Kvaliteti šampinjona, najrasprostranjenije vrste gljiva (pečurki) su njihova izuzetno laka svarljivost, bogatstvo proteinima, i ljekovita svojstva. Niska kalorična vrijednost šampinjona podstiče osobe na dijeti da ih koriste u ishrani. Sastav šampinjona odgovara i onima koji radije ne koriste u ishrani namirnice životinjskog porijekla. Sadrže veliki broj minerala, vitamina i smanjuju nivo masnoća i holesterola u krvi. 100g šampinjona sadrži svega 15 kcal, a pored vitamina sadrži 470mg kalijuma, 10mg kalcijuma,100mg fosfora, 1,2mg željeza i drugih minerala. Sadrže svega 0,2 % masti, 3,6 % ugljenih hidrata i 4,9 % proteina. Sadrže selen koji je nezamjenjljiv u preventivnoj borbi protiv kanceroznih oboljenja , a u membrani sadrže hitin, koji aktivno suzbija holesterol. Šampinjoni sadrže mnogo vitamina B kompleksa (B1, B2, B5 i B12), vitamin C, a kao dodatak jelima kvalitetno i uspješno zamjenjuju mnoge neophodne vrste povrća, jer je njihova hranljiva vrijednost velika.
Možda najvažniji sastojak gljiva jesu tvari s azotom kojih ima u prosjeku oko 5,5%, a od toga na proteine otpada 64,8%. U najbogatije vrste sa proteinima od jestivih gljiva spadaju šampinjoni i vrganji. Od ugljikohidrata u gljivama nalazimo glikogen, zatim inulin i pektinske tvari, a potrebno je spomenuti da ne sadrže ni saharozu niti skrob pa su stoga vrlo pogodne za osobe oboljele od dijabetesa.
Od kiselina u gljivama najvažnije su oksalna i fosforna kiselina, a od mineralnih tvari na prvom je mjestu kalij. Sadržaj masnih tvari (lipida) u prosjeku se kreće od 0,8 do 7,0%.
zdravozivjeti.com
