Svakodnevica čovječanstva zavisi o pet morskih prolaza

KAIRO - Nezgoda u Sueckom kanalu je pokazala koliko čovječanstvo zavisi o pomorskom saobraćaju, a to smo vidjeli na primjeru "Ever Givena", kontejnerskog megabroda koji je nekoliko dana blokirao Suecki kanal.

Taj incident izazvao je ekonomske štete mjerene u desetinama milijardi dolara.

Prestanak saobraćaja kroz neki od važnijih kanala ili tjesnaca, koji su krvotok svjetske trgovine, neizbježno znači gubitak na vremenu i materijalni gubitak zbog kašnjenja u isporukama.

Načina da se to izbjegne nema jer svaka alternativna ruta može značiti i sedmice kašnjenja.

Uprkos prilično spektakularnom povratku željeznice koja danas ponovo ima primat u kopnenom prevozu tereta, ipak je pomorski prevoz i dalje najisplativiji te prednjači u količinama prevezenog tereta.

Pomorski je prevoz danas uvjerljivo najzastupljenija grana saobraćaja, čemu je svakako pridonijelo i širenje globalne trgovine.

Svjetska trgovinska organizacija navodi da se više od 80 odsto svjetske trgovine odvija brodovima. Uz puno veće brodove nego prije, pomorske su trgovinske rute danas i sigurnije zbog primjene novih tehnologija poput GPS-a. Kao trajne kvalitete ostaju cijena i fleksibilnost. Pomorski prevoz u svijetu danas najviše zavisi o pet ključnih prolaza - Sueckom kanalu, Hormuškom tjesnacu, Malajskom prolazu, Panamskom kanalu i Bosforu i Dardanelima.

Ljudi kanale kao sredstvo povezivanja ili navodnjavanja kopaju već barem 6.000 godina, najstariji su datirani u 4000. godinu prije Hrista, služeći u Mesopotamiji upravo za navodnjavanje. Kanali su imali jako važnu, gotovo nezaobilaznu ulogu u razvoju civilizacije. A čovjek ih je kopao i kako bi povezao dva dijela svijeta između kojih je put inače trajao sedmicama.

Suecki kanal

Jedan je od tih kanala svakako i Suecki kanal u Egiptu koji je prošle sedmice bio jedna od glavnih vijesti zbog situacije s "Ever Givenom". Deset godina je trajala gradnja najkraćeg vodenog puta između Evrope i Azije, njegovom je gradnjom upravljao Francuz Ferdinand Marie de Leseps između 1859. i 1869. godine. Dug je 164 km, a s pripadajućim dodatnim kanalima ukupno 193,3 km. Kako brodovi imaju sve dublji gaz, Suecki kanal se neprekidno proširuje i produbljuje. Plovan je za brodove korisne nosivosti do 240.000 tona. Lani je kroz njega prošlo 19.000 brodova, prosječno 51,5 dnevno, te ukupno 1,17 milijardi tona tereta.

Panamski kanal

Panamski je kanal u najužem dijelu Srednje Amerike, na Panamskoj prevlaci, takođe umjetan, spaja Atlantski i Tihi okean, odnosno Karipsko more s Panamskim zalivom.

I taj je kanal gradio upravo De Leseps. Prvi je brod kanalom prošao 1914. godine. Tokom 2015. kanalom je prošlo 13.870 brodova, s ukupno 340,8 miliona tona tereta. Prihodi od Panamskog kanala postupno su rasli s 0,7 milijardi dolara (2000.), na 2 milijarde dolara (2008.), do oko tri milijarde danas.

Hormuški tjesnac

Hormuški tjesnac je najvažnija tačka svjetskog prevoza nafte, tzv. choke point, mjesto čijim zatvaranjem dolazi do snažnog poremećaja na tržištu. Riječ je o morskom prolazu koji spaja Persijski zaliv s Omanskim zalivom koji leži između južnog Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata te omanske eksklave Musandama.

Koliko je geostrateški značajan taj prolaz širok od 39 do 96 km govori i to da njime prolazi oko 25 odsto svjetske nafte koja se tankerima prevozi iz Persijskog zaliva. Količine nafte koje ondje prolaze nevjerojatne su, svaki dan 14 tankera preveze 17 miliona barela nafte. Prema procjeni američkog ministarstva energetike, to je 35 odsto svjetskog prevoza nafte morem. Prije tri godine ta se količina i povećala na 21 milion barela dnevno. S obzirom na okruženje, nije čudno da istorija bilježi nekoliko većih sukoba u tom tjesnacu. Tankerski rat između Iraka i Irana 1984., američku operaciju "Bogomoljka" 1988., ali i rušenje iranskog putničkog aviona Airbus A300 s 290 putnika i članova posade. Sam je tjesnac gotovo redovno tema u kontekstu američko-iranskih sukoba.

Malajski prolaz

Nije ništa manje opasan ni Malajski prolaz između Malezije i Indonezije, ali ne zbog komplikovanih međunarodnih odnosa, već zbog - pirata. Taj oko 830 km dug i do 215 km širok prolaz između Malajskog poluostrva i ostrva Sumatre u najužem dijelu širok je samo 2,8 km. Uprkos stalnoj piratskoj prijetnji, to je i dalje morski put s najgušćim saobraćajem na svijetu. Govori se o čak 25 odsto cjelokupne svjetske pomorske trgovine, dnevno oko 2.000 brodova. Bilo je već planova o novim rutama kako bi se smanjio pritisak na taj prolaz, ali to će se postići tek uspostavom novih naftovoda i plinovoda koji će biti dio kineskog Novog puta svile.

Bosfor

U Sredozemlju je iznimno važan prolaz Bosfor dug 31 km, a na mjestima širok samo 730 metara. Pogotovo je važan jer povezuje luke Crnog mora s onima u Sredozemlju. Godišnje kroz njega prođe 48.000 brodova te je jedan od najprometnijih i najkomplikovanijih prolaza.

Tri puta je prometniji od Sueckog te čak četiri puta od Panamskog kanala. Geopolitički, Bosfor je ključan za Rusiju čijih čak 38 odsto nafte prolazi baš njime. A slično je i s naftom iz Azerbejdžana i Kazahstana.

(Večernji list)

izvor:nezavisne novine

Ljepši pol za 8. mart želi u Istanbul i Ohrid

BANJALUKA, TUZLA - Iako još traje, pandemija virusa korona nije uticalo u većoj mjeri na obilježavanje određenih praznika, pa tako u većini turističkih agencija u BiH kažu da se uveliko traže rezervacije za osmomartovska putovanja povodom Dana žena.

Kako su nam rekli, najviše zainteresovanih ima za putovanja u Ohrid i Istanbul, ali i da se mnogo žena odlučuje da putuje i u Srbiji i Crnu Goru, te da su zanimljiva i putovanja po BiH.

Bojana Vuković, rukovoditeljka Poslovnice Turističke agencije "Vuković" u Prijedoru, kazala je da su i dalje aktuelne ponude za 8. mart po Republici Srpkoj, ali i po FBiH.

"Za 8. mart imamo ponudu i za Istanbul, veliko je interesovanje pripadnica ljepšeg pola, nadamo se da ćemo to uspjeti realizovati, mada još nisu ukinute mjere za obavezan PCR test. Ipak, od inostranog partenera imamo informaciju da će ta mjera biti ukinuta 28. februara", kazala je Vukovićeva za "Nezavisne".

Dodala je da je veliko intresovanja za sve destinacije koje imaju u ponudi, ali spektar nije širok.

"U ponudi imamo putovanje za Trebinje sa obilaskom Herceg Novog, zatim Zlatibor, kao i putovanje u Višegad. Cijene su ove godine što se tiče turizma prilično opale", kazala je Vukovićeva i dodala da su njihovi putnici uglavnom žene i bračni parovi.

Prema njenim riječima najjeftinija su putovanja u Trebinje i Višegrad, gdje je za tri noćenja potrebno izdvojiti 90 KM uz korišenje vaučera koje daje Vlada RS.

"Što se tiče Istanbula, cijena za tri noćenja je 179 KM s prevozom i dva noćenja s doručkom u hotelu sa četiri zvjezdice", kazala je Vukovićeva.

Iz Turističke agencije "Trans tursit" iz Tuzle kazali su da za osmomartovska putovanja imaju veliki broj zainteresovanih.

"Destinacija broj jedan nam je Istanbul, gdje tri noćenja sa doručkom koštaju 199 KM i imamo veliki broj žena koje žele da otputuju", kazali su iz ove agencije.

Dodaju da se odmah iza Istanbula najviše traži putovanje u Ohrid, gdje za dva polupansiona treba izdvojiti 230 KM.Da veliki broj žena želi da 8. mart provede na nekoj od ponuđenih destinacija, potvrdili su i iz Turističke agenicje "Frend travela" Trebinje, navodeći da uveliko traje prodaja aranžmana, te da je u ponudi putovanje u Ohrid, koje se polako popunjava.

"Putovanje traje četiri dana sa dva noćenja i doručkom i iznosi 135 KM. Što se tiče polne struktre, to su uglavnom manje grupe žena, ali i dosta parova koji uplaćuju putovanja", kazali su iz "Frend travela".

Iz banjalučke agencije "Zepter Passport" kažu da su kod njih putnici uglavnom dame, koje su najviše zainteresovane za kraće aranžmane.

"Najviše imamo zainteresovanih za putovanje u Istanbul, a uglavnom se radi o putnicima koji su i ranijih godina putovali i koji su navikli na putovanja", kazali su iz ove agencije.

Maja T. iz Banjaluke kaže da bi voljela otići na Ohrid, jer ranije nije bila, a i da je ne plaši putovanje jer je koronu već preležala i ima određen broj antitijela.

"Svakako ćemo nositi masku i preduzimati sve potrebne mjere", rekla je ona.  (nezavisne)

?Vodimo Vas u TIVAT i Budvu?

✅SIGURAN POLAZAK!
?Vodimo Vas u TIVAT i Budvu?
? THE CHEDI LUSTICA BAY TIVAT 5*
? 2 NOĆENJA SA DORUČKOM
?BUS PREVOZ
?‍♀️TERMIN: 26.03-28.03.2021
? CIJENA: 159 KM!
‐----‐----------------------------------------------------
?BUDVA
? AVALA RESORT & VILLAS 4*
? 2 NOĆENJA/ 3 DANA/ BUS PREVOZ/DORUČAK-VEČERA
?‍♀️Korištenje bazena, saune, fitnesa, jacuzzija & turskog kupatila
?‍♀️TERMIN: 26.03-28.03.2021
? CIJENA: 239 KM!

?Za sve dodatne informacije pozovite nas na☎️065 23 63 48

Siros - grčko ostrvo zaboravljeno od strane turista

Iz daljine, Siros izgleda kao gomila stijena i golih planina. Ali kada mu priđite bliže, dočekaće vas grad na dva brda, sa ogromnim neoklasičnim vilama nad Egejom i crkvom plavom poput afričkog ljiljana, prepunom ikona. Na svih 32 kvadratna kilometra ovog ostrva postoje ostaci bogate istorije.

Pod francuskom zaštitom tokom revolucionarnog rata, Siros je dočekivao trgovce izbjeglice sa drugih ostrva i napredovao gradeći hiljade brodova. Ovdje su otvorene bogoslovije i škole, štamparije i pozorišta. Katolici su se klanjali na padinama, a grčki pravoslavci dolje, piše Travelmagazine.

Ovih dana, sa živahnim komercijalnim brodogradilištem i populacijom od 30.000 stanovnika, ovo je definitivno rajsko, nezavisno i krajnje živopisno ostrvo.

Najlepši dio? Siros ima relativno malo posjetilaca te vam pruža priliku da u njemu uživate u spokojnoj tišini.

Siros – raj koji turisti još nisu otkrili

Ekipa CN Traveller-a pitala je Antonisa, lokalca, zašto je to tako. U kafiću na uglu trga Miaouli u primorskoj prestonici Ermoupoli, dok je rastvarao kocku šećera u kafi od kardamoma.

Kroz veselu gomilu vrabaca, 85-ogodišnji otac Aleksandros, u crnim haljinama i šeširu, polako je njihao vreću kolača za doručak pored ogromnih palmi prema radnjama nagomilanim trešnjama i prodavnicama papira veličine ormana.

Antonis ih je podsjetio da postoje i gore stvari od toga što jedno grčko ostrvo jednostavno nije poput bilo kojeg drugog i potpuno zanemareno od masovnog turizma. Ponavio im je i svoju najbolju priču iz vremena kada je Greta Garbo dolazila u posjetu svojoj porodici.

Antonis je tada imao devet godina. Bilo je to 60-ih godina. Skuter je prošao pored njih, sa kutijama kajsije, dok je Antonis pričao kako su se njegovi dobrostojeći roditelji brinuli šta da ponude povučenoj zvijezdi. Tačno koje čaše za vino.

Siros – mjesto koje su voljeli Greta Garbo, kraljica Viktorija i Bajron

Priče o poznatima nisu rijetke na Sirosu. Kraljica Viktorija je baš ovdje zavoljela lokum (ratluk) – tursku poslasticu koja je na Sirosu bila popularna pod pokroviteljstvom sultana Abdula Hamida.

Svake godine nekoliko pakovanja lokuma od ruže slalo se u Bakingemsku palatu. U gradskoj luci, danas jahte krase obalu oivičenu ogromnim ruševinama magacina iz devetnaestog vijeka, nekada punih brašna i tekstila, kada je ovo bio centar trgovine.

Odesa, Trst, Marsej, Liverpul i Siros. To su bili gradovi na glavnim trgovačkim rutama. Danas se u luci nalaze butici i restorani pretrpani tanjirima ribljih specijaliteta i kotleta od spanaća i jagnjetine. Zapanjujuće, ali uličice ka Vaporiji izgledaju kao iz Sijene. Romantično, renesansno i pompejsko doba očaralo je i Bajrona, još jednog slavnog ljubitelja Sirosa.

Vaporia – poznata i kao Mala Venecija, je prelijepa. Ovaj kvart glavnog grada Ermoupolija, izgleda kao gracija iz skupih kuća starih trgovaca, dok vam se otvara pred očima sa nekim djelimično zapuštenim, a drugim detaljno obnovljenim kućama.

Na mapi nijedno selo na Sirosu nije predaleko. Ipak ovdje putevi mogu biti strmi i oštri, prepuni neošišane trave i ljubičica na koje je pala meka svjetlost.

Plaže su ovdje takođe skrivene, ali kada ih otkrijete otvaraju vam se u zapanjujućem živahnom svjetlucanju - pijesak je metalno sive boje (iako je uvala na Agathopes-u zlatna). Do nekoliko se može doći samo brodom ili pješice.

Ribarsko selo Kini je najljepše, voda bistra do dubine, a kuće duž pročelja nanizane natpisima za izdavanje soba. Restorani poput Allou Yialou pripremaju riblje specijalitete pržene u ruzmarinu ukusa sočno zelene boje, gotovo poput eukaliptusa - masnog, ljekovitog mirisa koji kao da prodire u sunčevu svjetlost i pejzaž, dok muškarci igraju društvene igre niz morski put prekriven borovim iglicama.

Šta još treba da vidite na Sirosu?

Ano Siros, staru katoličku prestonicu, možda i najljepši kutak ostrva, gdje su ostrvljani 1208. godine pobjegli saracenskim gusarima, gradeći utvrđeno naselje na konusnom brdu. Mikonos je samo mrlja na horizontu.

(b92.net)

Vjetrenica ponovno otvorena za posjetioce

RAVNO - Pećina Vjetrenica od danas je ponovno otvorena za posjetioce, potvrdio je direktor Javnog poduzeća "Vjetrenica" Nikša Vuletić koji u ovoj godini očekuje i veći broj dolazaka domaćih i stranih turista.

 

Pećina je bila zatvorena zbog nepovoljnih vremenskih prilika i velike količine padavina što je uzrokovalo njeno plavljenje.

"Gosti sada mogu nesmetano dolaziti, a kiše nisu uzrokovale nikakvu štetu u špilji", kazao je Vuletić i dodao kako očekuje normalnu sezonu i veći broj turističkih dolazaka.

"Prošle godine smo zabilježili oko 6.000 posjeta što je gotovo za 50 posto manje u odnosu na 2019. godinu", istaknuo je Vuletić.

Naglasio je kako se trenutno radi na novim sadržajima koji će zasigurno obogatiti i onako dobru turističku ponudu.

Prema njegovim riječima, najveći problem s kojim se suočavaju u radu je taj što su prepušteni sami sebi.

"Trenutno imamo iste probleme kao i većina javnih ustanova ili poduzeća koja upravljaju zaštićenim područjima. Protekle godine ni s jedne razine vlasti nismo dobili nikakva financijska sredstva. No, nijednog radnika nismo otpustili, naprotiv, ako se krene s normalnim radom, planiramo još zapošljavanja", zaključio je Vuletić.

Raspored obilazaka pećine, u trajanju od 40 do 60 minuta, nalazi se na službenoj stranici Vjetrenice.

Uz prethodnu najavu (najkasnije dan prije posjete) termini posjeta se mogu prilagoditi željama zainteresovanih posjetilaca.

Vjetrenica je smještena na području južno-dinarskog krša, s ulazom na samom rubu Popovog polja, na 260 metara nadmorske visine, 12 kilometara vazdušne udaljenosti do Jadranskog mora. Karakteršu je speleološke posebnosti prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetine manjih periodičnih tokova.

Vjetrenicu karakterišu izuzetno bogat pećinski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti, a čak 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na tom mjestu.

izvor: Nezavisne novine

Putujte sami, otkrijte sebe

​Imate li konačno ovih dana zasluženi odmor? Praznici o kojima svi sanjaju već su prošli, ali ne znate gdje da idete, kako da idete i sa kim da otputujete? Krenite sami u predivne avanture u putovanju laganim srcem, ali sa posebnošću.

Putovanje samo je način da saznate više o sebi, upoznate nove ljude, stvorite nova iskustva, ali ponekad je to potrebno, jer slobodni dani se ne poklapaju uvijek sa prijateljima.

Međutim, nije lako putovati sami.

Nikad ne smijete propustiti putovanje i napravite to sami. Barem jednom u životu. To pomaže da shvatite svoje granice, da ih prevaziđete, da učvrstite svoju sigurnost. Ukratko, to je prilika za lični rast.

Prije odlaska razmatrite cilj koji želite da postignete. Organizujte putovanje koje zadovoljava vaše potrebe i koje vam pomaže da prevaziđete granice i učvrste svoje snage, radeći na njihovim oblastima poboljšanja.

Važno je definisati cilj prije odlaska, koji nije samo turistička destinacija, već se više radi o prevazilaženju određenih slabosti, određenih strahova, poput stidljivosti.

Tada morate odrediti mjesto gdje želite da se nalazite, potražiti informacije o običajima i navikama, ne smijete se bojati suočiti se sa nepoznatim ljudima, ne smijete se bojati da ne govorite preterano dobro jezik koji se govori u tom mjestu, ali prije svega ne smijete da se plašite neuspjeha. Uostalom, danas su ljudi savršeni administratori sebe, posla, kuće, djece, računa, organizacije ... solo putovanje ne može biti tako strašno koliko mislite.

Možda je najteži dio samostalnog putovanja svaki dan ustajati se i sam donositi odluke, šta raditi, šta posjetiti, gdje otići i šta jesti ... ali objektivno ako niste u panici, sve su to stvari koje daju sjajan osjećaj ispunjenosti i veliko samopoštovanje.

​A kad se vratite kući, još je ljepše sagledati situaciju, vidjeti koliko ste odrasli i sazreli, a prije svega metabolizirati to vrijeme provedeno sa sobom.

 

Dobro je s vremena na vrijeme da se isključite sa mreža, da se sklonite od zabrinutosti, rodbine, odgovornosti... 

Najukletija mjesta na svijetu a nekome atrakcija

Postoje brojne lokacije na svijetu koje su zahvaljujući legendama koje su o njima ispredane dobile epitet najukletijih mjesta na svijetu. Mnoge od njih su napuštene, što dodatno doprinosi njihovom zastrašujućem izgledu.

 

Prema Fox News ovih pet gradova i ostrva se smatraju najukletijim mjestima na svijetu, a na priče o nekima od njih ravnodušni mogu biti samo najhrabriji.

Ostrvo Roanok u Sjevernoj Karolini

Grupa Engleza na čelu sa kapetanom Džonom Vajtom naselila se na ovom ostrvu 1578. godine. Poslije nekog vremena Vajt je otplovio u Englesku po zalihe, a na Roanoku je ostala njegova porodica i kolonisti. Kada se vratio, zatekao je uništeno utvrđenje bez ijednog njegovog sunarodnika. Navodno, na drvetu je bila urezana riječ "Kroaton" što je ime jednog od domorodačkih plemena. Po nekim pretpostavkama kolonisti su se priključili Indijancima i otišli, ali ostala je legenda i do danas se ovo ostrvo smatra ukletim.

Ostrvo Nauru na jugu Tihog okeana

Do prije pola veka žitelji ostrva Nauru bili su najbogatiji na svetu. Lokalni stanovnici tvrde da su zbog zagađenja koje je izazvalo iskopavanje fosfata svi prodali svoje posjede i otišli. Oni koji su ostali vjeruju da su bogovi kaznili tadašnje stanovnike i njihove potomke zato što su uništili prirodne ljepote.

Danas je Nauru jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu. Kako bi opstali, većinu prostora iznajmljuju Australiji za privremeni smeštaj izbeglica i imigranata.

Šest neobičnih turističkih atrakcija Evrope

Sigurno vam je već dosta onih dosadnih turističkih atrakcija, na kojima se svi slikaju i te fotografije objavljuju na društvenim mrežama.

 

Vi se odvažite i posjetite one koje su manje poznate, a opet dovoljno zanimljive i neobične da bi ih se isplatilo posjetiti.

The Phallus Museum na Islandu

U ovom muzeju moći ćete vidjeti čak više od 280 različitih vrsta, pazite sad, penisa i njegovih djelova. Ovaj islandski falološki muzej u Rekjaviku dom je polnih organa kopnenih i morskih životinja, a na vama je sad da odlučite hoćete li se tamo slikati ili ne. Cijena ulaznice, nešto više od 12 evra.

Starkenberger brewery u Austriji

Sigurno se sad pitate zašto bi se na ovom popisu trebala naći pivara i to još iz Austrije koja je na daleko poznata po svojim brojnim pivima. No, ova je posebna po tome što vam omogućava da osim što tamo možete ušivati u probavanju piva, u njoj se možete i okupati. Da bi uživali u kupanju u pivu, moraćete to unaprijed rezervisati po početnoj cijeni od 250 evra za minimalno 4 osobe, a vaš bazen biće napunjen s čak 42.000 pinta pive. Cheers! Ili blurp?

Popajevo selo na Malti

Ne, ovdje nećete pronaći plantaže špinata već pravo Popajevo selo. Izgrađeno je 1980. godine od strane Disney produkcijske kuće koja ga je iskoristila za snimanje filma. Prošećite i sretnite se s Olivom i mnogim drugim likovima, a ova uživancija koštaće vas od 11 do 16 evra po osobi, zavisno od godišnjeg doba. Kažu da je ovo mjesto za djecu i one koji se u srcu osjećaju mlado.

Srednjovjekovni muzej torture u Njemačkoj

Ako ste ljubitelj torture i mučenja, ovo je pravo mjesto za vas. Nekima se zna dići želudac od onoga što tamo vide, no možete puno i naučiti. Saznajte kako su nekad mučili ljude, koje su bile smrtne kazne, ponešto o vješticama i njihovu progonu, rigoroznim kaznama, suđenjima i mnoštvu drugih srednjovjekovnih načina torture. Muzej se nalazi u Rotenburgu, a cijena ulaznice je 7 evra.

Electric Ladyland u Amsterdamu u Holandiji

Ovo je prvi muzej na svijetu posvećen flourescentnoj umjetnosti. Ako imate problema s vidom, nemojte ga posjećivati jer ćete biti osljepljeni flourescentnim kontrastima boja. Na ulazu ćete se trebati izuti i istražićete ga u posebnim papučama, no već ako je sam muzej čudan, zašto to ne bi bio i način istraživanja. Mnogi preporučuju da prije posjete muzeja posjetite i nadaleko poznate amsterdamske kofi šopove. Sigurno već znate zašto. Sve se dešava u podrumu, a cijena ulaznice je 5 evra po osobi.

Muzej odvratne hrane u Švedskoj

Ovo mjesto nije za svakoga. Ako ste ipak dovoljni hrabri i nalazite se u Švedskoj, posjetite Muzej odvratne hrane u Malmeu. koji će vam predstaviti više od 80 primjeraka hrane koju nikad ne bi željeli vidjeti na svojem tanjuru. Pripremite nos na odvratne mirise i delicije kao što su peuranski žablji smuti ili pak kineske mini miševe utopljene i kuvane u rižinom vinu. Nećemo dalje, zaista nije za svakog. Cijena ulaznice je 17,55 evra.

(punkufer.dnevnik.hr)

Spremate se za put? Evo kakvi su zakoni o zimskim gumama u Evropi

Bliži se zima, stižu novogodišnji praznici, a to je period kada mnogi vole da otputuju u neku drugu evropsku zemlju.

 

Nadamo se da ste dovoljno upućeni šta je potrebno da preduzmete prije puta kako biste spremili svoj automobil za putovanje po zimi.

Prvo i osnovno su svakako zimske gume, čija primjena varira od zemlje do zemlje, a u okvirima nekih zemalja od regije do regije.

Upotreba zimskih guma je obavezna u Austriji, Belorusiji, BiH, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Islandu, Letoniji, Litvaniji, Makedoniji, Moldaviji, Crnoj Gori, Rusiji, Sloveniji i Švedskoj.

Albanija – zimske gume nisu obavezne, ali vozači u vozilima od 1. novembra do 30. aprila moraju da imaju lance.

Andora – zimske gume nisu obavezne, ali se mogu koristiti od 1. novembra do 15. aprila. Minimalna dubina gaznog sloja gume je 4 mm.

Jermenija – zimske gume nisu obavezne, ali moraju biti adekvatne za zimske uslove.

Austrija – zimske gume su obavezne, a potrebno je imati i odgovarajuće lance. Zakon je na snazi od 1. novembra do 15. aprila. Minimalna dubina gaznog sloja gume iznosi 4 mm i moraju imati M&S oznaku.

Bjelorusija – zimske gume su obavezne, a lanci dozvoljeni u periodu od 1. decembra do 1. marta.

Belgija – zimske gume nisu obavezne, a upotreba lanaca je dozvoljena.

BiH – u periodu od 15. novembra do 15. aprila bez obzira na vremenske uslove potrebno je koristiti zimske gume ili gume za sve sezone, odnosno ljetne gume s gazećim slojem dubine minimalno 4 mm uz posjedovanje lanaca.

Bugarska – preporučuju se zimske gume, a lance bi trebalo posjedovati između 1. novembra i 31. marta.

Hrvatska – u slučaju snijega i leda vozači moraju da koriste najmanje dvije zimske gume i to postavljene na pogonske točkove, a minimalna dubina gaznog sloja je 4 mm. Dio opreme moraju da budu lanci i lopata.

Kipar – preporučuje se upotreba zimskih guma.

Češka – zimske gume su obavezne, kao i lanci gdje postoji instrukcija. Zimska sezona traje od 1. novembra do 1. aprila, a minimalna dubina gaznog sloja mora biti 4 mm.

Danska – zimske ili gume za sve sezone se preporučuju, a upotreba lanaca je dozvoljena. Estonija – zimske gume su obavezne od 1. decembra do kraja februara, a minimalna dubina gaznog sloja gume mora da iznosi 3 mm.

Finska – zimske ili gume za sve sezone su obavezne, a lanci dozvoljeni od 1. decembra do kraja februara. Gume moraju imati M&S oznaku i dubinu gaznog sloja bar 3 mm.

Francuska – kao generalno pravilo, zimske gume nisu obavezne. Međutim, u određenim planinskim predjelima, zimske gume su potrebne, a alternativa mogu biti lanci.

Njemačka – propis iz 2010. godine nalaže da svi putnički automobili i motocikli moraju imati zimske gume ili gume za sve sezone na svim osovinama i to u vrijeme zimskih uslova. Preporučuje se i posjedovanje lanaca.

Grčka – zimske gume nisu obavezne, ali one koje se koriste moraju biti adekvatne za zimske uslove. Lanci su dozvoljeni.

Mađarska – zimske gume nisu obavezne, ali vozači moraju posjedovati lance u slučaju da se vremenski uslovi pogoršaju.

Island – zimske ili gume za sve sezone su obavezne od 1. novembra do 14. aprila. Datumi se ponekad mijenjaju.

Italija – zimske gume se preporučuju, a obavezne su samo na određenim putevimaa. Lanci se moraju posjedovati u određenim predelima. Zimska sezona traje od 15. oktobra do 15. aprila. U Val d'Aosti vozila moraju imati zimske gume ili lance.

Letonija – zimske gume su obavezne od 1. decembra do 1. marta.

Litvanija – zimske gume se moraju koristiti od 1. novembra do 1. aprila.

Luksemburg – zimske gume nisu obavezne, ali gume moraju biti adekvatne za zimske uslove.

Makedonija – zimske gume nisu obavezne, ali je potrebno nositi lance od 15. novembra do 15. marta. Minimalna dubina gaznog sloja je 5 mm.

Moldavija – zimske gume su obavezne od 15. novembra do 31. marta.

Norveška – potrebno je koristiti zimske gume minimalne dubine gaznog sloja od 3 mm ukoliko je put prekriven snegom ili ledom. U drugim uslovima se tokom zime preporučuju, ali nisu obavezne. Ipak, potrebno je imati lance.

Poljska – zimske gume se preporučuju, ali nisu obavezne.

Portugal – zimske gume nisu obavezne, ali su lanci obavezni tamo gdje postoji znak.

Rumunija – zimske gume nisu obavezne, ali moraju biti adekvatne za zimske uslove.

Rusija – zimske gume su obavezne, kao i posjedovanje lanaca.

Slovačka – zimske gume nisu obavezne, ali one koje nose simbol M&S moraju biti korišćene u uslovima snijega i leda.

Slovenija – zimske gume su obavezne, kao i posjedovanje lanaca i lopate. Zimska sezona traje od 15. novembra do 15. marta.

Španija – korišćenje zimskih guma zavisi od regije. Treba obratiti pažnju na saobraćajne znakove koji signaliziraju da je obavezno posjedovati zimske gume ili lance.

Švedska – zimske gume su obavezne, a preporučuje se i posjedovanje lanaca od 1. decembra do 31. marta. Gume moraju imati M&S oznaku i minimalnu dubinu gaznog sloja od 3 mm.

Švicarska – poput Španije, zimske gume nisu obavezne, ali moraju biti adekvatne za zimu. Postoje i saobraćajni znakovi na lokacijama gdje je obavezna upotreba zimskih guma ili lanaca.

Turska – zimske gume nisu obavezne, ali se u određenim predjelima preporučuje posjedovanje lanaca.

Ukrajina – zimske gume nisu obavezne.

Velika Britanija – zimske gume nisu obavezne, a lanci su dozvoljeni.

(b92)

Trendovi koje diktiraju turisti: Šta nas očekuje u 2020. godini

Počele su pripreme za turizam 2020. godine, a ovo su trendovi koji dolaze.

 Jedan od većih trendova sigurno su destinacije koje nisu “preplavljene“ turistima. Takođe, savetnici u sektoru luksuznih putovanja izvještavaju o porastu zahtjeva za destinacijama za koje putnici smatraju da imaju zanimljivu kulturu ili netaknutu prirodu, poput Bornea, Grenlanda ili Omana.

Putnici, takođe, žele da istraže što više zemalja, čak i kada putovanja kratko traju. Traže i više različitih iskustava za vrijeme odmora, na primjer, da u istom putovanju borave u velikom gradu, ali i avanturu u džungli, pa je fokus na raznim iskustvima koja obogaćuju putovanje.

Istraživanje Virtuosa je pokazalo da je gastroturizam postao posebna turistička ponuda. Kulinarska iskustva nadilaze same restorane, a obuhvataju kurseve kuvanja, posete farmama i gazdinstvima, kao i lov na tartufe.

Još jedan trend koji postaje sve zastupljeniji su grupna putovanja. Sve više putnika svih generacija odlučuje da putuje sa grupom prijatelja koji dijele slične interese i strasti. Takođe, sve popularniji su i takozvani „grupni medeni mjeseci“u kojima mladenci putuju u društvu svojih prijatelja.

Prema istraživanju Virtuosa, turisti se najčešće odlučuju za multigeneracijska, autentična, aktivna i avanturistička, porodična i putovanja kojim se nešto proslavlja.

Kao glavna motivacija za putovanja smatraju se proslavljanje prekretnica i uspjeha, uzbuđenje pri učenju novih stvari, provođenje vremena sa voljenim osobama, odmor i opuštanje i kao ispunjenje životnih želja.

Moderni putnik traži dublja iskustva koja podstiču emocionalnu povezanost sa određenom destinacijom, poput degustacije vina sa vlasnikom vinarije ili najam ličnog vodiča koji može da približi lokalnu kulturu. Putnici danas žele smještaj koji najbolje predstavlja prepoznatljivost destinacije.

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top