SAMO U MERIDIANU: DELUX TURNIR DONOSI TI MAX ZARADU

Meridianbet online ne prestaje sa senzacionalnim iznenađenjima. Osim sjajnih promocija, bonusa i nagrada, Meridianovi online casino turniri postali su posebno prepoznatljivi dio online ponude igračima širom Balkana.

Tradicija je tu da se poštuje – zato te Meridian poziva da uživaš u novom, nevjerovatnom Deluxe Hot turniru – svojevrsnoj Ligi šampiona među online slot igrama.

Uživanje u online slot igrama upravo je dobilo novu dimenziju, jer te na ovom turniru čeka nagradni fond od nevjerovatnih 2.000 KM! Pravi kazino višeboj u trajanju od sedam dana!

Turnir se održava na Meridianbet sajtu i mobilnoj aplikaciji od 21. do 28. aprila i pravo učešća imaju svi registrovani igrači.

Tokom turnira, igrači se takmiče u visini ukupnog dobitka ostvarenog na najpopularnijim Meridianbet online casino igrama: Turbo Hot 40, Crystal Hot 40, Twinkling Hot 40, Twinkling Hot 5, Book of Spells Deluxe i Burning Ice Deluxe.

Konačna rang lista igrača utvrđuje se 29. aprila, dan nakon završetka turnira na osnovu koje se dodjeljuju nagrade za 5 najbolje rangiranih igrača.

Nagradni fond iznosi sjajnih 2.000 KM, koji se isplaćuju na keš račun pobjednika i biće raspoređen na sljedeći način:

1. mjesto – 1.000 KM

2. mjesto – 500 KM

3. mjesto - 200 KM

4. mjesto - 200 KM

5. mjesto - 100 KM

Zavrti zabavu, okušaj sreću u Meridianovoj casino Ligi šampiona i pobijedi!

Medijima prijeti gašenje, borba za svako radno mjesto

BANJALUKA - Teška situacija izazvana pandemijom virusa korona pogodila je i medijske kuće, tako da je i ovoj branši, kao i drugima, potrebna pomoć kako bi prebrodila krizu i sačuvala radna mjesta.

 

Poručuju to iz novinarske zajednice u Srpskoj, koja se nada da će biti sluha i za probleme u medijima, koji su objektivno i blagovremeno informisali javnost uprkos otežanim, ali i rizičnim uslovima rada.

Milorad Labus, predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske (UN RS), ističe da je novinarska zajednica duboko pogođena novonastalom situacijom. Ostali su mediji, ističe Labus, bez brojnih oglašivača.

"Na drugoj strani, novinari rade više nego inače, a pitanje je da li će njihove matične kuće imati novca za aprilsku platu", navodi Labus.

Kako dodaje, zbog toga je UN RS u kontaktu s Biroom za informisanje Vlade RS, te očekuje sastanak radi iznalaženja načina da RS pomogne novinarskoj zajednici.

"Jer, ukoliko dođe do otpuštanja novinara, pa i gašenja medija, stanovništvo bi se moglo naći u informativnoj blokadi, a onda znamo kakve bi to posljedice donijelo. Mediji plaćaju veliki broj doprinosa za radnike, kao i poreza na prihode od marketinga, tako da Vlada RS treba da učini sve da medijska zajednica uspije da premosti ovaj težak trenutak", ističe Labus u izjavi za "Nezavisne novine".

I Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, naglašava da se u ovo doba pandemije pokazalo koliko su značajni profesionalni mediji.

"Sa druge strane, mediji rade u nikad težoj situaciji. Poslovni prihodi medija su pali i do 80 odsto", naveo je Vukelić, koji dodaje da je situacija vrlo teška.

Mediji su, napominje, počeli da smanjuju broj zaposlenih te otkazuju angažman honorarnih saradnika, dok su oni koji se nisu odlučili na taj korak, umanjili plate.

Vukelić kao jedno od mogućih rješenja navodi i da bi vlast mogla da pozove medije i od njih kupi oglasni prostor, koji bi ona onda dala besplatno malim i srednjim proizvodnim preduzećima da oglašavaju svoje proizvode, i to onima koji do sada nisu mogli sebi finansijski priuštiti takve reklame.

"Ovim se postiže trostruki efekat, mediji dobijaju pomoć, proizvođači reklamu i povećava se tražnja za domaćim proizvodima", pojašnjava Vukelić.

Diana Radić, izvršna direktorica "Nezavisnih", ističe da je kompanija značajan privredni subjekt u čijem sistemu je zaposleno 107 radnika i nemali broj spoljnih saradnika.

"Svjesni smo da je veliki dio odgovornosti i na nama kao najčitanijem mediju u Republici Srpskoj, jer nas redovno prati više od tri miliona ljudi u zemlji i inostranstvu. Ti ljudi nam vjeruju i mi im moramo obezbijediti pravovremenu i provjerenu informaciju. Sve svoje resurse stavili smo u funkciju što kvalitetnijeg informisanja javnosti i komunikaciju sa građanima i to daje vidljive rezultate", navodi Radićeva.

Kako dodaje, u otežanim uslovima sve to zahtijeva dodatne napore za zaposlene i dodatne troškove za kompaniju.

"Radimo punim kapacitetom, a prihodi rapidno padaju. Realizacija naših planiranih prihoda je svedena na 50 odsto, a naplate potraživanja gotovo da i nema", istakla je Radićeva.

Siniša Trkulja, odgovorni urednik "EuroBlica" i portala Srpska Info, ističe da je osnovni problem to što nema oglašivača i očekuje da će se posljedice tek osjetiti.

"Ugrožena su mnoga radna mjesta u pojedinim redakcijama. Što se tiče nas, mi zasad nećemo otpuštati ljude, ali vidim da su drugi mediji u velikom problemu. Smatram da bi država u ovom trenutku trebalo da nađe način i sredstva i pomogne medijima, jer su oni jedan od važnih stubova demokratije u svakom modernom društvu", rekao je Trkulja.

Boris Dmitrašinović, generalni direktor "Glasa Srpske", kaže da u ovom listu radi 86 stalno zaposlenih radnika i 20 honorarnih saradnika i da tokom krize niko nije dobio otkaz. Ipak, dodaje, situacija je svakim danom sve teža.

"Iako smo u teškoj situaciji, poštujemo odluku Vlade RS. Radnike koji su u rizičnoj grupi poslali smo da rade od kuće, a poneki su i na odmoru. Ostali redovno obavljaju svoje zadatke i čine sve da kvalitetno informišu građane o teškoj situaciji koja nas je sve zadesila", navodi Dmitrašinović.

Dejan Rakita, glavni i odgovorni urednik ELTA televizije, takođe ističe da je situacija u vezi sa pandemijom virusa korona uticala i na medije, a pogotovo finansijski, jer privreda je stala, niko se ne oglašava, a mediji rade.

"Medijima uopšte, a pogotovo medijima u Srpskoj i BiH, hitno je potrebna pomoć da prebrode ovaj period, inače svi možemo očekivati otpuštanje medijskih radnika, pa i gašenje nekih medija. Rad novinara i medijskih radnika je upravo sada i u ovakvoj situaciji pokazao koliko je uloga medija bitna za društvo", kaže Rakita.

PODRŠKA PRIVREDNICIMA : MP Metalplast

Dugogodišnje iskustvo nas zdvaja kao porodičnu kompaniju, obavezali smo se svojim ključnim osnivačima na njeno trajno očuvanje kao i dugoročno povećanje njene vrijednosti. Posvećujemo vrijeme održivom rastu kroz koji se kontiniurano
razvijamo. Ključ našeg uspjeha su naši zaposleni. Njihovim ciljanim usavršavanjem u svim područjima ne podstičemo samo pojedince, već istovremeno osiguravamo uspješan razvoj cijele firme. Takav pristup nam omogućava da odgovorne zadatke
koji zahtjevaju profesionalnost vrlo lako rješavamo kako danas, tako i u budućnosti.
Firma „METALPLAST“ svoje prve korake napravila je ranih osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je u okviru porodičnog biznisa u maloj zanatskoj radionici otpočela sa uslugama izrade alata i brizganje plastike. Iskustvo koje je vremenom sticano u ovoj branši korišteno je za unapredjenje i proširenje postojećih kapaciteta kako u proizvodnji tako i u pružanju usluga.

https://mp-metalplast.com/

https://www.facebook.com/metalpast/

Vozio 209 km/h, rekao policiji da je bježao od virusa korona

Engleska policija je zaustavila motociklistu koji je vozio brzinom od čak 209 km/h.

 

Svako od nas je barem jednom u životu pokušao izgovorom da se izvuče iz neprijatne situacije, pa se ispostavilo da je taj izgovor... Pa ne baš najbolji.

Engleska policija je na autoputu zaustavila motociklistu koji je vozio brzinom od 209km/h i kada su ga upitali zbog čega je toliko brzo vozio, stigao je zanimljiv izgovor:

"Bježao sam od korona virusa. Mislio sam da su manje šanse da ga dobijem ukoliko budem vozio brže", rekao je motociklista, ali će svakako biti kažnjen za to što je uradio.

Sutradan se desila još jedna zanimljiva situacija.

Vozač automobila marke BMW je vozio autoputem brzinom od 273 km/h i kada ga je policija zaustavila imao je spreman izgovor:

"Sklanjao sam se od žene i djece. Nisam očekivao da će to da bude problem", takođe, gospodin će biti kažnjen.

(B92)

Zašto muškarci ne razgovaraju o ljubavi?

Jednom je američka spisateljica Minna Antrim rekla: “Razlika između muške i ženske ljubavi je ta što žena voli svim srcem i dušom, a muškarac svim svojim umom i tijelom”.

Odgovor apsolutno nije onaj koji se očekivao i ponekad dovodi do suza. Predstavnici jačeg pola u ovoj situaciji jednostavno ne mogu da razumiju šta je njegova voljena željela da čuje, jer je odgovorio pozitivno.

Šta je tako pogrešno? A žene, počinju sa svojim vječitim pitanjima u svojim mislima: koliko su puta čule “naravno” i šta to znači?

U tome je čitava razlika između djevojaka i momaka, predstavnika dva različita svijeta. Možemo reći da svi različito doživljavaju istu stvar i zato se njihove misli ne zbližavaju.

Žene, kao bića sa razvijenijom senzualnošću, spremne su svakog dana da govore o svojoj ljubavi i osjećanjima, ali im je još potreban odgovor, isti, verbalni. Ipak, muškarcima je prihvatljivo da svoja osjećanja dokazuju postupcima i samo postupcima.

A kad dođe trenutak, tokom kojeg je trebalo da se čuje fraza: “Volim te”, čovjek odjednom kaže: “Kupio sam ti telefon koji si željela”. Sa njegovog stanovišta, to samo znači da je pokazao svoju ljubav, što je trebalo da bude jasno.

Ali može li izgovoriti te dvije riječi koje mnogo znače? Da, možda, ali za to su mu potrebne sve snage i hrabrosti.

Šta sprečava muškarce da izjavljuju ljubav?

Činjenica je da svaki momak govori o svojim stvarnim osjećanjima veoma retko, u onim trenucima kada shvati da zaista voli djevojku i ne može da živi bez nje. Ipak, kada osjeti neku vrstu nesigurnosti, neće se raspršiti tako važnim riječima.

Prvo, plaši se da ne pogriješi u svom izboru. Uostalom, tada ne može vratiti ono što je rečeno. Postoje situacije kada se ljubav može miješati sa predanošću, strašću. I ta dva osjećanja, kao što znate, brzo prolaze. Stoga, treba sačekati neko vrijeme i kad dođe trenutak, muškarac će definitivno priznati svoju ljubav, ali ne ranije.

Drugo, on ne želi sebi da se smije ako nije siguran u reakcije svog partnera. Postoje žene koje se kriju bolje od muškaraca. Po njihovom ponašanju vrlo je teško shvatiti o čemu stvarno misle, a otkriti sve njihove karte i ostati nenaoružan je igra koju je bolje ne igrati.

Treće, učio je cijelog života da je sentimentalnost sudbina slabih. Zaista, majke iz djetinjstva upućuju svoje sinove da ne pokazuju svoja prava osjećanja. Čak i sama izjava: “Ne plači, ti si dječak” ohrabruje buduće muškarce da nauče da obuzdaju svoje emocije.

Situacija, u kojoj već postoji duga veza ili porodica, izgleda malo drugačije. Ovde je sve komplikovanije. Prve izjave o ljubavi odavno su dobijene, na oltaru su se govorile zakletve na vjernost, šta još mogu dodati? Muškarci razmišljaju na takav način da otkad su to rekli, to znači da je tako, iako je prošlo već 10 godina.

Kako prepoznati stvarna osjećanja kod muškarca?

Određivanje da li vas muškarac voli, mnogo je lakše, ne po njegovim riječima, već po djelima. Na primjer, da li živi sa vama? Da li donosi potrebne namirnice kući? Kupuje ti poklone? Dakle – voli. A da biste to saznali, apsolutno ne treba da shvatate ovo kao neprijatno (za njega) pitanje.

Sa druge strane, često ponavljanje najvažnije fraze čini je običnom i beznačajnom. Ako se ovo primijeti, onda postoji razlog za razmišljanje. Život je više puta pokazao da oni koji insistiraju na beskrajnoj ljubavi, zapravo je ne osjećaju. To je samo navika na ponavljanje čarobne fraze.

Vrijednost ovih dugo očekivanih riječi nije u tome koliko su puta izgovorene, već u tome kako su izgovorene, u kom trenutku i, što je najvažnije, ono što su pojačale. Umjesto da se stalno ispitujete, morate da naučite da razumijete logiku muškaraca i da nadgledate njihove postupke. U suprotnom, ako ženu prečesto muči ova fraza, neće imati drugog izbora osim da bude nepristojna u reagovanju i time izazove skandal.

Da, istina je da žene vole ušima, a muškarci očima. Čim prvi put čuju riječ “ljubavi”, one cvetaju. Ne treba zaboraviti na ovu jednostavnu istinu i zato takve riječi uputite jedno drugome makar jednom mjesečno.

(Cosmopolitan)

Kako spriječiti bebu da se mrda dok joj mijenjate pelene

Trik koji je podijelila ova mamana TikToku oduševiće sve mame i tate nemirnih beba.

 

Mijenjanje pelena zahtjeva koncentraciju i naročite vještine, posebno kada vaše dijete uđe u fazu neprestanog migoljenja, okretanja i bježanja.

Jedna mama je otkrila lukav i jednostavan trik uz koji ovaj zadatak postaje neuporedivo lakši. Oduševljeni roditelji zapitali su se kako im do sada ovakva ideja nije pala na pamet.

Erin Bies je na TikToku objavila snimak vlastite reakcije na ovaj trik i  zapitala se kako za to nije znala dok su njena djeca nosila pelene.

Sve što vam je potrebno je dečji bodi koji ćete zakopčati preko djetetovih ruku. I to je to!

Isti video je podijelila i na Facebooku gdje je on prikupio nevjerojatnih pet miliona pregleda.

Odlična ideja, zar ne?

https://www.tiktok.com/@biestmodedrinksketones/video/6815259737572068613

 

Pileći ražnjići s povrćem

Ukusni pileći ražnjići postaće omiljeno jelo svim sladokuscima.

 

Sastojci 

  • 500 g pilećih fileta
  • 200 g svježe crvene paprike
  • 100 g tikvica
  • 100 g mladog luka
  • 200 g šampinjona
  • 200 ml tamnog piva
  • 4 - 5 žlica ulja
  • 1 kašika mješavine začina

Priprema

1. Pileće filete narežite na kockice, stavite u dublju zdjelu i pospite mješavinom začina piletina.

2. Opranu papriku očistite od sjemenki pa je isto tako narežite na kockice. Bijeli dio očišćenog mladog luka narežite na veće komade, oprane šampinjone na četvrtine, a tikvice na kocke.

3. Narezano povrće malo posolite, dodajte piletinu, zalijte pivom i sve dobro promiješajte.

4. Meso s povrćem pokrijte i ostavite stajati na hladnome mjestu oko 30 minuta, a zatim nanižite na drvene štapiće za ražnjiće.

5. Rešetku za roštilj ili tavu premažite uljem i dobro zagrijte. Pripremljene ražnjiće pecite sa svih strana dok ne postanu zlatnožuti.

Šampinjoni će zadržati lijepu boju i izgled ako ih prije pečenja dobro osušite.

Recepte sa pivom donosi Vam Staropramen!

Hrvatska uskoro otvara granice za autoturiste

Iduće sedmice Vlada Republike Hrvatske će raspravljati o predloženim mjerama za otključavanje hrvatske ekonomije nakon što su već gotovo mjesec dana na snazi restriktivne mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa.

 

Najiščekivanije mjere relaksacije zasigurno su one iz turizma, posebno s obzirom na pritisak nekih hrvatskih stranih emitivnih tržišta koja bi ove godine rado ljetovala na Jadranu.

U tom smislu, se za početak, zbog domaćih gostiju, predlaže otvaranje međugradskog prometa, a potom i granica prema hrtvatskim autodestinacijama s kojih bi ove godine, u slučaju dobre epidemiološke slike, moglo stići nešto posjetilaca.

- Pritom je važno da uslovi prelaska granice budu što jednostavniji jer budu li ljudi morali čekati u kolonama i ispunjavati papire, to nije prikladno ni u zdravstvenom niti u turističkom smislu, kažu za Jutarnji list sugovornici.

Kad su u pitanju smještajni objekti, za početak se predlaže otvarati one koji su "najbliže prirodi" - prvenstveno kampove, i to za početak segment mobilnih kućica s vlastitim sanitarnim čvorovima kako ne bi dolazilo do prevelikog miješanja gostiju, a otvorene će biti i kuće za odmor te privatni iznajmljivači.

Predlaže se otvaranje i kafića i restorana, ali za početak isključivo onih koji imaju terase te koji mogu osigurati dovoljnu distancu između stolova i gostiju. Razmišlja se i otvaranju različitih obrta, poput frizerskih, kozmetičarskih, pedikerskih i salona za masažu, uz stroge mjere distanciranja, ograničavanje broja mušterija i uz nošenje maski. O otvaranju teretana i fitness centara još se ne razmišlja.

Nezavisne

Dogodilo se na današnji datum, 20. april

Danas je ponedjeljak, 20. april, 111. dan 2019. Do kraja godine ima 255 dana.

 

1526. - U bici kod Panipata mogulski vođa Baber sa 2.000 boraca porazio 10.000 vojnika sultana Ibrahima od Delhija, čime je otpočela dvoipovjekovna vladavina Mogula nad Indijom. U bici je poginuo sultan Ibrahim, a Baber se potom proglasio sultanom i osnovao Mogulsko Carstvo.

1653. - Vođa Engleske revolucije Oliver Kromvel raspustio parlament i uveo ličnu diktaturu kao lord-protektor Engleske.

1657. - Engleska flota, pod komandom admirala Roberta Blejka, napala je i potopila svih 16 španskih ratnih brodova u luci Santa Krus na Tenerifama, a potom je razorila grad.

1768. - Umro italijanski slikar Kanaleto, jedan od najboljih pejzažista 18. vijeka, majstor dočaravanja atmosfere i vedrog prozračnog kolorita. Najviše je slikao Veneciju, njene kanale i palate.

1792. - Francuska objavila rat Austriji, Pruskoj i Sardinskoj Kraljevini i proglasila opštu mobilizaciju kojom su, prema odluci Konventa, obuhvaćeni svi Francuzi od 18 do 50 godina. Tako stvorena milionska armija je u revolucionarnom žaru potukla sve protivnike, ali je Konvent potom odlučio da "pruži pomoć i bratstvo svakom narodu koji želi da vrati slobodu", čime je počeo osvajačke ratove.

1808. - Rođen francuski državnik Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta, sinovac cara Napoleona Prvog, predsjednik Francuske od 1848. do 1852, car do 1870. Živio je u izgnanstvu do Februarske revolucije 1848, a krajem 1848. na vlast ga je dovela krupna buržoazija. Početkom decembra 1851. državnim udarom je prigrabio svu vlast i 1852. je obnovio monarhiju. Agresivnom spoljnom politikom nastojao je da proširi Francusku i osvaja kolonije. Organizovao je javne radove i osnovao neke socijalne ustanove, podsticao kapitalističku privredu, naročito trgovinu, industriju i bankarstvo. Tokom njegove vladavine Francuska je zaposjela Nicu i Savoju, započela kolonijalno prodiranje u Indokinu, uspješno ratovala u Krimskom ratu od 1854. do 1856. protiv Rusije u savezu s Otomanskim Carstvom, Velikom Britanijom i Sardinskom Kraljevinom i 1859. protiv Austrije u Italiji, ali je fijaskom okončan pokušaj od 1862. do 1867. da pomoću "cara" Maksimilijana habsburškog uspostavi francusku dominaciju u Meksiku. Nadajući se uspjehu, započeo je rat protiv Pruske, ali je zarobljen 1. oktobra 1870. u bici kod Sedana i zbačen s prijestola, a Francuska je 4. oktobra 1870. ponovo postala republika. Poslije zaključenja mira s Pruskom 1871. je emigrirao u Veliku Britaniju, gdje je umro 1873.

1889. - Rođen vođa njemačkih nacista Adolf Hitler (na fotografiji), tvorac najveće mašinerije masovnog zločina u istoriji. Uz podršku krupne buržoazije i revanšista željnih osvete za poraz Njemačke u Prvom svjetskom ratu i zahvaljujući popustljivim zapadnim demokratijama, iskoristio je materijalnu bijedu i nezadovoljstvo Nijemaca, nametnuo im se kao vođa i poveo u katastrofu i njih i čovječanstvo. U Prvom svjetskom ratu je kao dobrovoljac zarobljen, 1921. je postao šef Nacionalsocijalističke radničke partije NJemačke, u junu 1923. je pokušao puč u Minhenu, zbog čega je osuđen, ali je brzo pušten iz zatvora, a 1925. je reorganizovao stranku na vojničkoj osnovi. Ubrzo, pošto je 1933. postao kancelar, uveo je nacističku diktaturu, počeo nemilosrdno proganjanje Jevreja i ljevičara, otvorio koncentracione logore, ukinuo parlamentarizam, sindikate, slobodu štampe i građanska prava. Iskoristio je neodlučnost Zapada i Austriju je priključio NJemačkoj, porobio Čehoslovačku, a 1939. napao Poljsku, čime je izazvao Drugi svjetski rat. Pred nadiranjem sovjetskih trupa ubio se u bunkeru kod Berlina 30. aprila 1945.

1893. - Rođen katalonski slikar i vajar Huan Miro, jedan od najvećih nadrealističkih umjetnika. Studirao je u rodnoj Barseloni, a od 1919. je živio u Parizu. Kratko je stvarao pod uticajem kubizma, ali je od 1924. izgradio neponovljiv lični stil, zasnovan na krajnje spontanom registrovanju formi i znakova koji evociraju podsvjesne predstave primarnih i elementarnih vitalnih stanja.

1893. - Rođen američki filmski glumac Harold Lojd, jedan od najvećih komičara nijemog filma. Filmovi: "Sigurnost na posljednjem mjestu", "Brucoš", "Čuvaj se, profesore", "Luda srijeda".

1919. - U Beogradu počeo osnivački kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije, koja je 1920, na kongresu u Vukovaru promijenila ime u Komunistička partija Jugoslavije.

1936. - Invazione trupe Italije, koje početkom oktobra 1935. bez objave rata upale u Etiopiju, preduzele su ofanzivu, slomile otpor slabo naoružanih etiopskih snaga i porobile tu zemlju.

1972. - Američki svemirski brod "Apolo 16" spustio se na Mjesec.

1975. - Armija Sjevernog Vijetnama i južnovijetnamski oslobodilački pokret Vijetkong otpočele odlučujuću bitku protiv američkih i južnovijetnamskih snaga. Ofanziva je za desetak dana okončana potpunom pobjedom i oslobađanjem južnog dijela zemlje, poslije čega su Sjeverni i Južni Vijetnam ujedinjeni u jednu državu.

1984. - Velika Britanija saopštila da će njena administracija u Hong Kongu prestati da funkcioniše 1997.

1993. - Žestoke borbe muslimanskih i hrvatskih snaga u Bosni i Hercegovini proširene iz centralne na jugozapadnu Bosnu. Za pet dana u sukobima na obje strane je poginulo više od 200 ljudi.

1994. - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija /PLO/ postigli sporazum o prenosu vlasti na Palestince u oblasti Gaze i u gradu Jerihon na Zapadnoj obali.

1995. - Umro srpski političar i pisac Milovan Đilas, "najpoznatiji disident komunističkog svijeta poslije Drugog svjetskog rata". Od 1937. do 1954. bio je član najužeg rukovodstva Komunističke partije Jugoslavije i jedan od najbližih saradnika Josipa Broza, poslije rata i predsjednik Skupštine Jugoslavije. Odlukom Plenuma Centralnog komiteta KPJ u januaru 1954. smijenjen je sa svih funkcija poslije serije članaka objavljenih u "Borbi" i označen kao "revizionista". Ocijenjeno je da je u spornim tekstovima ispoljio stavove "koji sadrže tendenciju likvidiranja Komunističke partije kao idejno-politički vodeće klasne političke organizacije" i pokazao da se "sve više udaljuje od revolucionarnih pozicija i približava pozicijama građanskog liberalizma". Potom je dvaput osuđivan na višegodišnju robiju "zbog daljeg upornog antisocijalističkog pisanja i djelovanja" i pisanja "izrazito neprijateljskog prema marksizmu i socijalizmu", kako je zvanična propaganda označila njegove tekstove objavljene u inostranstvu, posebno knjigu "Nova klasa", u kojoj je razobličio prirodu komunističke diktature u Jugoslaviji.

1999. - Avioni NATO-a drugi dan uzastopno bombardovali Duvansku industriju u Nišu, najveću fabriku cigareta u Jugoslaviji.

1999. - U prepunom Hramu Svetog Save u Beogradu liturgiju služili ruski patrijarh Aleksij Drugi i srpski patrijarh Pavle, poslije koje su se "Molitvom za mir" obratili desetinama hiljada ljudi, okupljenih na platou ispred najveće beogradske crkve.

1999. - Kragujevački korpus Vojske Jugoslavije saopštio da je u okolini Kragujevca Protivvazdušna odbrana oborila dva borbena aviona NATO-a.

2000. - U Italiji pala Vlada. Predsjednik Karlo Azeljo Ćampi prihvatio ostavku premijera Masima d`Aleme.

2001. - U mirovnu misiju UN u Istočnom Timoru sa Sarajevskog aerodroma otputovala prva grupa drugog kontingenta od devet policajaca iz BiH - četiri Bošnjaka, tri Srbina, po jedan Hrvat i po jedan iz reda ostalih naroda, uključujući i jednu ženu.

2001. - U BiH počelo izdavanje novih bosanskohercegovačkih pasoša bez entitetskih oznaka.

2003. - Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da su članovi "zemunskog klana" odgovorni za podmetanje eksploziva u krugu preduzeća "Difens roud" na Surčinu i za otmicu vlasnika preduzeća "Verano motors" Milije Babovića. 2004. - Vlada Republike Srpske imenovala Milana Bogdanića za novog predsjednika Komisije za istraživanje događaja na području Srebrenice u vremenu od 10. do 19. jula 1995. godine, nakon što je dotadašnji predsjednik Marko Arsović podnio neopozivu ostavku.

2006. - Rumunske vlasti naredile su evakuaciju hiljada ljudi zbog rekordno visokog vodostaja Dunava. Svoje domove je prethodno već napustilo oko 7.000 ljudi u 129 naselja, pošto je više od 700 kuća potopljeno, a 75.000 hektara našlo se pod vodom.

2008. - U sukobima u Mogadišu, između islamističkih pobunjenika i udruženih somalijskih i etiopskih snaga bezbjednosti, poginula je 81 osoba, dok je 119 ranjeno. Početkom 2007. snage Somalije, uz podršku etiopske vojske, zbacile su sa vlasti Uniju islamskih sudova predvođenu ekstremnom frakcijom poznatom pod imenom El-Šabab, koja je tada upravljala većim dijelom te afričke zemlje.

2013. - U zemljotresu koji je pogodio jugozapadnu kinesku provinciju Sečuan, poginule su 193 osobe, 23 su nestale, a oko 15.500 je povrijeđeno. Potres se dogodio nedaleko od mjesta pogođenog zemljotresom 2008. godine, kada su poginule desetine hiljada ljudi.

Virus korona ubrzava robotizaciju?

Dok se svijet bori sa pandemijom korona virusa, neki su možda zaboravili na prijetnju koju po sadašnji način života predstavlja robotizacija.

 

Bilo da je to dobro ili loše, roboti će zamijeniti značajan dio ljudske radne snage angažovane na određenim poslovima, tvrde analitičari, a pandemija korona virusa ubrzava taj proces, navodi BBC.

"Ljudi obično kažu da žele ljudski element u interakciji, ali je COVID-19 to promijenio", kaže futurista Martin Ford, čije se knjige bave načinima na koji će roboti biti integrisani u ekonomiju u narednim decenijama.

Korona virus će promijeniti preference potrošača i zaista stvoriti nove mogućnosti za automatizaciju, kaže on.

Zbog pandemije, kompanije različitih veličina proširuju spektar primene robota da bi pospješile društveno distanciranje i smanjile broj zaposlenih koji fizički moraju da budu prisutni na radnim mjestima, a roboti se takođe koriste na poslovima koje radnici ne mogu da obavljaju od kuće.

Tako ih, na primjer, američki lanac robnih kuća "Volmart" koristi za pranje podova, a neki drugi tipovi robota već se upotrebljavaju u pojedinim bolnicama, restoranima i prodavnicama voća i povrća.

Iako u nekim slučajevima roboti i dalje ne predstavljaju sasvim funkcionalno ili tehnički pouzdano rješenje, očekuje se da bi u skorijoj budućnosti potražnja za njima mogla porasti, budući da će neke mjere socijalnog distanciranja možda ostati na snazi i naredne godine.

(B92)

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top