Šta se događa kad organizmu nedostaje magnezijum?

Naučnici sa Univerziteta Minesota u radu "Food as information - Examples od the roles nutrients play" (Primjeri kako nutrijenti utiču na organizam), otkrivaju kako hranljive materije djeluje na pojedine organe i omogućavaju im da obavljaju svoju funkciju.

 

"U navedenim procesima učestvuje mnogo više hranljivih materija, ovo su neke od glavnih“, napominju naučnici.

Prema njihovom saznanju za imunološku funkciju bitni su: vitamin A, vitamin E, cink, folna kiselina, vitamin B6, riboflavin, magnezijum, selen i vitamin C. Funkciju nervnog sistema poboljšavaju: natrijum, kalijum, magnezijum, kalcijum, vitamin B6, folna kiselina, B12, bakar i vitamin C.

Za regeneraciju tkiva: vitamin A, vitamin E, bakar, riboflavin, magnezijum, vitamin B6 i vitamin C.

Metabolizam stimulišu: kalijum, tiamin, niacin, vitamin B6, magnezijum, riboflavin, folna kiselina i vitamin C.

Megnezijum, kao mineral, neophodan je za sve gore navedene funkcije. On se nalazi u pšeničnim klicama, orasima i sjemenkama (posebno sjemenkama bundeve), soji, crnoj čokoladi, zelenom povrću, mahunarkama, ribi, jogurtu i drugim mliječnim proizvodima.

Međutim, na količinu magnezijuma u ​​hrani utiče sadržaj tla u kojem je ona uzgajana. A činjenica je da se udio magnezijuma u ​​tlu tokom prošlog vijeka značajno smanjio, pa ga nije uvijek jednostavno unijeti u dovoljnoj količini isključivo putem hrane.  Funkcije magnezijuma

Ovaj mineral potreban je za zdrave kosti, učestvuje u prenosu nervnih impulsa, opušta mišiće i povećava nivo energije.

Magnezijum doprinosi zdravlju krvnih sudova, snižava krvni pritisak i povećava HDL (dobar holesterol).

Ima bitnu ulogu u kontroli šećera u krvi, pojačava imunološku funkciju i ubrzava zarastanje rana. Šta se događa kad organizmu nedostaje magnezijum?

Ukoliko se ne unosi dovoljna količina magnezijuma u organizam može doći do povišenog krvnog pritiska, grčenja mišića, aritmije i zatvora.

Potreba za magnezijumom povećava se kod osoba koje su pod stresom, razdražljivi su i skloni depresivnim stanjima, imaju problema sa grčevima u mišićima, usporenom probavom, kod sportista, trudnica i dojilja. Kako obezbijediti dovoljne količine magnezijuma?

Nedavna istraživanja pokazala su da, ako se radi o niskom nivou magnezijuma najbolje ga je nadoknaditi putem dodataka ishrani i topički, odnosno upotrebom magnezijuma u obliku spreja koji se nanosi na kožu ili putem kupki.

Rastvor magnezijuma može da se prska na kožu, a tijelo može brže da ga apsorbuje, jer ulazi direktno u krvotok i tkiva, pri tom ne ulazi u bubrege kao što je to slučaj kod oralne konzumacije.

Prednost je i to što tako tijelo uzme onoliko magnezijuma koliko mu je potrebno, a ostatak ne apsorbuje. 

Dodatke magnezijuma bi trebalo uzimati oprezno i to nakon konsultacije sa ljekarom. Prevelike doze mogu da prouzrokuju nuspojave poput umora, slabosti mišića, smanjenih otkucaja srca, niskog krvnog pritiska, plitkog disanja i gubitka refleksa.

Potres mozga najčešći kod djece koja treniraju ove sportove

Stope potresa mozga u svim sportovima su se smanjile posljednjih godina, osim u fudbalu, pokazalo je to istraživanje američkih stručnjaka objavljeno u časopisu Pediatrics.

 

"Ovi rezultati su važni za sve one koji su uključeni u srednjoškolske sportove, roditelje, trenere, sportiste te istraživače", rekao je Avinaš Kandran sa Univerziteta Sjeverna Karolina, koji je ujedno i autor spomenute studije.

Studija je napravljena nakon analize podataka o 9.542 slučajeva potresa mozga u 20 srednjoškolskih sportova u SAD-u u školskim godinama 2013/2014. te 2017/2018. Zabilježili su ih u fudbalu, ragbiju, košarci, bejzbolu, hokeju na ledu, plivanju, ronjenju, hrvanju, trčanju, odbojci itd. Bilo je slučajeva povreda i tokom navijanja.

Kod dječaka je takvih povreda bilo najviše tokom igranja fudbala i hokeja na ledu, a kod djevojčica za vrijeme igranja fudbala. Kod ta tri sporta je stopa pojave potresa mozga bila najveća, a najviše, njih 63,7 odsto, dogodilo se tokom takmičenja, ne treninga. Veća stopa povreda tokom treninga pokazala se samo kod skupina navijačica koje bodre timove u vrijeme takmičenja.

Inače, potres mozga je vrsta traumatične povrede glave koja nastaje nakon jakog udarca, a može biti okarakterisana kao lakša i teža, ali u većini slučajeva ne ostavlja posljedice.

Istraživači kažu da u SAD-u svake godine zabilježe više od 800.000 traumatičnih povreda mozga povezanih sa djecom. Takođe, upozoravaju da ponavljani udarci u glavu, poput udarca loptom tokom fudbala, mogu dovesti do dugoročnog gubitka pamćenja, demencije i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema, prenosi CNN.

 

/ 24sata.hr/

 

12 stvari o pranju ruku koje niste znali

Kako se pravilno peru ruke, ko ih rjeđe pere poslije odlaska u toalet, žene ili muškarci? Ovo su važne činjenice o jednostavnom načinu da zaštitimo svoje zdravlje!

 

Donosimo vam ovih 12 zanimljivosti o čistim rukama i zdravlju!

  1. Samo pet odsto ljudi širom svijeta pravilno pere ruke! A svi ih češće peru ujutru, nego uveče. Pravilno pranje ruku podrazumijeva da ruke nakvasite vodom, zatim nasapunjate, i punih 20 sekundi trljate sve površine - dlan, prste, prostor između njih, jagodice i dio ispod noktiju. Isperite ih tekućom vodom i osušite čistom tkaninom ili ubrusom.
  2. U prosjeku, tokom 30 minuta dodirnemo oko 300 različitih površina u svojoj okolini. To nas izlaže stotinama hiljada mikroorganizama!
  3. Oko 30 odsto ljudi ne koristi sapun, niti bilo šta osim vode, kada pere ruke.
  4. I do 80 odsto prenosivih bolesti prenose se dodirom.
  5. Pravilno pranje ruku može da smanji širenje dijareje za 40, a respiratornih infekcija za oko 20 odsto.
  6. Nepropisno pranje ruku je "krivac" za skoro 50 odsto slučajeva širenja bolesti koje se prenose hranom.
  7. Samo 20 odsto ljudi pere ruke prije nego što kod kuće počne da priprema hranu, a 39 odsto pre nego što je konzumira.
  8. Kada je u pitanju odlazak u toalet, žene su revnosnije od muškaraca - sedam odsto njih ne opere ruke uopšte poslije odlaska u WC, dok je kod muškaraca taj procenat 15 odsto.
  9. Najveći broj bakterija na našim rukama "živi" na vrhovima prstiju i ispod noktiju. Njihov broj se udvostručuje nakon odlaska u WC, a njihovo širenje omogućava činjenicom da većina ljudi opere samo dlanove, ne i jagodice prstiju, poslije toaleta.
  10. Samo 20 odsto ljudi pažljivo osuši ili obriše ruke nakon pranja, a vlažne ruke šire mnogo više bakterija nego suve.
  11. Skoro 40 odsto ljudi ne pere ruke nakon kijanja, kašljanja ili duvanja nosa.
  12. Evo i odvratnih podataka - istraživanja su pokazala da se na deset odsto platnih kartica, 14 odsto novčanica i 16 odsto mobilnih telefona nalaze čestice fekalne materije, odnosno izmeta. Ako vam je bio potreban razlog da otrčite u kupatilo i dobro operete ruke, sada ga imate!

(mondo.rs) 

Kako spriječiti moždani udar

Loše prehrambene navike mogu dovesti i do visokog rizika od moždanog udara, tvrde stručnjaci.

 

Kako biste živjeli kvalitetnije i zdravije te umanjili tu mogućnost, smanjite unos namirnica s visokim udjelom masti i holesterola, kao i prerađene, slatke i slane hrane.

U dnevnu prehranu uvrstite više voća i povrća bogatih antioksidansima.

Grah i grašak

Dobar su izvor bjelančevina i vlakana koji pomažu kod snižavanja holesterola i visokog krvnog pritiska, koji su česti krivci za moždani udar. Imaju visok udio folne kiseline, koja je dobra u zaštiti mozga.

Orašasti plodovi i sjemenke

Još jedan odličan izvor folne kiseline su sjemenke i orašasti plodovi. Možete ih koristiti kao dodatak jogurtu i ovsenim pahuljicama. Slobodno pospite malo sjemenki i po salati. Bademi, orasi, lanene sjemenke, čija sjemenke, suncokretovo i susamovo sjeme bogati su zdravim mastima, posebno omega-3 masnim kiselinama.

Riba je odličan izvor omega-3 masnih kiselina. Posebno se ovdje ističu losos, tuna, srdele i skuša. Preporučuju se dvije porcije ribe nedjeljno po 140 grama.

Žitarice

Zob, smeđa riža, ječam, proso, kinoja, samo su neke cjelovite žitarice koje bi trebalo uključiti u svoju prehranu ako želite znatno smanjiti rizik od moždanog udara.

Dobro je jesti i tjesteninu od pšenice. Na osnovu brojnih studija, dijeta bogata žitaricama može smanjiti rizik od moždanog udara za čak 30 do 36 odsto. Osim toga, žitarice su dobre i u borbi protiv drugih zdravstvenih stanja poput dijabetesa i srčanih bolesti.

Kalijum i magnezijum

Kalijum pomaže u regulisanju krvnog pritiska, a on je jedan od faktora rizika od moždanog udara. Iako su banane vrlo popularan izvor kalijuma, možete ga dobiti i iz špinata, avokada te slatkog krompira. Vaša redovna ishrana, takođe, treba da se sastoji od hrane koja sadrži dovoljne količine magnezijuma, jer upravo taj mineral pomaže u sprečavanju pojave ugrušaka u krvi.

Dobri bijeli luk

Bijeli luk ima različita ljekovita svojstva. Jedno od njih je to što smanjuje krvni pritisak, sprečava zgrušavanje krvi i snižava holesterol u krvi. Takođe se koristi i kod srčanih oboljenja.

Crna čokolada

Crna čokolada ima pozitivan učinak na krvotok. Ona aktivira dio vašeg mozga koji izlučuje dopamin, važnu hemikaliju u mozgu. Taj dio mozga omogućava učenje i pamćenje, a zadržava vaš mozak u formi, prenosi Dnevni avaz.

Ljudi koji imaju psa žive duže

Dvije nove studije, iz Švedske i Kanade, pokazale su da ljudi koji imaju psa za ljubimca žive duže od onih koji nisu imali psa, a stariji ljudi koji žive sami, imali su za trećinu manji rizik da će umrijeti od infarkta.

 

Usamljenost ima već dokazanu ulogu u pogoršanju stanja kod starijih ljudi, ne samo zbog toga što ih sprečava da žive sretne živote nego podiže i rizik od prerane smrti i hroničnih bolesti.

"Ovakve studije ne mogu dokazati da posjedovanje psa direktno vodi prema smanjenoj preranoj smrtnosti, ali pokazuju da psi sigurno imaju pozitivni učinak na cjelokupno zdravlje čovjeka", rekao je dr. Glen Levin iz AHA, koji je već 2013. s kolegama objavio studiju o tome kako psi pozitivno utiču na zdravlje srca vlasnika.

Šta treba da jedu muškarci koji žele potomstvo

Muškarci koji žele da imaju porodicu treba da razmisle o tome da više jedu paradajz.

 

Dvije kašike pirea od paradajza mogu da poboljšaju kvalitet sperme, pokazalo je istraživanje. Ključ je u sastojku koji se zove likopen. On daje paradajzu crvenu boju i smanjuje krvni pritisak i rizik od pojave raka prostate. Naučnici su stavili likopen u pilulu i dali muškarcima da je piju dva puta dnevno, otkrili su da su njihovi spermatozoidi postali bolji plivači za samo tri mjeseca.

Količina likopena u piluli bila je jednaka onoj koja se nalazi u pet konzervi paradajza koju bi pojeli za jedan dan, a u piluli je lakše da se konzumira nego da se uzima iz hrane. Rezultati istraživanja su pokazali da se uzimanjem svježeg paradajza poboljšava oblik, veličina i plivačka sposobnost spermatozoida, pa se samim tim povećava i šansa da dođu do jajne ćelije i oplode je.

"Zaista nismo očekivali da će na kraju biti bilo kakve razlike u spermi kod muškaraca koji su uzimali ove pilule za razliku od onih koji nisu. Mislili smo da će pilule imati samo placebo efekat. Kada smo dešifrovali nalaze i rezultate, umalo nisam pao sa stolice. Promjena u morfologiji bila je zapanjujuća", rekao je profesor andrologije na Univerzitetu Šefild Alan Pasej, koji je i autor ovog istraživanja.

Poslije samo 12 nedjelja uzimanja likopena u piluli, muškarci su pokazali 40 odsto bolje rezultate kada je u pitanju pokretljivost spermatozoida, piše Dejli mejl (Daily Mail). Istraživanje je objavljeno u Evropskom magazinu ishrane, a važno je jer se svijet suočava s krizom plodnosti. Samo u Britaniji, jedan od šest parova ima problem sa začećem.

Štetu spermatozoidima nanosi brza hrana, ali i uska odjeća koju muškarci sve češće nose. Loš uticaj alkohola i cigareta je odavno poznat. Najbolje je da uzimate likopen iz kuvanog paradajza, ali i iz pilula poput ovog iz istraživanja jer se on najbolje apsorbuje u crijevima.

Posavjetujte se s ljekarom da li je ovo zdrav izbor za vas jer samo tako ćete znati da li je paradajz dobar za vas. Poseban oprez savjetuje se osobama s niskim pritiskom jer likopen obara krvni pritisak.

(B92)

Zašto bi češće trebalo da konzumiramo mango?

Mango je tropsko citrusno voće koje je niskokalorično i bogato nutrijentima. Vitamini A i C doprinose zdravlju metabolizma, kože i kose, a dijetalna vlakna i antioksidansi zdravlju srca i probave.

 

Ovo voće je paket hranjivih sastojaka i vitamina, a možete ga dodati raznim obrocima.

Otkrivamo vam tri zdravstvene prednosti konzumiranja manga:

Poboljšava zdravlje kože i kose

Mango poboljšava unutrašnji i vanjski izgled kože i kose jer vitamin A podstiče proizvodnju sebuma vlasišta, a vitamin C učestvuje u procesu proizvodnje kolagena, proteina koji je važan za izgradnju kože i kose.

Pospješuje probavu

S obzirom na to da je bogat vlaknima, mango je odlična namirnica i za sve one koji imaju problema s usporenom probavom

Bogat je vitaminima i mineralima

Mango je bogat je kalcijumom, kalijumom, magnezijumom, željezom, aminokiselinama, beta-karotenom i vlaknima. Izuzetno je bogat izvor vitamina A, C i E. Količina vitamina i hranjivih tvari povećava se sa stupnjem zrelosti ploda.

(Wall.hr)

Suncokret - cvijet sunca sa čudesnim ljekovitim svojstvima

Od davnina su suncokret i njegove žute vedre latice znani kao simbol sunca, ljeta, sreće i vedrine. Raste od juna do septembra, a samo njegovo ime Helianthus, koje se koristi u botanici, potiče od grčke riječi helios, što znači sunce.

 

Poznato je da se suncokret rano ujutro okreće prema suncu i prati ga do njegova zalaska. Legenda kaže kako je suncokret stvorio bog Sunca Apolon, pretvorivši u njega zaljubljenu djevojku kako bi svakog dana mogla slijediti sunce u njegovom prolasku nebeskim svodom.

Porijeklo suncokreta

Suncokret je jednogodišnja biljka koja može doseći visinu i do četiri metra. Potiče s jugozapada Sjeverne Amerike, Perua te Meksika. Prije 3.000 godina bio je neizostavna namirnica u prehrani sjevernoameričkih Indijanca, a Maje su ga poštovale kao simbol svjetlosti i plodnosti.

Stari Grci su suncokret posvetili bogu Sunca Heliousu, a astečki sveštenici boga Sunca u 15. vijeku kitili su suncokretima.

U Evropu su ga donijeli Španci početkom 16. vijeka osvajanjem američkog kontinenta pa su tako prvi suncokreti procvjetali u madridskim botaničkim vrtovima.

On se brzo proširio po Evropi, ali tek 1830. godine su Rusi otkrili ne samo njegovu izuzetnu ljepotu, već i praktičnost, dobivši ulje iz suncokretovih sjemenki.

Ljekovita svojstva i nutritivne vrijednosti

Da suncokret nema samo lijep izgled, nego i ljekovita svojstva, te da se svi njegovi dijelovi mogu u potpunosti iskoristiti znali su i Indijanci, koji su jeli sjemenke, lišće i korijen, te pili čaj od latica, nanosili suncokretovo ulje na kosu i tijelo.

Njegove latice se u narodnoj medicini koriste za pripremu čaja i tinktura, te sadrže antocijanske glikozide, ksantofil, kolin, betain, karotenoide, fitosterine, sapogenine i suncokretovu kiselinu. Čaj od njegovih suvih latica odlično je sredstvo za snižavanje temperature, a tinktura suncokreta rastvorena u vodi može se upotrijebiti za ispiranje usta prilikom upale grla, dušnika i krajnika.

Sjemenke su bogate bjelančevinama te po sadržaju njima ne zaostaju mnogo od mesa.

Izuzetno su bogate uljem te ga sadrže oko 30-50 odsto. U 100 grama sjemenki nalazi se oko 23 grama bjelančevina, 49 grama masti, 12 grama ugljikohidrata, te šest grama biljnih vlakana, dok 25 grama sjemenki zadovoljava dnevne potrebe organizma za vitaminom E. Zreli suncokret može sadržati i do pola kilograma sjemena.

Za grickanje je najbolje koristiti sirove ili svježe sjemenke, ali možete ih i malo popržiti ili osušiti te koristiti za razne druge pripravke u kuvanju. Za dobijanje ulja najbolje su crne sjemenke, a za grickanje sivo-bijele.

Dokazano je da sjeme suncokreta sprečava povećanje holesterola u krvi, poboljšava rad štitne žlijezde i normalnu funkciju kože, jetre i bubrega. Stabljika sadrži puno kalijuma te se pepeo suncokreta može koristiti kao odlično gnojivo. Kako ptice vole grickati suncokret, takvi vrtovi će ih privući te će time doprinijeti smanjenju broja štetočina, kao i gnojenju tla fosforom, čiji je odličan izvor ptičji izmet.

Korijenje suncokreta može prodrijeti do dubine od čak tri metra, te se zbog toga, kao i zbog izuzetne sposobnosti da upije vodu i štetne tvari, često koristi za isušivanje močvarnog i čišćenje zagađenog tla, čak i od radioaktivnih tvari.

Sposobnost izvlačenja štetnih tvari

Današnja istraživanja su pokazala da suncokret može pročistiti zagađeno tlo, čak i ono koje sadrži olovo ili radioaktivne tvari. Nakon černobiljske katastrofe u Ukrajini su zasađena polja suncokreta, jer je naučno dokazano da on može izvući čak oko 90 odsto radioaktivnih tvari iz tla. Osim izuzetnih nutritivnih vrijednosti, ova je biljka od davnina cijenjena zbog svog blagotvornog djelovanja na zdravlje. Njegova sposobnost da izvlači štetne tvari može se primijeniti i na ljudski organizam.

Sve popularnija metoda terapije mućkanja suncokretovim uljem (eng. oil pulling - izvlačenje) potiče iz tradicionalne indijske medicine zvane Ayurveda, a stara je preko 5.000 godina. Primjenom ovog postupka iz tijela se odstranjuju štetne tvari, čime se povoljno djeluje na imunitet i optimalan rad ćelija i organa. Metoda je jednostavna za korištenje, a za redovnu se primjenu smatra da donosi izuzetne rezultate.

Najbolje je koristiti hladno presano (mehanički cijeđeno) nerafinisano ulje, dobijeno od organski uzgojenog suncokreta. Ovakvo je ulje blažeg, manje gorkog ukusa, a u njemu ostaju sačuvani svi prirodni visokovrijedni sastojci: vitamini A, E, B1, B2, B6 i D, minerali kalijum, magnezijum, željezo, fosfor, selen, kalcijum i cink, te polinezasićene masne kiseline. Selen i vitamin E iz ovog ulja smatraju se važnim antioksidansima koji neutrališe štetno djelovanje slobodnih radikala u organizmu.

Provodi se tako što se jedna kašičica ulja u ustima polako mućka provlačeći između zuba, u trajanju od 15 do 20 minuta, dok ne postane bijelo poput mlijeka i rijetko poput vode. Budite pažljivi da pritom ne progutate ulje. Ukoliko je ulje žute boje, to znači da niste dovoljno dugo mućkali.

Po završetku ispljunete tekućinu koja bi trebalo da bude potpuno bijela. Usta potom isperite vodom, te četkicom i pastom operite zube. Postupak se može provoditi i više puta na dan (1-3 puta), uvijek na prazan želudac.

Za ovu metodu smatra se da pomaže kod raznih bolesti kao što je glavobolja, smetnje vida, upala očiju, slab sluh, upala ušiju, zubobolja, kod raznih oboljenja disajnih organa (alergije, prehlada, hunjavica, kašalj, promuklost, upala grla, sluzavost, upala bronhija), te kod raznih drugih problema kao što je hronična bolest krvi, artroza, bolest crijeva, srca, bubrega, pluća, jetre, te reumatski bolovi, bolovi u zglobovima, kožna oboljenja pa i depresija, nesanica, hronični umor, slabi živci...

Mnoge akutne bolesti mogu nestati iznenađujuće brzo, nakon nekoliko dana terapije, dok hronična oboljenja zahtijevaju dužu primjenu terapije. Ponekad je moguće privremeno pogoršanje stanja na početku, ali to se smatra dobrim znakom da terapija djeluje. Ove reakcije često mogu biti znak postojanja neke latentne bolesti koja se još nije razvila i koju možemo izliječiti ovakvim tretmanom. Imate li jaču reakciju, nemojte mućkati više od jedanput dnevno.

Nauka otkriva:

U novom istraživanju pokazalo se da kretanje suncokreta za suncem uzrokuje njihov unutrašnji biološki sat, a te promjene pozicije biljke su privlačnije pčelama. "Ovo je prvi poznati primjer da rast neke biljke modulira njen unutrašnji sat i da to ima čak i evolucijske posljedice", rekla je voditeljica istraživanja Stejsi Harmer sa Kalifornijskog univerziteta.

Od 1898. naučnici posmatraju kako suncokreti počinju dan okrenuti prema istoku i kako se tokom dana polako okreću prema zapadu, da bi se tokom noći ponovo vratili na istok. Kako bi ustanovili je li u pitanju biološki sat ili se biljke jednostavno kreću po nekom predodređenom rasporedu, američki biolozi proveli su niz eksperimenata. Prvo su suncokrete privezali kocem tako da se ne mogu micati, a zatim ih postavili u posude koje su na početku dana okrenuli na zapad, suprotno od signala koje uobičajeno dobijaju od sunca. Time su im uspjeli poremetiti ritam. Zatim su ih postavili u laboratoriju s fiksiranim umjetnim svjetlom i ustanovili da su se oni nekoliko dana njihali naprijed-nazad.

"To je ponašanje kakvo očekujete od mehanizma kojeg pogoni unutrašnji sat", rekla je Harmerova. Potom su napravili umjetno svjetlo koje se kreće od istoka prema zapadu. Suncokreti su uspjeli uskladiti svoje pokrete u skladu s kretanjem svjetla kada je ono pratilo 24-satni ritam, ali nisu kada je ritam promijenjen na 30 sati. Sve ih je to dovelo do zaključka da je u ovoj biljci nešto povezano sa 24-satnim ritmom kretanja. To pokazuje da postoji evolucijska korist od toga što oni "jure" za suncem. "Pčele vole tople cvjetove", objasnila je Harmerova u radu objavljenom u časopisu "Science".

"U tužnom oku suncokreta,

što nemo prati neba bludnje,

tu su sve žeđi ovog sveta,

sva nespokojstva i sve žudnje..."

 Jovan Dučić

Apolon i suncokret

Klitija je bila morska nimfa, princeza zaljubljena u Apolona, boga Sunca, muzike i muške ljepote. Vidjela ga je sasvim slučajno jedne blage noći, dok je mjesec obasjavao prozore njene odaje. Bio je samo sjena u daljini koja se pretvorila u najljepše i najmilije biće koje su njene oči ikad vidjele. Ali, Apolon nije dolazio svake noći da bi vidio nju. Njegovo srce je kucalo za njenu sestru Leukoteju.

Klitija je živjela iz dana u dan, sama i odvojena od vanjskog svijeta, ne gubeći nadu. Čeznula je i iščekivala dolazak voljenog Apolona, a kako on nije dolazio, ona je od ljubomore počela da mrzi svoju sestru te je otkrila ocu sestrinu tajnu ljubav. Leukoteja je bila okrutno kažnjena, a Apolon to nije mogao oprostiti Klitiji. Klitija je pobjegla u pustinju, gdje je bila bez hrane i vode. Tamo je po cijele dane posmatrala sunce, u očekivanju da se Apolonove kočije ipak vrate. U čekanju je umrla, a poslije smrti se pretvorila u suncokret. Noge su joj postale suncokretova stabiljka, lice je postalo cvijet, a njena zlatna kosa - latice. Tako je Klitija i nakon smrti nastavila stalno gledati u sunce, čiji je vladar bio njena ljubav.

Stres različito utiče na muškarce i žene

Stres drugačije utiče na žene i muškarce! Dok muškarci na psihički stres reaguju promjenom krvnog pritiska i brojem otkucaja srca, žene doživljavaju ishemiju miokarda, to jest smanjen protok krvi do srca, pokazalo je istraživanje.

 

U istraživanju Duke centra za srce Univerziteta Duke učestvovalo je 56 žena i 254 muškarca kojima su dijagnostifikovana oboljenja srca uzrokovana psihičkim stresom.

"Rezultati su otkrili da menstalni stres različito utiče na kardiovaskularno zdravlje muškaraca i žena. Moramo prepoznati tu razliku pri ocjenjivanju i liječenju pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima", zaključio je Zainab Samad, voditelj istraživanja i profesor medicine na Univerzitetu Duke u SAD-u.

Nakon što su prošli osnovno testiranje, učesnici u istraživanju su provedeni kroz tri psihički stresna posla.

Istraživači u između poslova proveli ehokardiografiju kako bi proučili promjene u srcu, uzeli uzorke krvi, te izmjeri krvni pritisak i otkucaje srca ispitanika. Otkrili su da su žene doživjele veću agregaciju trombocita nego muškarci, što utiče na stvaranje krvnih ugrušaka.

Osim toga, žene su za razliku od muškaraca doživjele veći porast negativnih emocija tokom mentalnih testova.

(ljepotaizdravlje.ba)

Karcinom drugi najčešći uzrok smrti

BANJALUKA - Maligna oboljenja su postala glavni uzrok prijevremenog odlaska u penziju, pa su tako u 30 odsto slučajeva ova oboljenja u 2018. godini bili uzroci prijevremenog odlaska u penziju, a maligna oboljenja predstavljaju rastući i sve zastupljeniji uzrok smrtnosti stanovništva u RS.

Stoji ovo u izvještaju revizije učinka "Prevencija malignih oboljenja" Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, kojim je obuhvaćen period od 2015. do 2018. godine.

"Od 2015. godine maligna oboljenja predstavljaju vodeći uzrok ostvarenih prijevremenih penzija, a njihov udio u 2018. godini je oko 30 odsto, a kada je riječ o smrtnosti stanovništva, maligna oboljenja predstavljaju drugi najčešći uzrok smrti u RS", navode u izvještaju.

Izvještaj se, kada su u pitanju neki podaci, vraća na period od 2012. do 2015. godine, pa tako stoji da je broj noovoboljelih od malignih oboljenja u ovom periodu u porastu, te da je zaključno sa 2015. godinom čak sedam odsto stanovništva bolovalo od malignih oboljenja u RS.

Ono što je posebno zabrinjavajuće, stoji u izvještaju revizije, jeste porast novootkrivenih malignih oboljenja, kojih je u 2015. deset odsto više nego u 2012.

"Značajno je učešće umrlih koji su bolovali od jednog od četiri tipa malignih oboljenja obuhvaćenih programom ranog otkrivanja, a to su karcinom prostate, dojke, debelog crijeva i grlića materice", navedeno je u izvještaju.

Kako je istaknuto u izvještaju, evidentno je da pacijenti liječeni od malignih oboljenja predstavljaju ubjedljivo najbrojniju grupu pacijenata liječenih u bolnicama.

Zdenka Gojković, načelnica Klinike za onkologiju Univerzitetskog kliničkog centra RS i nacionalni koordinator za maligne bolesti, kazala je za "Nezavisne" da određeni faktori rizika doprinose povećanju broja oboljelih od malignih oboljenja.

"Jedan od glavnih faktora rizika je pušenje, fizička neaktivnost, nedovoljna zastupljenost povrća i voća koji sadrže vlakna, zatim jednim dijelom i različita zračenja. Sve su to neki faktori rizika koji utiču na povećnje broja oboljelih, ali prije svega pušenje", upozorila je Gojkovićeva za "Nezavisne", te dodala da su i različite virusne bolesti, kao što je hepatits, podložne za karcinom.

U rezimeu ovog izvještaja je dalje navedeno da, iako domovi zdravlja nisu posebno ugovarali s Fondom zdravstvenog osiguranja RS sprovođenje mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja, ono je ipak u određenoj mjeri planirano njihovim godišnjim planovima.

"Revizija je utvrdila da se ti pregledi, s izuzetkom PAPA nalaza, nisu sprovodili u mjeri u kojoj je to bilo planirano. Osim toga, veliki dio tih pregleda obavljen je kod pacijenata s izraženim simptomima ili su upisivani pregledi koji nisu obavljeni", stoji u izvještaju.

Dodali su da baze podataka o sprovedenim pregledima za rano otkrivanje malignih oboljenja nisu obezbjeđivale tačne i potpune podatke neophodne za sagledavanje stanja ili praćenje rezultata sprovedenih pregleda.

Naveli su i da, iako su vlasti u RS prepoznale problem i donijele niz strateških dokumenata čiji je cilj sprovođenje mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja, uspostavljanje efikasnog sistema nije dovedeno do kraja.

"Većina domova zdravlja u RS nije osposobljena kadrovskim i materijalnim resursima da mjere definisane programom sprovodi na način i u obimu predviđenim programom", ocijenjeno je u izvještaju.

Kako je naglašeno u izvještaju, potencijali za uštede u zdravstvenom sistemu, kao i koristi za cijelo društvo, nisu iskorišteni.

Izvor:Nezavisne

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • + 381 69 625 167 (Novi Sad, Srbija)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top