem su učestvovala 34 muškarca otkrila je da su oni koji su završili petomjesečni program hatha joge mogli poboljšati svoju posturalnu kontrolu. Na temelju tih rezultata autori zaključuju da hatha joga treningom može poboljšati tjelesnu ravnotežu.
*Poboljšanja u kondiciji:
Istraživanje iz 2015. godine na odraslim Kinezima otkrilo je da je 12-sedmični hatha joga program imao pozitivan uticaj na nekoliko komponenti fitnesa, uključujući kardio izdržljivost, mišićnu snagu i izdržljivost te fleksibilnost.
I izvan ovih istraživanja postoji mnoštvo prednosti joge uopšteno, uključujući podatke koji sugerišu njenu sposobnost liječenja boli, krvnog pritiska, smanjenja simptoma menopauze, pomože u hroničnim bolestima, poboljšanju mentalnog zdravlja i još mnogo toga.
Joga vas čini vrlo pokretnim i vrlo sposobnim.
**Riječ hatha označava snagu ili silu
Kroz praksu hatha joge nastoji se balansirati nervni sistem te osloboditi životne sile u nama.
Specifični format hatha joge se razlikuje od učitelja do učitelja i od razreda do razreda, ali obično predavanja započinju nekom vrstom vježbe centriranja. To može biti u sjedećem položaju ili na leđima, a može uključivati jednostavnu meditaciju, vježbu disanja ili čak samo trenutak tišine.
Nakon što postignete vrhunsku pozu, možete napraviti niz pokreta kako biste izbalansirali neke od prethodnih poza da biste bili sigurni da se osjećate uravnoteženo.
Hatha se takođe fokusira na dah, koji je tempiran na pokrete, obično sporijim ritmom od onoga što biste mogli doživjeti u vinyasa jogi. Hatha joga jedan je od najpopularnijih stilova joge. Ona je, napominju stručnjaci, za širok spektar ljudi, posebno početnike, jer nije potrebno puno prethodnog znanja ili iskustva da biste započeli s njom.
Napravite spa centar u svojoj kući
Bez obzira na to što se događa u vašem životu, bilo da prolazite kroz vrlo stresan period ili vam je potreban predah, uvijek možete napraviti svoj mali spa centar u svom domu.
Sve što vam je potrebno je malo vremena koje ćete odvojiti samo za sebe, prenosi Wall.hr.
Prvo što trebate učiniti je popraviti raspoloženje. Upalite mirisne svijeće i prigušite svjetla. Ako to učinite, osjećaćete se spokojnije i ugodnije.
Raskošni miris pomoći će vam da se opustite.
Napravite toplu kupku s dodacima omiljenih ulja. Osim toga, možete dodati različite soli ili bombe za kupanje. Ostanite barem pola sata u kupki dok se potpuno ne opustite.
Kakav je to spa dan ako ne stavite masku za lice. Kupite masku koja je prilagođena vašem tipu kože ili još bolje napravite domaću masku.
Poenta je da očistite svoje lice na najbolji mogući način.
Napravite sebi detoksikacijsku vodu koju možete piti dok se kupate. Pomiješajte dva limuna, malo mente te sve zalijte vodom.
Jedna od stvari u našem svakodnevnom životu koja nam može uzrokovati puno stresa su, naravno, naši mobilni telefoni.
Konkretnije, društveni mediji i stalna potreba da budete dostupni svima.
Ako iz nekog razloga ne želite potpuno isključiti telefon, jednostavno isključite tonove kako biste mogli napraviti pauzu. Imajte na umu - kada ste u spa centru, nema telefona.
Bez obzira na to koju vrstu muzike volite, pustite melodije koje vam pomažu da se opustite i uživate u umirujućoj atmosferi.
Snikers sladoled
Savršen spoj čokolade, karamela, kikirikija u ukusnom sladoledu.
Sastojci
SLADOLED
4 žumanjceta
150 grama sećera
250 ml vrhnja za šlag
250 ml mlijeka
KARAMEL
200 grama mekih karamela
5 kašika vrhnja za šlag
150-200 grama kikirikija
GANAŽ
200 grama čokolade
50 ml vrhnja za šlag
Priprema
U serpu stavite mlijeko,vrhnje za šlag i šećer. Zagrijavajte na srednjoj temperaturi.
U drugu posudu mikserom dobro razmutite žumanjca.
Žumanjca dodajte u šerpu sa mlijekom i vrhnjem, te vratite na ringlu i kuhajte uz stalno mijesanje dok se zgusne. Ostavite neka se sladoled ohladi do sobne temperature, potom ga istresite u vatrostalnu posudu ili u koju vama odgovara. Stavite u zamrzivač, neka se stegne, oko jedan čas. Povremeno promijesajte sladoled, te zagladite površinu.
Karamele stavite u šerpicu pa na laganu temperaturu.Kada se karamele otope, dodajte slatko vrhnje, pa stalno miješajte dok se sve lijepo poveže. Kada se karamel blago prohladi, izlijte ga na sladoled. Budite brzi, jer će karamel da se stegne brzo jer je sladoled ćec hladan.
Cim ste izlili karamel, odmah stavite kikiriki. Kikiriki neka bude blago slan.Tek da se osjeti slanoća.Ostavite sladoled u zamrzivač, dok pripremate ganaž.
U šerpicu izlomiti čokoladu, te dodajte vrhnje za šlag. Mijesajte dok se sve lijepo otopi i poveže. Maknite sa vatre, te mijesajte dok se prohladi. Potom ga izlijte preko kikirikija.
Ostavite sladoled u zamrzivač, da se stegne,potom posluzite.
Kukavica preletjela više od 12.000 kilometara, naučnici zapanjeni
Jedna kukavica prešla je put od preko 12.000 kilometara od južne Afrike do Mongolije, što je najduža seoba neke kopnene ptice, koja je zapanjila naučnike.
Koristeći oznaku koja omogućava satelitsko praćenje naučnici su utvrdili da je kukavica prešla put dug preko 12.000 kilometara da bi se iz svog zimskog staništa vratila u Mongoliju, prenio je BBC.
Takve oznake prikačene su za pet ptica u Mongoliji prošlog ljeta u okviru zajedničkog projekta između lokalnih naučnika i Britanskog fonda za ornitologiju kako bi se pratile migracije dugih razdaljina.
Jedna oznaka bila je prikačena za pticu nazvanu Onon, koja je svoje zimsko stanište u Zambiji napustila 20. marta. Ptica je prešla hiljade kilometara iznad Indijskog okeana bez zaustavljanja, leteći prosječnom brzinom od 60 kilometara na čas, i preletjela iznad 16 zemalja da bi na kraju došla do Mongolije.
Druga ptica po imenu Bajan, koja je zimu provela u blizini Kilimandžara u istočnoj Africi, stigla je do Junana u Kini, kada je najvjerovatnije umrla od iscrpljenosti, ili su je ubili predatori. Ta ptica je za dvije nedjelje preletjela 10.000 kilometara, zbog čega naučnici smatraju da nije imala dovoljno snage da preživi.
Iz Britanskog fonda za ornitologiju tvrde da je satelitsko praćenje otkrilo dosta toga o dugim seobama ptica. Ptice najprije moraju da pronađu mjesto sa dobrim uslovima za ishranu prije nego što krenu na put i moraju da znaju kuda tačno da lete, gdje im uslovi vjetra pogoduju.
Ovi naučnici tvrde da cijena migracija nije toliko velika kao što se smatralo u prošlosti, ali napominju da je ovaj put uvijek pun brojnih opasnosti, od predatora, oluja, izgladnjivanja.
Beograd zamijenili selom: Uzgajaju 350 ovaca i 70 koza
Iz grada u selo, jer tamo je ljepše. Marta i Branislav Dmitrović odlučili su da žive u Deliblatskoj peščari, jer smatraju da njihova djeca treba da odrastaju u prirodi.
Imaju sve što im je potrebno za bezbrižan život, a o povratku u grad ne razmišljaju.
Stan na Karaburmi u Beogradu, Marta je zamijenila širokim livadama i borovom šumom u Deliblatskoj peščari.
Prije 10 godina ovdje je došla kod bake, upoznala je Branislava koji se bavio ovčarstvom i zaljubila se u sve što je vidjela.
Uzgajaju 350 ovaca i 70 koza i to je sad njihovo najveće bogatstvo.
"Čak bih mogla da kažem da smo mnogo bogatiji od ljudi koji nemaju priliku da žive na ovakvom jednom mjestu. Ova sloboda i beskrajno nebo koje vidimo i netaknuta priroda su nešto što je svakome dragoceno, ne samo nama zaljubljenicima", kaže Marta.
Od prodaje jagnjadi, jarećeg mesa i kozjeg mlijeka može lijepo da se živi, kažu Dmitrovići, ali da mora mnogo i da se radi. Njihove ovce su čitave godine na pašnjacima Deliblatske peščare i zahtjevaju mnogo pažnje, ali Marta i Branislav kažu da su svoj posao pretvorili u zadovoljstvo.
"Mislim da je najlepše kad čovek živi tamo gde voli i gde mu odgovara. Te davne godine mogao sam ići gde god, ali kad sam video samo 10 odsto Peščare odmah sam se odlučio da tu ostanem i živim", ističe Branislav.
Dmitrovići kažu da su veoma srećni što zajedno sa djecom svakog dana imaju neposredan kontakt sa prirodom koja je ovdje veoma izdašna, ali da nisu uskraćeni ni za dešavanja u gradu.
"Mi smo na devet kilometara od sela i mesta koja više nisu ruralna sredina, jedan auto i malo benzina i vi ste na korak od pozorišne predstave i od svakog kulturnog sadržaja, ali opet ovo mesto mi vraća energiju koju dajem u svom poslu i svojoj porodici", napominje Marta.
Marta i Branislav često uzjašu i svoje konje i tek onda je obilazak peščare pravo uživanje, a veliki hobi im je i skupljanje klepetuša i bronzi. Imaju ih više od 400 i svaka drugačija zvuči.
Pašalić: Raste potražnja za ljekovitim biljem
BANJALUKA - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić istakao je da je proizvodnja i prerada ljekovitog bilja oblast koju Vlada želi da promoviše i unaprijedi u narednom periodu, jer potražnja za ovim kulturama raste i na domaćem i na inostranom tržištu.
"Svjesni smo da se proizvodnja ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja može organizovati u Republici Srpskoj i to ne samo proizvodnja i uzgoj nego i sakupljanje samoniklog bilja širom Srpske", rekao je Pašalić novinarima u banjalučkom naselju Česma, prilikom posjete proizvođaču ljekovitog bilja Nedeljku Kusturiću.
Pašalić podsjeća da je resorno ministarstvo ove godine definisalo nove mjere, prije svega kada je riječ o organskoj proizvodnji ljekovitog bilja.
"Naši proivođači mogu da računaju na 600 KM podsticaja po hektaru za svaku od kultura koje gaje na način koji podrazumijeva organsku proizvodnju", naglašava Pašalić.
On je dodao da proizvođači ljekovitog bilja mogu da ostvare i sve one podsticaje ili subvencije koju imaju svi drugi proizvođači, kao što je podrška za nabavku mehanizacije, za regresirani dizel, za osiguranje usjeva i slično.
"Cilj današnje posjete jeste da promovišemo jednog uglednog proizvođača, da vidimo šta Vlada Srpske može da uradi kako bi njihova proizvodnja bila što profitabilnija i kako bi za sebe vezali što veći broj kooperanata, koji se bave sakupljanjem samoniklog bilja", napominje Pašalić.
Prema njegovim riječima, ukoliko se dobro organizuje proizvodnja i obezbijedi kvalitet, proizvodi se lako mogu plasirati kako na domaće tako i na inostrano tržište u vidu čajeva i ekstrakata ulja.
Vlasnik preduzeća "Prirodno bilje" Nedeljko Kusturić ističe da se bavi plantažnom proizvodnjom, otkupom samoniklog bilja, a djelimično destilacijom eteričnih ulja, te preradom i finalnim pakovanjem.
Kusturić je naveo da se samo 23 odsto potreba farmaceutske industrije BiH zadovoljava od domaće proizvodnje, a da se sve ostalo uvozi, što je sasvim dovoljan razlog da se krene u ovaj posao.
"Mogućnosti izvoza su ogromne, potrebno je samo imati kvalitetan proizvod. Mi izvozimo deset odsto proizvodnje, prvenstveno kamilicu. Izvozili su u SAD, Mađarsku, NJemačku, Englesku, Italiju, Srbiju, Hrvatsku i druge zemlje", rekao je Kusturić.
On je dodao da je "Prirodno bilje" porodična firma sa šest stalno zaposlenih radnika.
"Na plantažama proizvodimo desetak kultura i svake godine nastojimo da uvodimo nove. Proizvodimo kamilicu na 20 do 30 hektara, mentu, matičnjak, bosiljak, artičoku i druge", kaže Kusturić.
Kusturić je napomenuo da ima i oko 300 kooperanata, koji sakupljaju ljekovito bilje na teritoriji čitave BiH, te da godišnje proizvede oko 150 tona sušenog bilja.
Košarac: Vinarima omogućiti izlazak na nova tržišta
TREBINJE - Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je danas u Trebinju da se treba argumentovano suočiti sa izazovom da se zaštiti domaća proizvodnja i da se domaćim vinarima omogući izlazak na nova tržišta.
On je naveo da se u BiH na 3.600 hektara proizvodi grožđe i da od toga 3.000 pripada Federaciji BiH, a negdje oko 600 hektara Republici Srpskoj, te da je od ukupno 29 proizvođača vina u Srpskoj, 26 iz Trebinja i okoline.
"S tim u vezi pozdravljam stav Grupacije vinara pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH da na adekvatan način razmotre međunarodni ugovore koje je BiH potpisala. Pristalica sam da se poštuju međunarodni ugovori, ali isto tako i da se nađe adekvatan odgovor kako zaštititi domaću proizvodnju", rekao je Košarac novinarima nakon sastanka sa Grupacijom vinara u BiH.
On je istakao da je tržište BiH slobodno za uvoz kako iz EU, tako i zemalja Cefte, te da treba ozbiljno pristupiti analizi primjene zaštitnih mjera iz oblasti poljoprivrede tačnije člana 23 (Cefta sporazuma).
On je naveo da je danas razgovarano i o tome na koji način izvršiti adekvatan fitosanitarni nadzor na uvoz različitih vrsta grožđa koje se uvoze u BiH, a koji se dalje eksploatišu u proizvodnji vina.
"To dovoljno govori o tome da je to sveobuhvatan posao i s tim u vezi zadužio sam predstavnike našeg ministarstva, dva pomoćnika za poljoprivredu i pomoćnika za spoljnotrgovinsku politiku i strane investicije da zajedno sa predstavnicima proizvođača, Spoljnotrgovinske komore, entitetskih predstavnika ministarstava i inspekcijskih organa definišemo naše kretanje kako bi kroz mjere koje bi bile vrlo javne i odgovorne za domaće proizvođače upoznali i spoljnotrgovinske partnere u vezi s tim", rekao je Košarac.
On je istakao da najveći izvoz vina iz BiH ide u Njemačku, Srbiju i Hrvatsku.
"Drugo pitanje o kome smo govorili jeste povećanje kvote za izvoz vina u zemlje EU, i u tome su nadležni pomoćnici dobili zadatak da naprave sveobuhvatnu analizu i da pokrenemo te postupke", rekao je Košarac.
On je dodao da treba pomoći vinarima s obzirom da u prethodnih tri ili četiri mjeseca nisu imali promet u BiH, niti van zemlje, da se ova perspektivna proizvodnja održi kroz određene mjere o kojima je danas razgovarano na sastanku.
Košarac je najavio da će u narednim danima biti održan još jedan radni sastanak na kome će biti definisano to kretanje.
On je rekao da je razgovarano i o činjenici da je neophodno povući sredstva koja nudi EU za razvoj ove djelatnosti i dodao da to znači da se, prije svega, donese zakon o vinu u BiH koji je veoma neophodan i koji je izražen kao stajalište i stav evropske komisije u BiH.
Košarac je rekao da su u tom kontekstu informisali predstavnike Grupacije vinara pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH da će u narednim danima biti formirana radna grupa za taj zakon i da će se u tom pravcu zajedno raditi sa njima.
Predstavnik vinara Radovan Vukoje rekao je novinarima da je Grupacija vinara tražila privremene mjere za zaštitu domaće proizvodnje, te da bi to mnogo značilo domaćim proizvođačima.
"Posjeta minisitra prošla je veoma uspješno i očekujemo da ćemo rezultate toga vidjeti u narednim mjesecima, prvenstveno kroz kontrolu uvoza grožđa, jer imamo berbu već za dva mjeseca, ali i kroz kontrolu uvoza vina", rekao je Vukoje.
Vinar Miro Ćorić (Podrumi Andrija Čitluk) rekao je da bi najvažnije bilo da se kontrola granica pojača kako ne bi "smeće" ulazilo u BiH.
"Nektar OK fest" od 14. do 16. avgusta
Muzički festival "Nektar OK fest" biće održan od 14. do 16. avgusta u jedinstvenom ambijentu Nacionalnog parka "Sutjeska" na Tjentištu. Ova potvrda stigla je nakon što je prije nekoliko dana odlučeno da će festival umjesto u julu biti održan u avgustu, a domaća i regionalna publika će imati priliku da uživa u nastupima najvećih domaćih i regionalnih izvođača.
"Nakon dvomjesečne neizvjesnosti, brojnih razgovora, pregovora, praćenja zdravstvenog stanja u našoj zemlji, regiji i šire, ali vođeni pozitivnom mišlju i nadom da ćemo i ovu krizu zajedno prebroditi, u prilici smo da donesemo konačnu odluku o realizaciji ovogodišnjeg 'Nektar OK festa' na Tjentištu. Svjedoci smo otkazivanja velikog broja festivala u našem regionu, ali i Evropi i svijetu, i stoga nas izuzetno raduje što smo u vrijeme globalne svjetske krize izazvane pandemijom virusa korona i brojnim ograničenjima koja su se u posljednje vrijeme pred svima nama postavila kao veliki izazov u prilici da ove godine organizujemo sedmo izdanje 'Nektar OK festa'", poručili su organizatori festivala.
Ističući na prvom mjestu zdravlje svih nas, publike i izvođača, poštujući dodatne preporuke sigurnosti, procjene stručnjaka da će u mjesecima koji su pred nama virus sve više da slabi, te da je avgust izvjesniji i sigurniji u kontekstu opšteg zdravstvenog stanja u zemlji, određen je novi datum održavanja festivala.
"I ovoga puta nudimo neponovljivo iskustvo avanture i adrenalinskog doživljaja za sve one koji žele da okuse i čari prirode, kampovanje pod vedrim nebom, uživanje u raftingu, planinarskim šetnjama, prašumi Perućici i nesvakidašnjem pogledu sa najljepših vidikovaca Nacionalnog parka 'Sutjeska'", istakli su organizatori.
U odnosu na ranije najavljeni program na festivalskim binama, organizatori dodaju da je došlo do otkazivanja nastupa inostranih izvođača, koji su usljed novonastale situacije otkazali svoje svjetske turneje i nisu u mogućnosti da ove godine nastupe na Tjentištu.
U svakom slučaju, odlične zabave na Tjentištu neće nedostajati. U večernjem programu na "Jagermeister" glavnoj bini očekuju nas vrhunske svirke uz "Van Gogh", "Bajagu & Instruktore", "Gorana Bareta & Majke", "Urban & 4", "Zoster", "Hladno pivo", "Ritam nereda", "Buč Kesidi", TBF, "Kanda, Kodža i Nebojša", M.O.R.T. i "Repetitor".
Ranije najavljeni program u OK kampu na "Sensation OK" pozornici ostao je nepromijenjen i tu publiku očekuju "Love Hunters", "Mortal Kombat", "Who See", "Atheist Rap", "Marčelo i Napeti quintet" i Mile Kekin.
Svi ranije kupljeni paketi i aranžmani za boravak na festivalu važiće i za nove datume, a svi koji budu željeli povrat novca mogu se o tome informisati na zvaničnoj festivalskoj stranici www.okfest.net. Iako u nešto drugačijem obliku, nema sumnje da će Tjentište da gori od dobre muzike od 14. do 16. avgusta.
Otišli u Australiju da žive bolje, sada ta zemlja tone u recesiju
SIDNEJ - Australijanci ne pamte ovakav ekonomski šok u posljednjih 30 godina. Prema zvaničnim podacima, ekonomija je potonula za 0,3 odsto u prva tri meseca 2020, zbog požara i pandemije.
Ekonomisti očekuju da će aktuelni podaci vezani za trenutni kvartal pokazati da je karantin "gurnuo" Australiju u recesiju. To je njihov zaključak nakon što su vlada i centralna banka odlučile da uvedu mjere koje će da podrže ekonomiju.
Kada je riječ o BDP-u, njegov pad je rezultat razarajuće sezone, slabe potražnje, oslabljenog turističkog potencijala. Australija je, inače, sada doživjela najsporiji godišnji rast od 2008/9, kada je nastupila Svjetska ekonomska kriza.
"Reserve Bank of Australia" je u martu smanjila glavnu kamatnu stopu na rekordno nizak nivo, od 0,25 odsto. Centralna banka je takođe pokrenula program neograničenog otkupa obveznica.
Guverner Filip Lou je stava da se Australija trenutno suočava s uslovima gorim nego za vrijeme Velike depresije. Ipak, ne gubi optimizam, kaže da je sasvim realno da se oporavi ranije nego što je očekivano.
Vlada Australije je takođe obećala stotine milijardi dolara za pomoć preduzećima i pojedincima, i najavila da će uskoro biti predstavljene nove stimulativne mere.
Veliki broj Srba se odselio u Australiju poslije Drugog svjetskog rata, i danas ih je najviše u Pertu, Melburnu, Sidneju. Prema nekim podacima, tamo boravi oko 100.000 ljudi srpskog porijekla. Otišli su davno "trbuhom za kruhom", a sada mlađe generacije ubiraju plodove napornog rada roditelja, baka, deka.
Prosječna plata u Australiji je u maju 2019. godine iznosila 1.482 evra, i ova zemlja je 12. na listu najjačih ekonomija na svijetu, međutim, vrijeme će pokazati kako će se taj status mijenjati.
Prema nekim podacima, najveći broj Srba koji žive u Australiji - radi u struci, i uglavnom imaju visoko obrazovanje. Zatim slijede trgovci i zaposleni u uslužnom sektoru. Upravo ta grupa Srba bi mogla da se suoči s egzistencijalnim problemima sada.
Oni koji su u dobroj poziciji, jesu zaposleni u IT sektoru, finansijama, arhitektonskim firmama, rudarstvu. Nezaposlenost je generalno veoma niska, ali se i to usljed krize promijenilo.
Prošlog mjeseca, Japan je potonuo u recesiju, prvi put od 2015. godine, pošto im je godišnji tempo smanjen za 3,4 odsto. Recesija je, inače, definiše kao dvije četvrtine u nizu ekonomskih kontrakcija ili smanjenju BDP-a.
Jesmo li (ne)spremni za promjenu životnog poziva
"Zahvaljujući SAP Integrisanom informacionom sistemu, poreski obveznici ni zbog jedne prijave više ne moraju da stoje u redovima".
Ta vijest je prije nešto više od mjesec dana obradovala poreske obveznike u Republici Srpskoj, jer ona u praksi znači da su sa nekoliko klikova na računaru ili mobilnom telefonu sve prijave koje ste bili u obavezi da predate u Poresku upravu Republike Srpske već stigle na njihovu adresu. No, uprkos očiglednoj koristi, vjerovatno se malo ko zapitao šta je, zapravo, taj SAP i zašto bi, baš njemu, trebalo da se "zahvalimo".
Ključ priče kod nas zapravo su SAP konsultanti - ljudi koji su u školi učili neke sasvim druge stvari, a kroz posao savladali i usavršili sad već globalni softver koji služi za kompletno praćenje procesa rada. Oni su, ujedno, i sve traženiji kadar u kompanijama, a kako sami kažu, glavni razlog da se prihvatite tog posla je "želja za novim znanjima i vještinama i spremnost na izazove". Među njima su profesionalci različitih struka, pa i onih koje na prvi pogled ne biste svrstali u IT industriju.
Da je tako, svjedoči i Slobodan Rajčević, SAP konsultant u kompaniji Prointer ITSS. On je po struci tehnolog, tačnije, inženjer naftno-petrohemijskih tehnologija, ali i četvrta generacija pčelara u svojoj porodici. Rajčevići se u dubičkom kraju više od sto godina bave proizvodnjom meda, pa izazovi svih vrsta Slobodanu nisu nepoznanica. Zato i ne čudi što je bio spreman da naftu "zamijeni" informacionim tehnologijama.
"Zaista sam imao želju da radim u IT industriji, a promjenu posla posmatram kao ličnu nadogradnju. Prije ovoga radio sam u upravi naftne industrije, u odjeljenju za nabavku. S obzirom na to da je to bila međunarodna, globalna korporacija, ovladao sam znanjima, vještinama i iskustvom koji se tiču planiranja i realizacije najsloženijih vidova nabavke robe i usluga", kaže Slobodan.
Iskustva sa domaćeg tržišta rada ipak govore da „slobodana“ i nema mnogo. Iako je, recimo, pozicija konsultanta u SAP sistemu vrhunski izazov svakom ko vjeruje u svoja znanja i vještine i spreman je na cjeloživotno učenje i nadogradnju svojih kompetencija, činjenica je da je naše tržište rada tradicionalno pasivno i ne baš spremno za izazove, kažu u agenciji za zapošljavanje Spektar.
"Ovdašnje tržište rada opterećeno je nasljedstvom i tromo. Učesnici na tom tržištu uglavnom nisu spremni i ne žele nove izazove. Možda bi drugačija promocija rada, novih poslovnih mogućnosti, u konačnici dovela ljude u stanje da preispitaju stavove u vezi spremnosti na dalja usavršavanja i prihvatanje drugačijih poslovnih izazova", ističe direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.
"Poslovni izazov" i jeste naš moto, kažu u Prointeru. Godinama unazad vode se upravo tom logikom – spoj različitih znanja, vještina i sposobnosti, plus pružena prilika, dobitna su kombinacija u kadrovskoj politici.
"Naš cilj je da prilikom zapošljavanja damo šansu stručnim i sposobnim kadrovima koji žele da uče, usavršavaju se i oprobaju u nečemu novom. Kada govorimo o SAP konsultantima, najčešće se radi o drugačijoj vrsti pozicije, načinu rada i poslovnom okruženju, u odnosu na prethodna zaposlenja naših kandidata, ali su povratne informacije uvijek pozitivne", kaže Ivana Živković, rukovodilac sektora za ljudske resurse u Prointeru.
Želja za konstantnim učenjem i napredovanjem i prilagodljivost radu i dinamičnom okruženju, ključni su faktori za uspjeh, potvrđuje i Nataša Marjanović, ekonomista na poziciji SAP konsultanta u ovoj kompaniji.
"Ranije sam radila u finansijskoj reviziji, a ova pozicija u IT industriji zaista mi je bila izazov. Kroz nju se mogu unaprijediti znanja ne samo u oblasti koju direktno pokrivate, već i informatičko znanje, prezentacijske vještine, opšte znanje o poslovnim procesima", kaže Nataša.
Prilagođavanje bi moglo biti ključ i za promjene na tržištu rada čija je dinamika u razvijenijim zemljama drastično drugačija u odnosu na prije pet ili deset godina, a što se neminovno mora dogoditi i kod nas.
"Pojavljuju se nova radna mjesta, do sada nepoznata javnosti, a istovremeno nestaju ili se smanjuju potrebe za drugim tradicionalnim poslovima i zanimanjima. Nažalost, naš, kao ni mnogo razvijeniji obrazovni sistemi, nisu u stanju da sve to pravovremeno isprate. Kad tome dodate tradicionalni pristup tržištu rada i čekanje na posao u struci, jasno je da nam treba više promocije, više jasnih i konkretnih poruka koja će nas prodrmati", poručuju iz agencije Spektar.