Golotinja zimi

Danas nije nikakva retkost da čujete savete da nosite za broj manji grudnjak kako bi vam grudi delovale veće (nema veze što će vas to boleti i loše vam uticati na kičmu), da pokažete što više gole kože bez obzira na vremenske uslove i slično.

Ukoliko nosite grudnjak pravog broja (onaj iz kojeg vam ne ispadaju grudi), ako zimi nosite pantalone i džemper, vi se oblačite „bapski“, smatraju vas nesigurnom i stidljivom devojkom. A nesigurne su upravo one devojke koje će se razgolititi po svaku cenu ne bi li privukle pažnju momaka.
Dobra riba je dobra riba i ako je zakopčana do grla i ako joj se od kože vide samo šake, vrat i lice (ili joj je i vrat pokriven maramom ili šalom).

Golotinja može da privuče pažnju, ali ne i da nekog učini lepšim nego što jeste (eventualno može da privuče momke koji je smatraju „lakom ribom“ i nadaju se da ne moraju mnogo da se potrude oko nje, pošto se oblači kao da se nudi „na izvol’te“).

Pored toga što će privući momke koje mrzi da se potrude oko devojke, golišavost po hladnom vremenu privući će i svakakve bolesti, a vremenom i oslabljen imunitet i slabije zdravlje – a teško da možete nekoga da privučete ako ste najveći deo vremena suviše bolesne da ustanete iz kreveta.

Nemamo ništa protiv minića i kratkih majičica (mada oba istovremeno izgledaju neukusno), ali hladno vreme nije za njih. A što se privlačenja pažnje tiče, šta će vam pažnja onih koje možete da privučete jedino ako se maltene skinete gole?  (stil)

Zima se nastavlja, medvjed Uroš se vratio u pećinu

U narodu se kaže da se na Sretenje sreću zima i ljeto. Vjeruje se da na ovaj dan mečka izlazi iz zimskog brloga. Ako je sunčano i ugleda svoju sjenku vraća se nazad u pećinu, jer će zima potrajati još šest nedjelja, a ako sjenke nema proljeće je na pragu.

Sudeći po ponašanju medvjeda Uroša, proljeće nije na pragu. Meda je izašao s prvim zracima sunca, popio je malo vode u svom novom domu u zoo-vrtu, ali se vratio u svoju pećinu.

"Koliko ima istine u našem verovanju da medved i njegova senka najavljuju proleće i da li možemo sa sigurnošću da tvrdimo da je verovanje tačno", objasnio je doktor Jozef Ezveđ, veterinar u zoo-vrtu u Beogradu.

"Po verovanju se misli da, ako medved ugleda svoju senku, zima će se nastaviti, ali se nadam da će medved ponovo izaći kasnije, jer je još rano jutro, a sigurno mu se sviđa u novom domu", istakao je veterinar.

Zbog drugačijih uslova u kojima medvjedi žive u prostoru zoološkog vrta, možda ne možemo da se oslonimo na vjerovanje.

"To je narodno verovanje i kao i u svakom verovanju, sigurno postoji neka istina, ali medvedima u zoološkom vrtu nije baš za verovati, jer su uslovi drugačiji. Obezbeđeni su stan i hrana, nega i ljubav od posetilaca i zaposlenih", rekao je veterinar Jozef Ezveđ.

(RTS)

Zašto roditelji u skandinavskim zemljama ostavljaju djecu da spavaju na hladnoći?

U skandinavskim zemljama je uobičajeno vidjeti malu djecu koja i usred zime spavaju na otvorenom. Iako nema mnogo studija o blagodatima i opasnostima ove prakse, roditelji čije bebe često spavaju na otvorenom tvrde da su primijetili pozitivne ishode.

1. Bebi je i dalje toplo

Roditelji napominju da im je, iako je vanjska temperatura možda niska, prioritet osigurati da dijete bude toplo. To se može postići tako da se dijete slojevito oblači i uvijek prekriva prekrivačem.

2. Jači imunitet

Na temelju posmatranja, roditelji i škole u skandinavskim zemljama tvrde da je, kada djeca spavaju na otvorenom, manja vjerovatnost da će oboljeti od zimskih bolesti i izostajati s nastave. U poređenju sa spavanjem u zatvorenom, primijećeno je da drijemanje na otvorenom potiče bolji san i jači imunološki sistem te da su bebe mirnije. Roditelji su takođe primijetili da su njihove bebe koje drijemaju na otvorenom bile aktivnije i da su imale bolji apetit.

3. Duže spavanje

Prema istraživanju provedenom u Finskoj, roditelji su otkrili da su njihova djeca duže spavala ako su bila vani. Drijemanje na otvorenom trajalo je gotovo tri sata, dok je drijemanje u zatvorenom trajalo samo sat do dva.

4. Škole podržavaju ovu praksu

U zemljama poput Švedske i Danske škole podstiču djecu da provode što više igrajući se vani, ali i da ondje obavljaju svoje obroke, kao i popodnevno spavanje. Studije pokazuju da je manja vjerovatnost da će djeca koja spavaju na otvorenom oboljeti i preskočiti školu jer su bakterije i virusi skloniji širenju u zatvorenom.   (atvbl)

Pelerina, kraljica zimske mode

Tokom hladnijih dana, osim klasičnih kaputa i jakni, u svoju garderobu možete uvrstiti i pelerinu. Komad koji je postao omiljen među domaćim i svjetskim dizajnerima unosi eleganciju u svaku modnu kombinaciju.

 

Pelerina potiče još iz 16. vijeka, kada je služila kao ogrtač koji su koristili hodočasnici te je pokrivao ramena i ruke, a prednji dio je bio nešto kraći od zadnjeg.

Najčešće je bila odjevni komad koji je bio pokazatelj društvenog statusa, a izrađivana je od čipke i krzna. Ponovo je postala popularna u 18. vijeku kada su je većinom nosili samo muškarci, da bi vijek kasnije dobila novo - kraće lice, ali je postala i odjevni komad koji rado nose i dame. Baršun je bio osnovni materijal koji se koristio u izradi, a pelerinu je zasigurno najviše popularizovao fiktivni lik s početka 20. vijeka, Šerlok Holms.

U moderno doba nalazimo modele od brušene kože, vune ili krzna, ali i kašmira. Krojevi su razni, možete birati pelerine s kapuljačom ili pak vezane u struku.

Upravo zbog jednostavnosti, ali i odličnog efekta koji pelerina pruža, možete je kombinovati uz svoj stil, bez obzira njegujete li sportski izgled, klasičnu eleganciju ili urbaniji stilski izražaj. Pelerine zaista s lakoćom možete kombinovati uz sve, a tokom zimskih dana prevladavaju topli i deblji modeli. Vuna, koža, krzno - opcije su mnogobrojne. A, ako tragate za bezvremenskim komadom, birajte crne, sive i smeđe pelerine, dok će ljubiteljke mode koje vole vesele kombinacije birati modele s uzorkom i u boji.

Ovaj odjevni komad možete nositi svuda - kako uz dnevne, tako i uz večernje kombinacije jer predstavlja savršenu dopunu svakom autfitu. Zbog svoje prefinjenosti će biti odličan pratilac gležnjericama ili čizmama visokih potpetica, a ipak ako se odlučite za ležerniji stil, ravne čizme, mokasinke i velika dnevna torba ili fedora šešir su divan odabir.

Kada nosite pelerine, ipak izbjegavajte dodatne detalje poput šalova jer je pelerina dovoljno statement komad za sebe i uživajte u poigravanju s modom preostalih dana najhladnijeg godišnjeg doba.

izvor: Nezavisne novine

Razlozi zbog kojih trebate jesti supu zimi

Stručnjaci ističu da je važno uvrstiti supu u ishranu, posebno kao ručak. Današnje kuhinje uglavnom su siromašne mesom koje je pripremljeno na vodi, a nije dinstano.

 

Preporučuje se odvajanje masnoće iz supe sa mesom, jer količina unijetih kalorija iz supe može zasititi, prije konzumacije glavnog jela. Blagodeti supe ogledaju se u jačanju imuniteta i boljem varenju hrane. Za jačanje su najbolje supe i čorbe od brokolija i mahunarki.

U vrijeme respiratornih infekcija preporučuje se konzumacija pileće supe. Od prehlade posebno štite supe sa crnim lukom, mrkvom i peršunom.

Zahvaljujući supi, organizam dobija potrebnu količinu tečnosti i tako se sprečava dehidratacija. Pored svojstava koji pozitivno utiču na zdravlje, važno je napomenuti da, možda u supi najviše i uživamo, jer nas tokom zime i hladnih dana, zagrije iznutra.

(Novosti.rs)

Spremate se za put? Evo kakvi su zakoni o zimskim gumama u Evropi

Bliži se zima, stižu novogodišnji praznici, a to je period kada mnogi vole da otputuju u neku drugu evropsku zemlju.

 

Nadamo se da ste dovoljno upućeni šta je potrebno da preduzmete prije puta kako biste spremili svoj automobil za putovanje po zimi.

Prvo i osnovno su svakako zimske gume, čija primjena varira od zemlje do zemlje, a u okvirima nekih zemalja od regije do regije.

Upotreba zimskih guma je obavezna u Austriji, Belorusiji, BiH, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Islandu, Letoniji, Litvaniji, Makedoniji, Moldaviji, Crnoj Gori, Rusiji, Sloveniji i Švedskoj.

Albanija – zimske gume nisu obavezne, ali vozači u vozilima od 1. novembra do 30. aprila moraju da imaju lance.

Andora – zimske gume nisu obavezne, ali se mogu koristiti od 1. novembra do 15. aprila. Minimalna dubina gaznog sloja gume je 4 mm.

Jermenija – zimske gume nisu obavezne, ali moraju biti adekvatne za zimske uslove.

Austrija – zimske gume su obavezne, a potrebno je imati i odgovarajuće lance. Zakon je na snazi od 1. novembra do 15. aprila. Minimalna dubina gaznog sloja gume iznosi 4 mm i moraju imati M&S oznaku.

Bjelorusija – zimske gume su obavezne, a lanci dozvoljeni u periodu od 1. decembra do 1. marta.

Belgija – zimske gume nisu obavezne, a upotreba lanaca je dozvoljena.

BiH – u periodu od 15. novembra do 15. aprila bez obzira na vremenske uslove potrebno je koristiti zimske gume ili gume za sve sezone, odnosno ljetne gume s gazećim slojem dubine minimalno 4 mm uz posjedovanje lanaca.

Bugarska – preporučuju se zimske gume, a lance bi trebalo posjedovati između 1. novembra i 31. marta.

Hrvatska – u slučaju snijega i leda vozači moraju da koriste najmanje dvije zimske gume i to postavljene na pogonske točkove, a minimalna dubina gaznog sloja je 4 mm. Dio opreme moraju da budu lanci i lopata.

Kipar – preporučuje se upotreba zimskih guma.

Češka – zimske gume su obavezne, kao i lanci gdje postoji instrukcija. Zimska sezona traje od 1. novembra do 1. aprila, a minimalna dubina gaznog sloja mora biti 4 mm.

Danska – zimske ili gume za sve sezone se preporučuju, a upotreba lanaca je dozvoljena. Estonija – zimske gume su obavezne od 1. decembra do kraja februara, a minimalna dubina gaznog sloja gume mora da iznosi 3 mm.

Finska – zimske ili gume za sve sezone su obavezne, a lanci dozvoljeni od 1. decembra do kraja februara. Gume moraju imati M&S oznaku i dubinu gaznog sloja bar 3 mm.

Francuska – kao generalno pravilo, zimske gume nisu obavezne. Međutim, u određenim planinskim predjelima, zimske gume su potrebne, a alternativa mogu biti lanci.

Njemačka – propis iz 2010. godine nalaže da svi putnički automobili i motocikli moraju imati zimske gume ili gume za sve sezone na svim osovinama i to u vrijeme zimskih uslova. Preporučuje se i posjedovanje lanaca.

Grčka – zimske gume nisu obavezne, ali one koje se koriste moraju biti adekvatne za zimske uslove. Lanci su dozvoljeni.

Mađarska – zimske gume nisu obavezne, ali vozači moraju posjedovati lance u slučaju da se vremenski uslovi pogoršaju.

Island – zimske ili gume za sve sezone su obavezne od 1. novembra do 14. aprila. Datumi se ponekad mijenjaju.

Italija – zimske gume se preporučuju, a obavezne su samo na određenim putevimaa. Lanci se moraju posjedovati u određenim predelima. Zimska sezona traje od 15. oktobra do 15. aprila. U Val d'Aosti vozila moraju imati zimske gume ili lance.

Letonija – zimske gume su obavezne od 1. decembra do 1. marta.

Litvanija – zimske gume se moraju koristiti od 1. novembra do 1. aprila.

Luksemburg – zimske gume nisu obavezne, ali gume moraju biti adekvatne za zimske uslove.

Makedonija – zimske gume nisu obavezne, ali je potrebno nositi lance od 15. novembra do 15. marta. Minimalna dubina gaznog sloja je 5 mm.

Moldavija – zimske gume su obavezne od 15. novembra do 31. marta.

Norveška – potrebno je koristiti zimske gume minimalne dubine gaznog sloja od 3 mm ukoliko je put prekriven snegom ili ledom. U drugim uslovima se tokom zime preporučuju, ali nisu obavezne. Ipak, potrebno je imati lance.

Poljska – zimske gume se preporučuju, ali nisu obavezne.

Portugal – zimske gume nisu obavezne, ali su lanci obavezni tamo gdje postoji znak.

Rumunija – zimske gume nisu obavezne, ali moraju biti adekvatne za zimske uslove.

Rusija – zimske gume su obavezne, kao i posjedovanje lanaca.

Slovačka – zimske gume nisu obavezne, ali one koje nose simbol M&S moraju biti korišćene u uslovima snijega i leda.

Slovenija – zimske gume su obavezne, kao i posjedovanje lanaca i lopate. Zimska sezona traje od 15. novembra do 15. marta.

Španija – korišćenje zimskih guma zavisi od regije. Treba obratiti pažnju na saobraćajne znakove koji signaliziraju da je obavezno posjedovati zimske gume ili lance.

Švedska – zimske gume su obavezne, a preporučuje se i posjedovanje lanaca od 1. decembra do 31. marta. Gume moraju imati M&S oznaku i minimalnu dubinu gaznog sloja od 3 mm.

Švicarska – poput Španije, zimske gume nisu obavezne, ali moraju biti adekvatne za zimu. Postoje i saobraćajni znakovi na lokacijama gdje je obavezna upotreba zimskih guma ili lanaca.

Turska – zimske gume nisu obavezne, ali se u određenim predjelima preporučuje posjedovanje lanaca.

Ukrajina – zimske gume nisu obavezne.

Velika Britanija – zimske gume nisu obavezne, a lanci su dozvoljeni.

(b92)

Kako brže ugrijati motor vozila zimi

Hladno vrijeme nosi nove navike, a jedno od najvažnijih pitanja je šta učiniti da što prije zagrijemo motor automobila?

 

Stajanje na parkingu s uključenim motorom ne dolazi u obzir.

Krenite, a jedan od savjeta je da u prvih nekoliko minuta isključite grijanje. Naime, kad je ono uključeno ventilator koristi cirkulaciju rashladne tečnostie kako bi ugrijao vozilo (kroz takozvani heat exchanger ili izmjenjivač toplote).

To snižava temperaturu rashladne tečnosti, a time je motoru potrebno više vremena da se zagrije.

Želite li brže ugrijati motor i smanjiti potrošnju goriva, isključite na nekoliko minuta grijanje. Nećete mnogo izgubiti, jer dok se motor ne ugrije, ionako vam duva hladan i mlak vazduh.

(HAK)

Zamjena guma poskupjela samo u Banjaluci

BANJALUKA, BIJELJINA - Cijene zamjene ljetnih guma zimskim u vulkanizerskim radnjama širom RS uglavnom su ostale iste, dok je ova usluga malo skuplja nego prethodnih godina jedino u Banjaluci.

 

Vulkanizeri u RS imaju pune ruke posla i gužve su sve veće, a razlog za to je zimska oprema na automobilima koja je obavezna od 15. novembra.

Prema riječima nekoliko vulkanizera, i loše vrijeme i kiša su jedan od razloga povećanih gužvi, a mnogi su se i ranije odlučili za postavljanje zimske opreme na svoje četvorotočkaše.

U vulkanizerskoj radnji "Đurđević" iz Banjaluke, rekli su da su kod njih velike gužve i da je za razliku od prethodnih godina došlo do blagog poskupljenja ove usluge.

"Razlozi su veća cijena repromaterijala i plate radnika. Dnevno promijenimo gume na oko 20 automobila", rekli su u ovoj vulkanizerskoj radnji.

U auto-servisu "Autounion" iz Trebinja kažu da su kod njih velike gužve i da majstori imaju pune ruke posla.

"Promjene jedne gume košta sedam KM, a ta cijena je na snazi unazad nekoliko godina. Zbog gužvi nemamo vremena ni izbrojati na koliko automobila dnevno promijenimo gume", dodali su u ovom auto-servisu.

U vulkanizerskoj radnji "Stop" iz Banjaluke potvrdili su da su veće gužve nego prošle godine, ali i da su cijene veće 30 odsto.

"Uzrok je povećanje cijene rada i plata radnika, a i blagog povećanja cijene repromaterijala. Minimalna cijena zamjene za petnaestku je 10 KM, a prema rastu promjera točka raste i cijena", kazali su u ovoj radnji.

U vulkanizerskoj radnji "FOXStill" iz Bijeljine rekli su da je u posljednjih nekoliko dana veća gužva. "Dnevno promijenimo gume na oko 20 automobila. Cijene su ostale iste u odnosu na prošlu godinu i iznose većinom 28 KM za sve četiri gume", rekli su u ovoj vulkanizerskoj radnji.

U auto-servisu "Puzavac" iz Prijedora istakli su da je cijena zamjene četiri gume ostala ista u odnosu na prošle godine i iznosi većinom 32 KM.

"Gužve su u posljednjih nekoliko dana konstantne, jer vlasnici sve više dovoze automobile da mijenjaju gume", kažu u auto-servisu "Puzavac".

U "Kemoimpex" servisu automobila u Banjaluci kazali su da su svaki dan veće gužve kako se približava 15. novembar, od kada je obavezna zimska oprema na automobilima, a da dnevno promijene gume na oko 40 automobila.

"Što su veće dimenzije točka, veća je i cijena promjene guma. U odnosu na prošle godine došlo je do poskupljenja", dodali su u "Kemoimpexu".

Iz Auto-moto saveza RS podsjetili su sve vozače da od 15. novembra do 15. aprila sljedeće godine sva motorna vozila moraju imati odgovarajuću zimsku opremu i koristiti je bez obzira na vremenske uslove.

"Pod zimskom opremom podrazumijeva se da putnička motorna vozila i ostala motorna vozila čija najveća dozvoljena masa nije veća od 3.500 kg i nemaju više od osam sjedišta imaju zimske pneumatike na sva četiri točka", poručili su iz AMS RS.

Dodali su da se za neposjedovanje zimske opreme, prema Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, izriče novčana kazna od 40 KM i po potrebi takvo vozilo se isključuje iz saobraćaja.

Gradovi Cijena
Banja Luka 10 KM
Prijedor 8 KM
Bijeljina 7 KM
Trebinje 7 KM
 
 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

 

Ojačajte imunitet uz ove tri namirnice

Nagla promjena vremena pogodna je za razvijanje virusa i prehlada, pa je bitno da na vrijeme ojačamo imunitet, kako bismo postali što otporniji na viruse i bakterije.

 

U tome nam mogu pomoći namirnice bogate vitaminima i mineralima, koje blagotvorno utiču na naš imuni sistem, a koje bi trebalo da svakodnevno uvrstimo u svoju ishranu, ako želimo da očuvamo svoje zdravlje, piše portal Stvar ukusa.

Med

Prirodni med je pun antioksidanata, enzima i minerala, uključujući cink, gvožđe, kalijum, kalcijum, magnezijum i selen. Takođe sadrži i vitamin B6 i tianin. Uklanja slobodne radikale iz organizma, a time samo poboljšava naš imunitet. U kombinaciji sa kurkumom, med je izuzetno moćan prirodni antibiotik.

Kurkuma

Biljka kurkuma porjeklom je iz Indonezije i južne Indije, a kroz istoriju se koristila kao začin, tekstilna boja, ali i sredstvo za ischeljenje. Bogata je vlaknima, mineralima i vitaminima, pa prema tome ima blagotvorne učinke na stanje našeg organizma. Ona je bogat izvor fitonutritijenta kurkumina, koji ima protivupalna svojstva, i koji čuva naš organizam od upalnih procesa, koji nastaju uslhed pada imuniteta.

Napravite svoj napitak za jačanje imuniteta, tako što ćete izrendati komadić đumbira, dodati kašičicu kurkume i iscuhediti jedan limun. Sve to prelijte sa 4 čaše vode, dobro izmhešajte i ostavite u frižideru. Dvuhe čaše dnevno učiniće čuda za vaš imunitet.

Aloe vera

Osim snažnog regenerativnog učinka na kožu, aloe vera ima izuzetan efekat na balans u našem organizmu. Bogata je C i E vitaminom i može sprečiti da naš organizam dođe do stanja dehidratacije. Pored gela od aloe za negu kože, možete je uzimati i kao sok.

Koliko god da se utoplite, noge su vam uvijek hladne ?

Najprije da vam kažemo, ne morate da brinete. "Većina uzroka hladnih stopala nisu ozbiljni problemi", kaže dr Lin Dadli.

 

Evo nekih mogućih razloga.

Loša cirkulacija

Dadlijeva kaže da je dobra cirkulacija ključna u regulaciji tjelesne temperature. "Kada krv ne cirkuliše dobro kroz tijelo, ekstremiteti će biti hladni".

Loša cirkulacija može da bude takva iz različitih razloga – zbog stanja poput anemije ili srčanih bolesti, ali i faktora poput manjka fizičke aktivnosti.

"Ako cijelog dana sjedite za stolom, veće su šanse da vam budu hladne noge".

Anksioznost i stres

Vjerovatno već znate da zbog anksioznosti mogu da se znoje dlanovi, da se javi mučnina, da vas "oblije hladan znoj"... Dr Dadli objašnjava da uslijed izloženosti stresu ili anksioznosti tijelo usmjerava krv ka vitalnim organima, ograničavajući cirkulaciju kroz ekstremitete.

"Kod nekih ljudi koji pate od hronične anksioznosti i stopala mogu da budu hronično hladna".

Metabolički problemi

"Jedan od uzroka hladnih nogu na koji se često zaboravlja je hipotiroidizam ili usporen rad štitne žljezde. S obzirom na to da ovi hormoni kontrolišu metabolizam i tjelesnu temperaturu, manjak tiroidnih hormona može da bude uzrok hladnih stopala".

Doktorka ističe da i dijabetes može da bude potencijalni uzrok jer se kod oboljelih od dijabetesa često razvija neuropatija (oštećenje nerva) zbog čega šake i stopala postaju hladni, bolni ili se javlja osjećaj trnjenja.

Cigarete i alkohol

Nikotin i alkohol umnogome utiču na regulaciju tjelesne temperature. Nikotin sužava krvne sudove tako smanjujući cirkulaciju, dok alkohol povećava količinu toplote koja se gubi iz tijela.

Rejnoov sindrom

Riječ je o stanju koje se javlja samo ili u kombinaciji sa drugim autoimunim bolestima, poput lupusa ili reumatoidnog artritisa. Kod onih koji imaju Rejnoov sindrom sužavaju se krvni sudovi, pa ruke i noge postaju hlande, a nerijetko se mijenja i boja – poblijede ili poplave.

U većini slučajeva, hladna stopala ne znače ništa drugo nego da treba više da hodate. Ipak, ukoliko se uz to javljaju još neki simptomi – rane na stopalima koje dugo zarastaju, ekstreman umor, neobjašnjive promjene telesne težine, groznica ili bol u zglobovima, trebalo bi da odete kod ljekara.

(mondo.rs)

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top