Hamburger iz 1999. isti kao prije 20 godina

Dejvid Vipl iz Jute otkrio je prošle nedjelje američkim medijima da posjeduje hamburger kupljen 1999. u Mekdonaldsu, koji se još nije razgradio i izgleda gotovo isto kao prije 20 godina.

 

Iz popularnog lanca restorana brze hrane poručuju da burger, uprkos izgledu, svakako nije isti kao kada je kupljen, prenosi Foks njuz.

Dejvid Vipl je 2013. godine u džepu starog kaputa pronašao hamburger koji je ranije kupio u Mekdonaldsu. Čuvao ga je u jednoj konzervi, i izuzev krastavaca koji su se potpuno razgradili, meso i zemička izgledaju gotovo netaknuti. Kako kaže, jedina uočljiva razlika je to što hamburger sada miriše na karton.

Predstavnica kompanije Mekdonalds En Kristensen u izjavi za Foks njuz objašnjava da njihovi hamburgeri, kao i sva druga hrana, u odgovarajućim uslovima mogu da se razgrade.

"Ali da bi se razgradili, potrebni su određeni uslovi, posebno vlaga", ističe Kristensen.

Bez dovoljno vlage, ili u samoj hrani ili u okruženju, bakterije i buđ ne mogu da se razvijaju i zato je razgradnja malo vjerovatna, objašnjava predstavnica Mekdonaldsa.

Profesor Donald Šafner sa Univerziteta Ratgers za Foks kaže da je objašnjenje popularnog lanca restorana utemeljeno na naučnim činjenicama.

Dodaje, međutim, da nema dovoljno informacija o tome kako je hamburger čuvan svih ovih godina. Ipak, u određenim okolnostima moguće je da bilo koji burger, a ne samo onaj iz restorana brze hrane, ostane ovako očuvan, ističe sagovornik Foksa.

Podsjeća i da su hamburgeri u Meku reš pečeni, čime se meso isušuje i ubija se većina mikroorganizama koji bi mogli da ga razgrade. Pritom Juta ima sušnu klimu i vrlo je moguće da je burger potpuno dehidrirao prije nego što su bakterije mogle da obave svoj posao, kaže profesor Šafner.

Drugim riječima, hamburger je na neki način mumificiran, piše Foks njuz.

Vitaminska bomba - ovaj jogurt podiže energiju

Sami odaberite trenutak u kom ćete popiti ovaj zdrav i nadasve ukusan napitak, u zavisnosti od toga da li vam je potrebna dodatna energija za ludovanje ili za oporavak poslije njega.

 

Ovaj smuti prava je vitaminska bomba i gotovo momentalno će podići vašu energiju na viši nivo, zahvaljujući nutritivnom bogatstvu sastojaka od kojih je načinjen.

Potrebno je: 3 narandže, pola kašike brusnica (svježih ili zamrznutih), pola banane, 1/4 kašike grčkog jogurta i malo ekstrakta vanilije.

Oljuštite bananu i narandže, isjecite ih na manje kocke, pa ih, zajedno sa svim ostalim sastojcima, usitnite u blenderu. Kada se sve lijepo sjedini i postane homogeno i tečno, sipajte u čašu i odmah popijte naiskap. Blagotvoran efekat osjetićete već nakon pola sata.

(novosti.rs)

I ove godine najljepša

Republika Srpska danas slavi 28 godina svog postojanja, a centralna manifestacija se održala na Trgu Krajine u Banjaluci.

 

Pripadnici MUP RS su i ove godine učestvovali u svečanom defileu, a jedna pripadnica posebno je privukla pažnju ne samo TV kamera već i korisnika na društvenim mrežama.

Šta briše ružne bore na dekolteu

Većina žena vodi računa o njezi lica i vrata, kako bi spriječile stvaranje bora, ali nerijetko zaboravljanju da njegu treba "protegnuti" i na dekolte.

 

I na tom području, koža se s godinama mijenja, ali godine nisu jedini faktor koji može dovesti do toga.

Jednako kao lice ili vrat, i dekolte je često izložen suncu i vjetru, zbog čega koža može postati osjetljiva i sklonija borama. Na to može uticati i spavanje na boku, tako da grudi vise na jednu stranu, kao i nošenje neodgovarajućeg grudnjaka. 

Danas postoji mnogo skupih kozmetičkih preparata koji mogu pomoći u tome da pravilno njegujete i ovo područje, no ako je ta njega redovna, često su dovoljni i puno jeftiniji prirodni pripravci ili rješenja.

Evo nekoliko savjeta koji su uopšteno korisni u zaustavljanju starenja i preranih promjena na koži, pa tako i na koži na tom području:

Pijte puno tečnosti

Održavanje tijela hidratiziranim jedan je od najvažnijih koraka o kojima treba voditi računa ako želite smanjiti bore ispod vrata i na području dekoltea. Najbolji izbor su voda i biljni čaj, smanjite potrošnju slatkih pića na minimum, jer ona mogu potaknuti upalu u organizmu, koja vodi ubrzanom starenju kože.

Mažite tijelo hidratantnim losionom

Odlična je ideja redovno mazati područje iznad prsa hidratantnim losionom, kako biste osigurali da koža i na taj način bude hidratizirana. Dermatolozi posebno preporučuju losione koji sadržavaju vitamin E, no klonite se onih koji sadrže jake mirise, te neželjene sastojke - poput parabena, benzoil peroksida, BHA i BHT kancerogenih prezervativa i slično.

Kokosovo ulje za masažu

Žene već dugo koriste kokosovo ulje kako bi ublažile bore i svakako ga je dobro koristiti i na području dekoltea. Redovno masirajte kokosovo ulje na područje iznad prsa malim kružnim pokretima. Toplo ulje ima još bolje djelovanje, no nije ga potrebno zagrijavati na vatri, dovoljno je staviti nekoliko kapi na dlanove i protrljati ih, kako bi se tako zagrijalo. Ako ga nemate pri ruci, dobar izbor je i ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Koristite kremu za sunčanje

Kad izlazite van tokom dana, nanesite kremu za sunčanje, posebno na dekolte. Izlaganje suncu jedan je od uzroka preranog starenja kože, a područje iznad prsiju tokom zime obično je omotano odjećom, pa na prvim zrakama sunca može biti vrlo osjetljivo ako ne koristite odgovarajuću zaštitu. Birajte kremu s SPF barem 15 i nanesite ju posebno pažljivo na sve dijelove tijela koji su zimi pokriveni, a u proljeće ih otkrivamo. Preko ljeta koristite puno veću zaštitu i ne zaboravite taj dio tijela. 

Jedite hranu bogatu vitaminom C

Osim što jača imunološki sistem, vitamin C takođe pomaže u prevenciji bora. To je zato što je koristan za sintezu kolagena koji učvršćuje i omekšava kožu. Svaki dan konzumirajte namirnice bogate C vitaminom, poput agruma, kivija i zelenog lisnatog povrća što će zaustaviti znakove vremena na vašoj koži.

Oblozi od svježeg krastavca

U blenderu izmiksajte manji krastavac i nanesite tu smjesu na prsa. Vitamin C u soku potaknuće sintezu kolagena. Dobro rješenje je i sok od paradajza (domaći, od svježe izmiksane rajčice) koji sadrži brojne hranjive sastojke za kožu. Najbolje je stavljati takve obloge na kožu naveče, prije spavanja, po nekoliko minuta, pa isprati. 

Spavajte na leđima

Konačno, ali ne najmanje bitno, da biste izbjegli bore na području dekoltea, ili ružnu crtu između prsa, pokušajte se naučiti da spavate na leđima, a ne na boku. Naime, ako spavate na boku, tokom tih nekoliko sati gravitacija će učiniti svoje - prsa dugo vise na jednu stranu, zbog čega se mogu pojaviti bore. Ako vam je teško spavati na leđima, naveče zamotajte tenisku lopticu na vanjski dio ruke,ili postavite jastučiće oko tijela koji će spriječiti da se okrenete na bok.

(24sata.hr)

Melanežani - jedini prirodno plavokosi crnci na svijetu

Uvriježeno je mišljenje da su prirodno plavokosi ljudi isključivo bijelci, ali ovu tvrdnju pobijaju Melanežani, plavokosi narod koji živi u Okeaniji, istočno od Papue Nove Gvineje.

 

Moderna nauka se slaže da je prvi čovjek došao iz Afrike, koju je napustio prije oko 200.000 godina. Ova tvrdnja zasnovana je kako na arheološkim dokazima, tako i na rezultatima temeljnih DNK analiza.

Drevni Afrikanci su migrirali ka istoku, zapadu i sjeveru, formirajući tako grupe naroda koje poznajemo danas. Veći dio onih koji su napustili Afriku vremenom je gubio originalne rasne karakteristike, odnosno crnu boju kože, međutim melanežanski narod ne samo da je zadržao boju kože, već je razvio i jednu neobičnu karakteristiku: plavu kosu.

Na melanezijska ostva su stigli prije oko 65.000 godina i predstavljaju najveću grupu autohtonih crnaca izvan Afrike.

Ova mala etnička grupacija ima najveći postotak plavokosih ljudi od svih neevropskih zemalja - čak 10 odsto populacije je plavo!

Postojanje ove populacije srušilo je pretpostavku da samo bijelci mogu biti plavokosi, ojačavši pritom tvrdnju da je Afrika kolijevka čovječanstva. Postoji nekoliko teorija zbog čega Melanežani imaju plavu kosu... Prva je da se genetika izmijenila zbog izloženosti suncu i soli, a druga zbog konzumacije velikih količina ribe.

Kanadski genetičar Šon Majls pomoću uzoraka sline i kose napravio je genetsku analizu više od hiljadu stanovnika Solomonskih ostrva. Uporedivši 43 plavokosa i 42 smeđokosa ostrvljana otkrio je da plavi ljudi nose dvije kopije mutirajućeg gena, koji je prisutan u 26 odsto stanovništva ostrva. On je zaključio i da Melanežani imaju izvorni gen TYRP1, koji je djelimično odgovoran za plavu kosu i melanin, a taj gen ne postoji kod bijelaca.

Riječ je o recesivnom genu koji je češći kod djece nego kod odraslih, s tim da kako pojedinac sazrijeva - njegova kosa može potamniti.

To doprinosi teorijama da su crni Afrikanci bili prvi homo sapiensi i da su sve rase proizašle iz crne afričke rase. Donedavno su Melanežani prakticirali hanibalizam, lov na glave, otmice i ropstvo, ali nakon kontakta s Evropljanima prihvatili su hrišćanstvo, ali i dalje ih više od 90 odsto živi ruralnim životom.

JEZIK I KULTURA

Najveći broj stanovnika Melanezije govori nekim papuanskim jezikom, ili nekim austronežanskim jezikom, naročito malajsko-polinežanske grane.

Ostali jezici kojim govore Melanežani su uglavnom pidžini i kreolski jezici, poput tok pisina, jezika hiri motu, solomonski i papuanski malajski. Uglavnom nastanjuju široki prostor od istočne Indonezije (ostrvo Nova Gvineja) na zapadu do ostrva Vanuatu i Fidži na istoku. Od Polinežana se razlikuju drugačijim rasnim tipom.

Istraživanje iz 2011. godine je pokazalo da su oko 92,1 odsto Melanežana hrišćani.

"Nepotopiva Violet": Preživjela tri najveća brodoloma

Violet Džesop rođena je u Argentini 1887. godine, u porodici irskih doseljenika, ali joj je djetinjstvo bilo obilježeno bolešću. Dugo je bolovala od veoma teške vrste tuberkuloze. Doktori su joj davali manje od godinu dana života, ali je žilava Violet uspjela da se izbori s bolešću i ozdravi.

 

Život njene porodice u Argentini izgubio je smisao nakon smrti Violetinog oca, te se njena majka sa šestoro djece preselila u Englesku, gdje se majka zaposlila kao stjuardesa na putničkim brodovima. Međutim, ubrzo se razboljela te je dvadesetogodišnja Violet bila prinuđena da posao potraži kao majčina zamjena. Posao stjuardese na prekookeanskim brodovima otvarao je perspektive ljudima željnim putovanja i avanture, te je Violet  aplicirala u nekoliko kompanija.

U to vrijeme zgodna mlada žena nije imala velike šanse da se zaposli na prekookeanskom brodu te je Violet dobila nekoliko odbijenica, koje su najčešće pravdane time da su kompanije tražile iskusnije, sredovječne žene. Smatrali su da mlada, atraktivna djevojka na brodu može postati izvor neugodnih situacija i među putnicima i među posadom.

Razumijevajući poruku koju su joj kompanije uputile, Violet je na razgovor za posao u "Vajt star lajn" kompaniji otišla obučena u neatraktivnu odjeću, nenašminkana, sa zastarjelom frizurom i generalno prosječnom pojavom te je 1908. godine postala stjuardesa za kompaniju koja je tih godina bila vlasnik tri najpoznatija broda na svijetu.

Prvi brod na kojem je Violet bila stjuardesa bio je "Olimpik". Bio je to najveći putnički brod do tada napravljen. Međutim, godine 1911. ratni brod "Hok" se zaletio u "Olimpik", nanijevši mu ozbiljna oštećenja. Violet je tada uspjela da izađe nepovrijeđena. "Olimpik" nije zapravo ni potonuo, nego se nekim čudom uspio domoći prve sigurne luke, ali je štampa dugo nagađala kako je do takvog sudara moglo doći.

Napustivši "Olimpik" već sljedeće godine, primljena je kao stjuardesa na najluksuznije plovilo ikada sagrađeno. Biser kompanije "Vajt star lejn", čuveni brod "Titanik", krenuo je na svoje prvo putovanje za Njujork u aprilu 1912, a među nešto manje od hiljadu članova posade bila je i Violet Džesop.

U noći 14. aprila Violet je od svojih nadređenih dobila specijalni zadatak. Stavili su joj dijete u naručje i naredili da ličnim primjerom pokaže putnicima koji nisu govorili engleski kako se bez panike ulazi u čamce za spasavanje. Tako je Violet, dok je dragulj engleske brodogradnje tonuo, na čamcu za spasavanje broj 16, uspjela da preživi "Titanikov" brodolom, koji je ukupno odnio oko 1.500 života.

"Naređeno mi je da se popnem na palubu. Na njoj su se, smireno, počeli ređati i putnici. Stajala sam sa strane sa drugim stjuardesama i gledala kako su se supruge u suzama pozdravljale sa svojim muževima, prije nego što bi ih stavili u čamce za spasavanje zajedno sa djecom. Nakon nekog vremena, oficir s broda nam je naredio da prve uđemo u čamce, da bismo ženama  koje su se plašile pokazale da su čamci bezbjedni", zapisala je ovom događaju Violet u svojim memoarima.

Ubrzo je počeo Prvi svjetski rat, te se Violet prijavila u Crveni krst kao medicinska sestra.

Istovremeno, treći brod iz čuvene trojke najluksuznijih brodova "Vajt star lajna" dobio je novu namjenu - postao je ogromna vojna bolnica na vodi. Naravno, to nije moglo proći bez Violet Džesop. Godine 1915. Violet se ukrcava na "Britanik" na njegovom prvom putu kroz rizični Mediteran, na kojem bjesni rat.

I treći put, Violet je bila suočena s brodolomom. U avgustu 1915. godine u Egejskom moru nedaleko od obala Grčke pod još nerazjašnjenim okolnostima došlo je do ozbiljne eksplozije na brodu. Iako su preživjeli ostali pri tvrdnji da su napadnuti torpedom iz njemačke podmornice, zvanična verzija je ostala da su naletjeli na postavljenu minu.

Grdosija zapanjujućih dimenzija potpuno je potonula za nepunih sat vremena, tačnije 54 minuta. Međutim, za razliku od "Titanika", koji je tonuo preko dva i po sata, topli Mediteran na +25 stepeni bio je dosta podnošljiviji od -2 na sjevernom Atlantiku. Tako je, i pored zapanjujuće brzine kojom je brod potonuo, većina putnika i članova posade uspjela da preživi. Od nešto preko hiljadu ljudi, koliko je bilo na "Britaniku" u momentu potapanja, poginulo je njih 30.

"Uskočila sam u vodu, ali me je vukao jedan od brodskih propelera te sam udarila glavom o njega. i pored jakog udarca, uspjela sam da se izvučem izvan domašaja propelera i otplivam do čamaca za spasavanje. Međutim, godinama poslije, kada sam došla na ljekarski pregled zbog čestih glavobolja, ljekari su utvrdili da sam zadobila frakturu lobanje", zapisala je Violet. 

Iako je nakon ovoga napravila nekoliko godina pauze, poslije rata se vratila svom prvobitnom pozivu - stjuardese na prekookeanskom brodu. Iz "Vajta" prešla je u kompaniju "Red star lajn", te s njima dva puta obišla Zemljinu kuglu i posjetila sve kontinente.

Pedesetih godina 20. vijeka napisala je i autobiografiju. Umrla je u dubokoj starosti 1971. u 83. godini.

Producenti konačno otkrili da li će novi Džejms Bond biti žena

Sljedeći Džejms Bond možda neće biti bijelac, ali definitivno neće biti ni žena, piše New York Post. Mnogo se nagađalo o tome da li će u najnovijem dijelu serijala o čuvenom agentu glavnu ulogu preuzeti žena, ali sva je prilika da od toga nema ništa.

 

"On može biti bilo koje boje kože, ali je definitivno muškarac ", kaže producentkinja Barbara Brokoli.

Ona je ovom izjavom demantovala sve tračeve koji su kružili u posljednje vrijeme o tome da bi “Džejn Bond” mogla biti sljedeći film o čuvenom agentu 007.

Brokoli i njen polubrat, Majkl Vilson, kažu i kako nisu ograničili sebe na traženje isključivo bijelog Britanca, kako je najpoznatiji špijun na svijetu do sada izgledao. Ovom izjavom ostavili su mjesto za Idriza Elbu, koji je već dugo favorit za zamjenu Danijela Krejga.

"Vi mislite o njemu kao o Britancu iz Komonvelta, ali Britanija je veoma raznoliko m,esto", kaže Vilson. Govoreći o tome da su oni “čuvari ovog lika koji svoju odgovornost shvataju ozbiljno”, Brokoli je rekla i da bi zaista vol,ela da vidi jakog, ženskog špijuna, samo ne u ulozi Džejmsa Bonda.

"Vjerujem da možemo kreirati nove likove za žene, jake ženske likove. Nisam naročito zainteresovana za to da napravim muški lik i onda pozovem ženu da ga igra. Mislim da žene mogu biti mnogo zanimljivije od toga", dodaje Brokoli.

Krejg, koji je 2015. godine rekao da bi radije “isjekao vene” nego što bi se vratio na ekrane kao specijalni agent, sada kaže kako se vratio “ponovo uzbuđen” da snimi svoj posljednji film o Bondu, “zahvaljujući dugoj pauzi”.

Brokoli kaže da je sada u “totalnoj nevjerici” da će Krejg odustati nakon što bude prikazan i 25. dio franšize, “Nema vremena za umiranje”.

"Prihvatila sam sve što je Danijel rekao, ali još uvijek sam u nevjerici. To je veoma traumatično za mene", zaključuje Brokoli.

Direktor filma “Nema vremena za umiranje”, Keri Džodži Fukunaga, kaže da će biti teško naći zamjenu za pedesetjednogodišnju zvijezdu, ma koliko pažljivo birali.

"Razgovarali smo o tome ko bi mogao biti sljedeći Bond i zaključili smo da bi moglo potrajati godinama dok ne nađemo adekvatnog čovjeka", kaže Fukunaga.

Nemamo ideju kako naši obroci trebaju izgledati

U razgovoru za naš portal, Inga je istakla važnost pokretanja diplomskog studija Nutricionizma na Univerzitetu u Sarajevu.

"Studij Nutricionizma sam upisala 2017. godine, prva sam generacija na master studiju u Sarajevu. S obzirom da sam i osnovni studij završila iz Nutricionizma u Beogradu, u Sarajevu je bio jedini studijski program koji je imao 22 predmeta. Svi ostali master programi u regionu nemaju ovakav studijski program. To me privuklo, 22 ispita za dvije godine i bilo mi je zanimljivo i to što je obuhvaćeno jako puno tema iz nutricionizma", kaže Marković.

Naša sagovornica zaposlena je u bolnici u Doboju, na internom odjeljenju, u savjetovalištu za dijabetes i ishranu.

"Mi imamo sistematski kroz zakonske okvire riješen status, gdje se ustvari zapošljavamo sa osnovnim studijama nutricionist i dijabetičari. Međutim, što se tiče Federalnog dijela, sistematizacija ne postoji, odnosno vrlo je malo nutricionista koji bi radili u zdravstvenoj ustanovi. Činjenica je da nakon rata nema dovoljno kadra. Mislim da početak ovakvog studijskog programa na Univerzitetu u Sarajevu može da bude prekretnica da se promijene ti zakonski okviri vezani za Federalni nivo i da se prepozna značenje te profesije", poručuje Marković.

Oni koji završe studij Nutricionizma, sasvim sigurno će, kaže, naučiti vrlo važne stvari o pravilnoj prehrani. Studij Nutricionizma i zdravlja uvodi studenta u poznavanje vlastitog tijela i mehanizama njegovog funkcioniranja, procesa koji se u njemu odvijaju.

Uči se o mikro i makro nutrijentima, tipovima hrane i pića, načinima prerade hrane i slično. Stječu se znanja o raznim poremećajima u organizmu i razlozima istih te kako pristupiti preventivi da do toga ne dolazi, a ukoliko do toga dođe, kako rješavati nastale situacije.

Teško je u nekoliko rečenica reći koja sva znanja student stječe. Ovaj studij im, kaže, daje znanja i za otvaranje vlastite privatne prakse jer upoznaju pravni sistem, osnove ekonomskog poslovanja, savladavaju menadžerske vještine, pripremaju projekte, a uz sve to odrađuju i praktični dio u raznim firmama i labaratorijima.

"Oni koji su bili na ovom master studij programu dobili su osnovne informacije o Nutricionizmu, naučili kakva je to nauka, gdje mogu da je primjene, na koji način, kako mogu da povežu određena zdravstvena stanja s nutricionističkom praksom. Tako da svi koji smo to završili, imamo znanje iza sebe", govori Marković.

Tradicionalna ishrana je, dodaje, naš najveći problem.

"Nemamo znanje, konzumiramo veoma termički obrađenu hranu, nemamo ideju kako naši obroci trebaju izgledati. Sve greške koje se naprave u prehrani, imaju negativnu posljedicu u nekom budućem životu. Nažalost, Bosna i Hercegovina je na vrhu po dijabetesu gojaznosti kardiovaskularnih problema sa malignim bolestima. Ne hranimo se zdravo i nemamo aktivnu fizičku aktivnost, a to je najgore što možemo učiniti za svoje zdravlje", konstatovala je Marković.
Klix.ba

Vodom od bijelog luka ojačajte imunitet za sedam dana

Laboratorijske studije su pokazale da sirovi bijeli luk ubija bakterije, snižava lipide u krvi i potencijalno snižava krvni pritisak.

 

Neke studije su takođe pokazale da bijeli luk može stimulisati imuni sistem da uspori rast tumora.

Tokom 7 dana, jednom mjesečno pijte svako jutro bijeli luk i vodu. Neka to bude vaša zdrava navika.

Kada je pravo vrijeme da pijete bjelolučanu vodu?

1. Pred putovanje za jači imunitet

2. Kada tijelo treba očistiti od toksina

3. Kod prvih znakova prehlade

Sastojci: 8 češnjeva bijelog luka; 1 litar vode.

Priprema:

Bijeli luk očistite i prepolovite svaki čen. Isperite čen ispod mlaza vode, a zatim ga stavite u teglu. Nalijte litar vode i zatvorite teglu. Ostavite je u frižider na sat vremena prije upotrebe.

Kako se koristi: Pomiješajte 1/4 šolje bijelolučane vode da 1 šoljom obične vode.

1. dan: Pijte na svaki sat i po ovu dozu u toku dana.

2. dan: Pijte belolučanu vodu svaka dva sata ili najmanje tri puta dnevno.

Sljedećih dana pijte bjelolučanu vodu nekoliko puta dnevno.

Četvrtog dana obavezno napravite novu dozu koju ćete koristiti naredna tri dana. Uvijek bjelolučanu vodu držite u frižideru.

Svečano otvaranje MASS-light radnje u TC Mepromex, Tešanjka

Svečano otvaranje MASS-light radnje u TC Mepromex, Tešanjka

Nađite svoje svjetlo iz snova u našoj širokoj paleti proizvoda i iskoristite popust od 20% na sav asortiman na dan otvaranja.

Organizujemo i nagradnu igru za sve kupce, pridružite nam se.

18.01.2020. u 10h
TC Mepromex, drugi sprat

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top