Premijera nove HBO serije “Nemoguće” 12. aprila na HBO Go-u

Glumac Robert Redford, osnivač festivala američkog nezavisnog filma "Sandens", čije je ovogodišnje izdanje počelo u petak u gradu Park Siti u Juti, izjavio je da se povlači iz organizacije tog festivala koji je proslavio brojne danas poznate reditelje.

Slavni glumac je na konferenciji za novinare rekao da je došlo vrijeme, poslije 34 godina od prvog izdanja festivala, da se povuče. Redford je dodao da će i dalje biti prisutan na festivalu, ali da želi više vremena da provodi u društvu sa rediteljima.

Njegova najava o povlačenju podudara se sa ranijom najavom o povlačenju iz svijeta filma poslije ostvarenja "The Old Man and the Gun", koji se od oktobra prikazuje u SAD.

Redford (82) je režirao devet dugometražnih filmova, a za "Obične ljude" (Ordinary People) je 1981. dobio Oskara.

Nikada nije dobio Oskara za glumu, iako je imao više uloga u kultnim filmovima "Žaoka" (Sting), "Svi predsednikovi ljudi" (All The Presidents Men), "Tri kondorova dana" (Three Days of Condor) i "Moja Afrika" (Out of Africa). Počasnog Oskara za životno delo je dobio 2002. godine.

Festival Sandens, čiji je osnivač, postao je jedan od najznačajnijih američkih festivala nezavisnog filma, koji pruža priliku perspektivnim filmskim stvaraocima koji se bave dokumentarnim, inostranim i nezavisnim filmom da promovišu svoje projekte i privuku pažnju šire javnosti.

Izvor:Nezavisne

BEOGRAD - Film "Dolina vladara", snimljen tokom 12. Međunarodnog studentskog filmskog kampa "Interakcija 2017", biće prikazan u okviru takmičarskog programa "Big Sky Documentary Film Festivala" u Montani.

Biće ovo druga po redu festivalska projekcija i američka premijera ovog filma na jednom od najvećih i najznačajnijih festivala dokumentarnog filma Sjeverne Amerike.

"Dolina vladara" je dokumentarac koji govori ljudima koji svoje posljednje godine proživljavaju u staračkom domu na brdu Zabučje iznad Užica, a producenti filma su NFC Filmart iz Požege (Srbija) i Okapi studio iz Izraela.

Reditelj filma je Efim Graboj iz Izraela, dok ostatak ekipe predstavljaju studenti filma iz različitih zemalja - Valid Mesnaoui iz Maroka (montažer), Konstanca Sandoval iz Argentine (direktorka fotografije), Anton Levkin iz Rusije (snimatelj i dizajner zvuka) i Milena Šmigić iz Srbije (organizatorka).

Festival "Big Sky" se održava od 15. do 24. februara, a treba podsjetiti da je ovo jedan od festivala na kom se pobjednički filmovi direktno kvalifikuju za prestižnu nagradu Oskar.

Izvor:Nezavisne

O odnosu između književnika i scenariste, djelovanju scenariste kada za predložak ima književno djelo, modelima nastajanja scenarija za neki dobar film ili televizijsku seriju, razlikama i sličnostima između autorskog i bioskopskog filma, u okviru programa Beogradskog sajma knjiga, razgovarali su u srijedu uveče Dragan Bjelogrlić, Gordan Mihić i Vladimir Kecmanović.

Iskusni scenarista Gordan Mihić kaže nije lako bilo kom scenaristi kada za predložak ima književno delo.

"Moje iskustvo govori da treba prvo ući u taj svet i prepoznati priču, naravno ako je ima uopšte. Radio sam Andrića, Dostojevskog... nekoliko ekranizacija književnih dela na zapadu i svaki put sam pomišljao da mi je to poslednji pokušaj da roman pretvorim u scenario. Nije lako pohvatati sve konce koje jedan roman čini romanom, da bi pomogli nekom piscu da ga vidi i na filmu", kazao je Mihić.

Vladimir Kecmanović za sebe kaže da je prije svega prozni pisac i da je imao različita iskustva sa adaptacijama svojih djela za film i pozorište.

"Nekada je bilo katastrofalno a nekada pristojno. Uglavnom sam u takvim okolnostima u pasivnom položaju jer se moj aganžman završava kada pristanem da dam nekome svoje delo. Kada radim kao scenarista imam drugčija iskustva. Najviše radim sa Draganom Bjelogrlićem i ideja je njegova, a ja sam izvođač dela radova. To je zanimljiv posao koji podrazumeva rad u grupi. To je promena u odnosu na samoću pisca dok radi. Kada pišete prozu pritisak je mnogo veći jer ste odgovorni za sve, dok posle nastajanja scenarija dođe grupa ljudi koja preuzima dalju odgovornost za televizijsku seriju ili film", rekao je on.

Glumac reditelj i producent, Dragan Bjelogrlić je napomenuo da se njegovo interesovanje za kreiranje nekog scenarističkog djela zasniva na ideji o televizijskoj seriji ili filmu koji treba da se snime.

"U našoj kinematografiji je scenario i njegov nastanak potcenjivan. Producenti su uzimali prvu ruku scenaria, zbog finansijskih razloga i nakon toga je reditelj sa glumcima dodatno radio na tome...Jednostavno bio je potcenjen ogroman rad autora da napišu neko delo. Pokušavam od starta nastajanja scenarija da radim sa piscima. U nastajanju televizijske serije "Senke nad Balkanom" pozvao sam dva romanopisca i jednog scenaristu i bio je to ispostaviće se uspešan eksperiment. To je težak kolektivni rad, naročito kada imate jako ličnosti i autore, ali eto...nama je uspelo", kazao je Bjelogrlić.

Prema njegovim riječima, savremena produkcija televizijskih serija se u današnje vrijeme izjednačava sa produkcijama filmskih ostvarenja.

"Sve ove televizijske serije koje gledamo po HBO ili Netfliksu, približavaju se u svojoj estetici filmu. Možda je razlika ponekad u naraciji jer televizijske serije zahtevaju sasvim drugačiju vrstu pripovedanja, ali sve drugo je prilično isti", kazao je Bjelogrlić.

Za njega nema dileme da je kult reditelja nastao šesdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka i da je za to vrijeme bilo sasvim normalno.

"Tadašnja jugoslovenska kinematografija je bila zapravo državna kinematografija u kojoj nisu radili pravi producenti. Neki ljudi su samo organizovali snimanje filma za neki novac bez kreativnog upliva u idejno osmišljavanje filma. Faktički država je obavezala reditelje da snimaju filmove i oni su bili u superiornom položaju u odnosu na sve druge aktere snimanja nekog filma. Odatle potiče potcenjivanje scenarističkog posla. Danas se vraćamo scenariju kao osnovi svakog posla oko snimanja televizijske serije ili filma. Kreatori serije su ispred reditelja u hijerarhiji posla. Reditelj samo treba vizuelno da uobliči ono što su su smislili kreatori serije. Naravno ako je reditelj loš sam tekst ne može da obavi posao", kazao je Bjelogrlić.

Kako kaže, sasvim suluda je podjela na bioskopski i autorski film.

"Dobar film je dobar film. Šta uopšte znači bioskopski film. Zar nije ambicija svakog ko snima neki film da se on prikazuje u bioskopu. Serđo Leone je takođe autor i kada vidite 10 sekundi njegovog filma vi znate da je on autor. Autorski filmovi koji treba da budu odraz duše autora, nesnosno liče jedan na drugi. Verujem da je dobar filma jako gledan film. Od 100 najboljih filmova naše kinematografije bar njih 90 su bili veliki bioskopski hitovi", zaključio je Bjelogrlić.

Izvor:Nezavisne

BANJALUKA - Filmski festival "Uhvati film-Banjaluka" na kojeme je prikazano 26 filmova o temi invalidnosti održavao se protekla dva dana u Banjaluci.

Filmski festival "Uhvati film" obuhvata projekcije domaćih i inostranih filmova na temu invalidnosti kao i prateće programe: Filmske radionice, tribine/razgovore sa autorima i akterima filmova, izložbe, performanse u kojima učestvuju i osobe sa invaliditetom.

Festival je međunarodnog kraktera, a ono što je zanimljivo jeste debata na temu osoba sa invalidnosti na kojoj su svi prisutni mogli da iznesu svoja mišljenja na istoimenu temu.

Protekla dva dana, obilježila je i prateća izložba fotografija "Kultura i osobe sa invaliditetom".

Organizator festivala "Uhvati film-Banjaluka" je Humanitarna organizacija Partner.

Izvor:Nezavisne

Dodjelom nagrada u Amfiteatru Sava Centra, sinoć je završen 9. Beogradski internacionalni filmski festival osoba sa invaliditetom - "Bosifest", na kome je tokom tri dana prikazano 15 dokumentarnih filmova po izboru selektora Gorana Radovanovića.

Žiri, koji su činili reditelj Goran Marković i glumci Dragan Petrović Pele i Jovana Stojiljković, dodijelio je Gran pri njemačkom filmu "Djevojka od pijeska" Marka Mišela, za "dirljivu priču o potrebi da se živi uprkos strašnim okolnostima koje nosi potpuni invaliditet".

"Ovo delo se nije, međutim, zadržalo na potresnom sadržaju, već ima zavidnu rediteljsku, dramaturšku i vizuelnu poetiku", rekla je Stojiljković, obrazloživši odluku žirija.

Nagrada za režiju dodijeljena je Piteru Midltonu i Džejmsu Spiniju za britanski film "Bilješke o sljepilu" u kome je, kako je primjetio žiri, upotrebljen sasvim novi rediteljski postupak koji priči daje neobičan oblik, "ne smanjujući uzbudljivost samog svjedočanstva o svijetu slijepih".

Vaktangu Knutsev-Gabašviliju pripala je nagrada za scenario za gruzijsko ostvarenje "Prozirni svijet" za "neobično duhovito ispričanu priču o hendikepiranoj osobi", a žiri je istakao da je takav pristup tragičnom svjedočanstvu "praznik za gledalište".

Specijalno priznanje dodijeljeno je grčkom filmu "Raširenih krila" Vivien Papageorgiju, potresnoj priči o potrebi čovjeka da se uklopi u svoju sredinu uprkos teškim okolnostima.

Direkcija festivala je dodeijlila Specijalno priznanje Lišjaku Pavelu za film "Rio ili slom", zahvalivši mu na podršci sportistima sa invaliditetom.

Svi nagrađeni su, zahvalivši na priznanjima, pohvalili "Bosifest" i njegovu misiju, primjetivši veliki broj mladih na projekcijama filmova.

Organizator "Bosifesta" Hendi Centar Koloseum dodijelio je zahvalnice za prepoznavanje te manifestacije kao značajnog segmenta u edukaciji mladih u prihvatanju različitosti direktoru Zemunske gimnazije Milošu Bjelanoviću, direktoru Srednje zubotehničke škole Biljani Blagojević-Sedlar i direktoru Druge ekonomske škole Dejanu Nediću.

Direktor festivala Darko Ivić posebno je zahvalio profesoru srpskog jezika u Zemunskoj gimnaziji Sanji Štrbac za pripremu učenika za angažovano učešće na festivalu, profesorki Četrnaeste beogradske gimnazije Oliveri Stamenković i psihologu Druge ekonomske škole Radmili Simjonović.

Za doprinos realizaciji 9. "Bosifesta" zahvalnica je dodeljena rukovodiocu Grupe za socijalnu inkluziju u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Gordani Cvetković, Aleksandri Alač i Ani Radovanović, novinarki Radio Beograda Neveni Matović i novinarki Tanjuga Mariji Jakovljević, kao i članovima žirija.

Ivić je zahvalio svim mladim ljudima koji su gledali prethodnih dana filmove I učestvovali u radionici, izrazivši nadu da su uživali u programu i nešto novo naučili.

Izvor:Nezavisne

Televizijska serija "Senke nad Balkanom" Dragana Bjelogrlića osvojila je sedam nagrada "Zlatna antena" od 12 kategorija 8. Festivala domaćih igranih serija - FEDIS, saopštili su organizatori.

"Senke nad Balkanom" dobile su "Zlatnu antenu" za najbolju i najgledaniju seriju, najbolju režiju, kostim, fotografiju i muziku, a glumca Milica Gojković dobila je nagradu za najbolju žensku epizodnu ulogu.

Glumac Marko Janketić dobio je nagradu "Ljubiša Samardžić" za najbolju glavnu mušku rolu ostvarenu u seriji "Ubice mog oca 2", Anita Mančić za najbolju glavnu žensku ulogu u seriji "Psi laju vetar nosi", za koju je nagrađen i montažer Stevan Marić.

Milan Marić dobitnik je "Zlatne antene" za najbolju mušku epizodnu ulogu mladog Vukana u seriji "Nemanjići", a Nataša Drakulić za scenario "Ubice mog oca 2".

Jana Milić i Zoran Pajić proglašeni su za najpopularniji glumački par, a "Konak kod Hilmije" je najpopularnija serija iz regiona.

Glumici Miri Banjac dodeljena je "Zlatna antena" za svekupan doprinos domaćoj TV produkciji.

Izvor:Nezavisne

Početak snimanja televizijske serije o dinastiji Nemanjića, pod nazivom “Nemanjići – rađanje kraljevine”, zakazan je za 15. mart, u okolini manastira Studenica.

Igrana serija o Nemanjićima je jedan od najvećih projekata Radio-televizije Srbije, koja se prvi put bavi srednjim vijekom u Srbiji.

---

Serija govori o istorijskim turbulencijama vezanim za srpsku državu krajem 12. i početkom 13. vijeka, u vrijeme koje je prethodilo ustoličenju dinastije Nemanjića, a važan aspekt priče o Nemanjićima je podizanje manastira Hilandar na Svetoj Gori.

U ulozi Stefana Prvovenčanog pojaviće se Vojin Ćetković, Stefana Nemanju će tumačiti Mladen Nelević, uloga Svetog Save povjerena je Draganu Mićanoviću, a Vukana Nemanjića će igrati Nebojša Glogovac.

U ostalim ulogama pojaviće se: Nada Šargin, Sloboda Mićalović, Miodrag Miki Krstović, Goran Sultanović.

Serija će biti snimljena u produkciji RTS-a, u režiji Marka Marinkovića prema scenariju Gordana Mihića.

Planirano je da snimanje traje četiri mjeseca na autentičnim lokacijama među kojima su Studenica i Crkva Svetog Petra i Pavla u Novom Pazaru.

Početak emitovanja prve epizode planiran je za kraj godine u kojoj se obilježava 800 godina od krunisanja Stefana Prvovjenčanog.

Serija će imati 12 epizoda.

 

nezavisne.com

 

Uz Moj Mix Extra iznosi svega 3,34 KM mjesečno

X seriju kompanije LG odlikuju opcije premium klase telefona, odličan kvalitet i elegantan dizajn, koji postaje sve važnija stavka kada je riječ o odabiru  pametnog telefona.

Naša preporuke je LG X screen, telefon koji će vas oduševiti svojim specifikacijama, ali i cijenom, jer u okviru aktuelne ponude kompanije m:tel može biti vaš po odličnim uslovima.

 

Premijera večeras, 20.02.2017. na Pickbox-u

Dugoočekivana serija Milijarde (Billions) se nakon uspješne prve sezone vraća u punom sjaju. Ako možemo da opišemo ovu seriju u dvije riječi onda bi to definitivno bile moć i novac. Dok je u prvoj sezoni serije Milijarde slogan glasio „Moć je univerzalna valuta“, druga sezona koja 20. februara počinje na Pickboxu, najavljena je mračnim proročanstvom – „Moćni će pasti“.

Open IPTV i HBO vam donose nove epizode Emijem nagrađene serije
Home Box Office, vodeća premium televizijska mreža s ponosom najavljuje ekskluzivnu premijeru prve epizode nove, šeste, a ujedno i posljednje sezone serije „Djevojke“, nastale u HBO produkciji, koja će na HBO kanalu u sklopu m:tel Open IPTV-ja biti emitovana u ponedjeljak, 13. februara u 21.00.
U finalnoj sezoni Emijem nagrađene HBO-ove humorističke serije „Djevojke“, autorke i glavne glumice Lene Danam, četiri dobro poznate prijateljice pokušavaju da napokon postanu žene kakve su se oduvijek zamišljale. Hana uživa u novom poslovnom uspjehu nakon učešća u Motu u prošloj sezoni, dobivši savršeni zadatak koji bi mogao dramatično da promijeni tok njenog života. Marni, sada u vezi sa Rejem, teži da održi svoju nezavisnost poslije razvoda sa Desijem. Džesa i Adam su u vezi i odlučuju da uplove u kreativni projekat da bi kanalisali svoju strast, što može postati izvor sukoba. Radeći novi posao u marketinškoj agenciji, Šošana uviđa da joj karijera ide u pravom smjeru, ali shvata da je prijateljstva možda vuku unazad.