Zašto su suze terapija za dušu? Plakanjem otpuštamo sve brige i loše misli, kao i stresne događaje

Znanost se slaže kako je ponekad potrebno dobro se isplakati kako bi se osjećali bolje.

Neuroznanstvenik i istraživač djelovanja suza, dr. William H. Frey II, iz Minnesote je proveo 15 godina poučavajući suze i plakanje.

Istraživanja su pokazala da 85 posto žena i 73 posto muškaraca se osjeća bolje i manje ljuto nakon plakanja. U prosjeku, žena plače 47 puta godišnje, a muškarac 7. Plakanje traje otprilike 6 minuta. Suze češće teku između 7 i 10 sati ujutro.

Dobrobiti plakanja:

1. Otpušta stres

Nakupljanje stresa može uzrokovati bolesti srca i mozga, pa se mogućnost plakanja smatra vještinom preživljavanja za ljude.

2. Snižava krvni tlak

Plakanje se pokazalo odličnim regulatorom krvnog tlaka i pravilnih otkucaja srca. Poboljšanje ćete primijetiti odmah.

Je li vas ikada boljela kosa? Postoji razlog za to!

3. Suze nas čiste od toksina

Liječnik tvrdi da suze stvarno uklanjaju toksine iz organizma – kemikalija koje se nakupljaju zbog emocionalnog stresa.

4. Plakanje otkriva da ste čovjek

Iako su oči životinja vlažne i zaštićene suzama, samo ljudi mogu plakati kada su pod utjecajem emocija. Idući put kada vam se plače, slobodno pustite suzu, dobro se isplačite jer naposljetku vi ste čovjek, piše Večernji list.

Izvor: n1

izvor:pozitivanstav.com

Iscrpljenost nije dovoljna za opisivanje onoga što prolazim. Jesam iscrpljena, ali ovaj umor je iznad fiziološkog umora. To je psihološki, emocionalni umor.

Umorna sam od toga da budem jaka. Umorna sam od stavljanja osmijeha na lice svaki dan i osjećaja obaveze da moram biti super žena za svakoga i za sve.

Odjednom sjedim ovdje, osjećam se izgubljeno i nesigurno i ne znam gdje da tražim smjer.

Provela sam predugo vremena poričući svoje osjećaje, a sada se osjećam kao da sam ja ta koja se razotkriva.

Napisala sam mnogo članaka o Alfa ženi: jaka, neovisna, samodostatna žena. Zvuči lijepo, zar ne?

Nikada nisam osobito željela biti takva žena, ali život me natjerao da se suočim sa svojim najgorim noćnim morama, morala sam naučiti postati jaka, jer nitko nije bio tamo za mene kroz sve moje borbe i nevolje.

No ipak, tu sam, istrošena i izgubljena, pitajući se hoće li jednog dana netko biti tu za mene onako kako sam ja bila za njih.

Uvijek sam glumila nepogrešivu žensku ulogu koja izgleda kao da može učiniti sve.

Kada me drugi gledaju, oni me vide kao takvu. Oni me vide kao kompetentnu i sposobnu, ali moja je duša iscrpljena – vide me sigurnom i stabilnom – ali iznutra se raspadam.

Osjećam se kao da sam cijeli život provela pokušavajući dokazati da sam jaka i da će to što sam jaka biti dovoljno. Potrošila sam toliko mnogo energije da budem jaka i da sakrijem svoje stvarne osjećaje da sam sada umorna.

I sada, ja sam ta koja je postala blijeda i iscrpljena.

Kada ste uvijek snažni, obično potiskujete svoje želje, misli, a ponekad čak i kako se osjećate. Kada ste uvijek snažni, vrlo ste oprezni pri odavanju vaših problema bilo kome drugome.

Vidite to kao stavljanje tereta na druge ljude koje bi vi morali podupirati, a ne oni vas.

I ljudi koji su tako zauzeti brigom o drugima, rijetko traže pomoć. Ali kao snažna osoba, vi uvijek kroz izazove prolazite sami, i može doći trenutak kada dođete do točke pucanja.

Istina je da one najsnažnije od nas često najviše trebaju pomoć. Sada vidim da svi trebamo nekoga tko je samo malo jači od nas. Da, rekla sam riječ TREBATI, riječ koju sam tako dugo izbjegavala jer mi se činilo da ima negativnu konotaciju.

Ali došla sam do spoznaje da je u redu ne biti jaka. Često sam si govorila da nitko ne smije znati ništa o mojim borbama, bila sam uvjerena da oni koji su jaki nemaju prostora za slab trenutak.

Što ako te netko vidi da krvariš?

Što ako netko vidi suze koje zadržavaš za sebe?

Što ako netko sazna tvoje najdublje snove i želje u životu?

Sada sam se našla iscrpljenom od bježanja od moje potrebe da budem ranjiva.

Čeznem da se netko brine za mene, ne financijski, već želim snažnu ruku oko ramena, nekoga tko me može držati na zemlji bez obzira na oluju koju sam podnijela tog dana.

Ja sam ekonomski neovisna, ali ne želim ostati psihički najjača. Želim da me netko miluje.

Nema krivnje u želji da vas netko drži i brine o vama. Ne treba se sramiti. To nije slabost. To je zapravo vaša snaga, jer svi trebamo “nekoga” kako bi nas podsjetio da je u redu da ne budemo uvijek snažni.

To je moć ljubavi.

Naravno, i dalje možete biti jaki za druge. Ali pobrinite se da dolazi iz snage koju ćete moći održati. (pozitivanstav)

Ako želite saznati kakvo je vaše dijete, postavite mu neko od ovih fenomenalnih pitanja!

1. Angažirana pitanja umjesto “Kako si?”

Koji je danas bio najzanimljiviji događaj?

Što si naučio novo?

Zbog čega si se danas smijao?

Tko je napravio nešto smiješno, ludo, glupo?

Što te je danas iznenadilo?

Jesi li nekome pomogao?

Je li netko učinio nešto dobro za tebe?

Jesi li danas ponosan na sebe?

Jesi li bio tužan?

Što je danas bilo teško i zbunjujuće?

Što ste svirali, pjevali danas?

S kim si sjedio za vrijeme ručka?

S kojim prijateljem želiš biti najbolji prijatelj?

Koji prijatelj je tvoj suprotnost?

Kojeg odgajatelja/učitelja voliš najviše?

Da si ti učitelj, što bi naučio svoje prijatelje?

Što te živcira?

Tko je danas loše postupio prema tebi?

S kim se danas nisi složio baš najbolje?

Što si dobro napravio ovaj tjedan?

2. Pitanja za razvoj mašte

Da hrana pada s neba, što bi poželio?

Koju životinju bi htio jahati?

Da naša mačka može govoriti, što bi rekla?

Ako biste bilo koju životinju mogli nešto upitati, što biste je pitali?

Da imate svoju pećinu, što biste stavili unutra?

Tko je po tebi najmoćnija osoba na svijetu?

Što bi radio kada bi postao najmoćnija osoba na svijetu?

Koji izumi nedostaju ovom svijetu?

Što bi se dogodilo da postoji vremenska mašina?

Kako bi svijet funkcionirao da ljudi nisu izmislili novac?

Da imaš čarobni štapić, koje tri želje bi poželjeo?

3. Pitanja o sebi

Kojih pet riječi te najbolje opisuje?

Što voliš i ne voliš na sebi?

Da se možeš promijeniti, što bi mijenjao kod sebe?

Kakav superheroj bi želio postati?

Koje zvukove voliš?

Što odrasli ne razumiju?

Što ti najdraže čuti o sebi?

Koji zadatak, igra, posao te najviše raduje?

Koje praznike voliš?

Je li ti stalo do drugih ljudi?

Što kod tebe izaziva strah?

Što te zasmijava?

Što te ljuti?

Što bi želio više: letjeti poput ptice ili plivati kao riba?

Da imaš milijun kuna, na što bi ih potrošio?

Ako bi otvorio trgovinu, što bi tamo prodavao?

O čemu bi napisao knjigu?

Voliš li poklanjati stvari?

Koji bi tvoj savršen dan?

Što ti možeš učiniti, a drugi ne mogu?

Koji je bio najsretniji trenutak u tvom životu?

Na što si najponosniji u životu?

Što ćeš učiniti ako te netko povrijedi?

Ako bi sada odrastao i postao poznat, po čemu bi bio poznat?

4. Pitanja o životu

Što osobu čini pametnom?

Možeš li pogoditi kako se osjećaju drugi ljudi. zanima li te?

Zašto ideš u školu?

Kakav će biti život u budućnosti, kako ga zamišljaš?

Što bi promijenio u svijetu da možeš?

Je li lako biti dijete? A odrasli?

Kako znamo da smo zreli, odrasli?

Treba li poštovati sve odrasle?

Treba li se uvijek pokoravati roditeljima?

Trebaju li djeca biti kažnjena i za što?

Ima li osoba pravo krasti hranu ako umire od gladi?

Možeš li uvijek raditi ono što želiš?

Zašto ljudi lažu?

Možeš li uvijek reći što god misliš?

Zašto se ljudi svađaju?

Zašto se odrasli manje smiju od djece?

Zašto ljudi puše ako je štetno?

Što je loše i dobro raspoloženje?

Kako zamišljaš svoj život u starosti?

Što je duša?

Postoji li Bog, što ili tko je on?

Kako znaš da vas netko voli?

Kako je nastao Svemir?

Što je sreća?

Može li se uvijek biti sretan i nikada tužan?

Može li biti sretan bez novca?

Jesu li svi ljudi jednaki?

Može li se svijet smatrati lijepim ako su u njemu ratovi i glad?

Ima li koristi od problema i poteškoća?

Možeš li grubo odgovoriti nekome tko je grub prema tebi?

Zašto ljudi zavide i tužni su ako netko ima nešto bolje od njih?

Tko određuje što je lijepo, a što nije?

Je li naša sudbina, naš život već unaprijed određen?

Zašto živimo, koji je smisao života?

stil.kurir /ATMA

Čokolada je melem za nepca, dušu i tijelo

Ona je glavni sastojak mnogih peciva, kolača i napitaka. Melem je za nepca, dušu i tijelo. Njena blagotvorna dejstva na organizam su mnogobrojna. Dobra je za zdravlje, ali i za lijep izgled. Postoje crna, bijela i mliječna čokoloda.

Sam pomisao na čokoladu izmami osmijeh na licu. Može biti lijepa i na oko, a još je ljepša kad se proba.

“Jedina čokolada koja je korisna, je čokolada poznata u narodu kao čokolada za kuhanje. Znam da se mnogi neće oduševiti, ali to je čokolada koja ima od 70 do 80 odsto kakaoa i koju treba unostiti, čak 80 do 100 grama dnevno. Kako to utiče na naš organizam? Ono što je specifično da ona smanjuje takozvani proces inflamacije, odnosno, proces upale na različitim mjestima u organizmu, ali kada je naše zdravlje i kada je kardiologija u pitanju, ono što je najbitnije je da smanjuje upalne procese u zidovima krvnog suda. Znači unutrašnjost krvnog suda je veoma značajna jer svi defekti koji nastaju na njemu, bilo kakve upale, nagomilavanje masti i stvaranje masnih pločica, dovode do suženja krvnih sudova i tokom vremena dolazi do pojave angine pektoris, odnosno loše ishrane srca, a nakon toga i do infarkta miokarda. E, baš taj kakao koji unosimo, ta jedna tabla čokolade za kuhanje dnevno, sprečavaju te upalne procese”, objašnjava kardiolog dr Predrag Mitrović.

O značaju čokolade govori i podatak da se još u antičkom dobu smatrala napitkom ljubavi. Danas najviše imamo potrebu za njom kada smo umorni i slabi, jer vraća snagu. Savršen je izvor masti, proteina i vlakana.

Čokolada u sebi sadrži kofein, teobromin i teofilin, koji pomažu u razgradnji šećera. Pomoću dva “mehanizma” pozitivno djeluje na organizam.

“Umiruje, izaziva smirenje i povećava koncentraciju. To je jedan mehanizam. A drugi su same gradivne materije koje poboljšavaju metabolizam”, dodaje doktor Mitrović.

Mnogi se pitaju da li je bijela čokolada isto toliko korisna kao crna?

“Bijela čokolada, ako pogledamo sastav, prije svega ima samo kakao puter, dakle kakaoa praktično i nema, i ima masti i ugljene hidrate. Dakle, ono što ona može da da, osim što je slatka i ukusna za jelo, može samo da vam poveća količinu šećera u krvi i masnoće i da izazove sve procese koji su negativni - taloženje masti u organizmu i krvnim sudovima, što ne smijemo da dozvolimo”, naglašava kardiolog.

Izborom omiljene čokolade određuje se i tip ličnosti čoveka, potvrdila je studija psihoterapeutkinje iz Novog Zelanda. Tako da onima kojima je omiljena mliječna čokolada, spadaju u romantične osobe, dok oni koji imaju visoko mišljenje o sebi, ljubitelji su crne čokolade.

Čokolada će vam svakako popraviti raspoloženje, jer izaziva lučenje određenih hormona zadovoljstva - edorfina, ali budite umjereni, da bi je konzumirali bez griže savjesti.

(RTS)

izvor: Nezavisne novine